Category: Politika

Politika i političari; komentari, stavovi, prijedlozi, primjedbe…

Categories
Politika

Paket 10 antirecesijskim mjera

Prema već prokušanom receptu, dopisujem svoje komentare na antirecesijske mjere koje je napravila naša Vlada nakon mnogomjesečnog razmišljanja. Ako je ovo od naših best&brightest onda stvarno…

1. Dodatno jačanje makroekonomske stabilnosti – Rebalans proračuna (nositelj: Ministarstvo financija)

  • aktivirat ćemo sve moguće uštede u proračunu – i već u petak ćemo održati sastanak u Ministarstvu financija na kojem će prisustvovati svi ministri, državni tajnici i ravnatelji uprava za financije.
  • sva raspoloživa sredstva usmjerit ćemo u financiranje antirecesijskih mjera
  • Vlada će nastaviti s planom da dio svojih financijskih potreba zadovolji na inozemnom tržištu – sve pripreme su već poduzete kako bi izašli na inozemno tržište u prvoj polovici svibnja.

Već u petak! Drago mi je čuti da oni razmišljaju o tome, živo me zanima kakoje sastanak protekao sa svim tim silnim ministrima, tajnicima i ravnateljima (neka gruba brojka kaže da je to 100+ ljudi, da mi je vidjeti kako možeš voditi korisni sastanak na tu temu). Sva raspoloživa sredstva – kojih može biti a možda ih i nema? Vlada će se zadužiti na vanjskom tržištu nakon što je posaugala sve novce koji su se doma mogli posisati. Inače, zaduživanje države na domaćem tržištu je jedna od glupljih ideja koja je HDZova vlada ikada napravila.

2. Rasterećenje gospodarstva neporeznim davanjima (nositelj: Ministarstvo financija)
o smanjit će se pojedina neporezna davanja, kao što je na primjer već smanjen doprinos HGK za 25%

Whaow, spustili su onih 55k mjesečno na, čekajte da izračunam, na 41.25kn, uz 80.000 aktivnih gospodarskih subjekata na ovaj način ćemo uštedjeti skoro milijun kuna već u prvom mjesecu primjene ovih agresivnih antirecesijskih mjera. To me podsjetilo na Austina Powersa kada se dr. Evil vrati nakon 30 godina i ucijeni cijelu planetu za milijun dolara.

3. Osiguranje likvidnosti javnih poduzeća, a time i privatnog sektora (nositelji: Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva)

  • skratit ćemo rokove plaćanja obveza javnih poduzeća na unutar 60 dana
  • naložit ćemo štednju na svim razinama poslovanja javnih poduzeća – ukupno efekt ušteda se procjenjuje na 2 milijarde kuna
  • u javnim poduzećima bit će nulti rast neto zapošljavanja u 2009. godini
  • plaća članova uprava u javnim poduzećima (menadžerske plaće) vezat će se uz rezultate poslovanja

Zanima me kako će se ovo provesti. Primjerice, ako te tvrtke imaju te novce da plate u 60 dana, što su s tim novcima dosada radili? Ovih 2mlrd kuna uštede je naravno na krajnju potrošnju tj. investicije (ako se ne varam upravo na ono što pokreće ekonomiju). Nema zapošljavanja, bravo, da li je netko prelistao novine ovih dana i pregledao oglase? Dobro da su se sjetili da se rezultati tvrtke vežu uz rezultate (nadam se da su imali nešto inteligentno na pameti poput balanced scorecard da ne bi ispalo da su plaćeni po kriteriju novca na računu a ono nisu ništa nikome platili šest mjeseci)? Moraš pitati, jer su se kod nas i čudnije stvari događale.

4. Usklađivanje državnih potpora sa sustavom potpora Europske unije ( nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvo financija)

  • u skladu s praksom EU, povećat će se maksimalni iznos potpore bez obveze izvještavanja (tzv. „de minimis”) sa sadašnjih 200 tisuća na 500 tisuća eura,
  • izvršit će se pre-alokacija dosadašnjih potpora u one efikasnije i učinkovitije. Potpore će se usmjeriti u područja malog i srednjeg poduzetništva, obrazovanja i ostalih dijelova nacionalne ekonomije koji će jamčiti brze efekte na gospodarski razvoj i konkurentnost pojedine grane industrije
  • dodatno ćemo povećati jamstveni potencijal HAMAG-a s ciljem potpore malih i srednjih poduzetnika

Čitaj: pod krinkom antirecesijskih mjera moći ćemo zamračiti pola milje eura umjesto dosadašnjih 200.000 a da ne damo postotak onome koji odobrava izvještaj (možda je antirecesijska mjera, jer stimulira krajnju potrošnju ali ne prolazi na koruptivnom testu). Potpore će bivi bolje i učinkovitije, naša stoka će biti debela i sretna i davati puno mlijeka, proizvoditi ćemo najviše čelika u ovome dijelu Europe… Dati ćemo jamstva kroz HAMAG rodjacima koji su upali u teškoće.

5. Jačanje financijske pozicije HBOR-a (nositelj: Ministarstvo financija)

  • za programe HBOR-a osigurat ćemo dodatnih 400 milijuna eura od strane međunarodnih financijskih institucija (EIB, Svjetska banka i drugi)
  • sredstva će biti namijenjena osiguranju potpora izvoznicima za čije proizvode postoje inozemna tržišta, te daljnjem poticanju malog i srednjeg poduzetništva, turizmu i poljoprivredi

Osigurati ćemo 400 milijuna eura (na stranom tržištu) kako bi time financirali naše izvoznike gubitaše (primjerice brodogradilišta) a kako bi time sanirali ekonomije stranih zemalja u nadi da će njihova posrnula ekonomija nakon naše financijske injekcije blagotvorno djelovati i na našu industriju.

6. Jačanje turizma za uspješnu ovogodišnju sezonu (nositelj: Ministarstvo turizma)
o do 31. ožujka, izradit će se novi Akcijski plan prilagođen sadašnjim uvjetima na turističkom tržištu.

  • usmjerit će se postojeća sredstva za snažniju promidžbu i povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma
  • potaknut ćemo domaći turizam u svim segmentima, što uključuje i preporuku svim hrvatskim školama da maturalna i ostala putovanja budu u Hrvatskoj
  • isto tako ćemo potaknuti korištenje turističke sezone za veći plasman hrvatskih proizvoda

Spasimo hrvatsku turističku industriju krot kroz maturalce. 40.000 maturanata ako budu na maturalcu 5 dana kreraju impresivnih 200.000 noćenja u pravilu izvan sezone što će zasigurno pripomoći da kompeziramo nedolazak primjerice Slovenaca. Ovo je mjesto u antirecesijskim mjerama gdje polako osjećam slabost i potrebu za plakanjem.

7. Poticanje izravnih ulaganja i prijenosa tehnologija ( nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva;Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva)

  • osigurat će se efikasnija koordinacija državne i lokalne razine u pogledu stvaranja povoljnijih uvjeta za izravna strana ulaganja
  • ubrzat će se aktivnosti kod već pripremljenih projekata.
  • uvest će se ubrzani postupak ishođenja svih dozvola u roku od 45 dana za izravna ulaganja veća od 10 milijuna eura.
  • Potaknut će se prijenos tehnologija iz akademskih i istraživačkih ustanova u gospodarstvo.

Još jedna sjajna mjera iz antirecesijske radionice koja je inače totalno nepotrebna jer s jedne strane država i lokalne sredine nešto moraju koordinirati (što je nerazumljiva riječ i sigurno uključuje brdo sastanaka), aktivnosti će biti brže (što je ekvivalent izjavi: padati će kiša – totalno točno, ali malo nejasno kada i kako), moći ćemo sagraditi još koji Rockwool ali ovaj puta daleko brže. Prijenos tradicionalnih obrta iz akademskih krugova i istraživačkih ustanova prema industriji će biti ubrzan (ako je za to trebalo biti zamišljeno ministarstvo kulture).

8. Podrška tržištu nekretnina (nositelji: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ; Središnji državni ured za upravljanje imovinom;Ministarstvo financija)

  • dat će se podrška tržištu nekretnina radi poboljšanja likvidnosti i poticanja građevinske industrije koji bi uključivali sinergiju vladinih politika i poslovnih politika banaka

Ovo mi je super. Imamo jednu jedinu natuknicu i onda je napišu kao natuknicu a ne kao rečenicu (kako bahato i anti-antirecesijsko razbacivanje bulletima). Ovo uključuje subvencioniranje kamata, sada je sam pitanje kome. Naime, ako će se spašavati građevinska operativa onda im se samo daje zraka da hiberniraju i dalje, a ako se subvencioniraju kamate na stanove onda je problem u tome što tu mjeru već imamo i zove se porezna olakšica na prvi stan ili kuću. Neka mi neko objasni kako je ova mjera različita od neke od gornjih mjera koje se odnose na potpore? Jel oni to misle ozbiljno ili samo sakupljaju da bi navukli deset mjera?

9. Jačanje nadzora nad uvozom (nositelji: Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja)

  • jačat će se kontrola kvalitete uvoznih proizvoda radi zaštite domaće industrije i domaćih potrošača

…za onu domaću industriju koja je preživjela 18 godina nekontroliranog uvoza. Dobro da su se sjetili. Kao, ideja je da ako zbog krize više ništa ne uvozimo (ajde barem nešto dobro od krize) pa da se barem pretvaramo da se na grančnim prijelazima napeto i temeljito radi.

10. Održanje životnog standarda najugroženijih skupina društva (nositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva)

  • Osigurat će se adekvatna razina sredstava za održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva

Jadranku nismo bili spomenuli do sada i šećer ide na kraju. Kao brižna majka, potpredsjednica vlade, ministrica ministarstva za istraživanje ruda, gubljenje vremena i subvencioniranje HDZovih glasača – ona će svojim majčinskim instinktom pronaći najpotrebitije i “adekvatno” ih zbrinuti kako to samo majka zna.

Ako ste dobro čitali ove antirecesijske mjere možda vam je promaklo nekoliko važnih detalja. Naime, antirecesijske mjere nigdje ne spominju očekivani pad prihod državnog proračuna. Također, nigdje ne spominju apsolutno ništa što se odnosi na matičnu državu (ok, osim što smo uštedili milijun kuna na račun HGK, f… you Nadan Vidošević da te vidimo sada kada ti od 350mil kuna budžeta uzmemo taj milijun, raspasti će se HGK ko kula od karata, HAHAHA [zločesti smijeh]).

Ako to dosada niste skužili, u banani smo, ne vidim drugačijeg tumačenja ovoga.

Misao dana:
It’s a recession when your neighbor loses his job; it’s a depression when you lose yours.

Share the post "Paket 10 antirecesijskim mjera"

  • Facebook
  • X
Categories
Politika

Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor

Prije gotovo godinu dana, na stranicama pollitika.com u jednom od dnevnika pitao sam ima li nekoliko dobrovoljaca koji bi se uključili u mali “projekt” koji mi je dugo vremena bio na pameti, no nikako ga pretvoriti u djelo. Na moj poziv javili su se z00ey i Aleksandar Hatzivelkos, a kasnije nam se priključio i smogismogi.

Ideja je bila kreirati malu, zainteresiranu grupu koja lagano i brzo može komunicirati i koja je motivirana da zadani plan provede do cilja. Cilj koji sam postavio je predati Ustavnom sudu dokument temeljem kojeg bi se pokrenuo postupak ocjene ustavnosti Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. Razlog zbog kojeg smatram da to treba učiniti je očigledna neustavnost koja proizlazi iz ustavne odredbe da Sabor može imati maksimalno 160 zastupnika, u odnosu na Zakon koji omogućava da ih bude 162 (iako, po nekim elementima ispada da nema gornjeg limita).

Problem je naravno puno kompleksniji pa smo tijekom godine podijelili zadatke, proučili Ustav i zakone koji reguliraju izborni proces, ali i zakone koji definiraju djelokrug i način djelovanja ustavnog suda. Osim toga smo proučili praksu ustavnog suda u sličnim predmetima, krenuli u pisanje samog prijedloga, te na kraju s već napisanim prijedlogom konzultirali dodatne stručnjake i poznavatelje prava da vidimo jesmo li možda štogod očiglednog propustili, ili, što je još bitnije, postoji li neko pravno načelo koje u ustavu ili zakonima nije zapisano, a temeljem kojeg bi naš prijedlog bio u startu diskvalificiran. Kome god bi došli s našom idejom, reakcija bi u startu bila nepovjerenje ili podsmjeh, no nakon što bi se udubili u prijedlog početnu reakciju bi zamijenoilo iznenađenje i odobravanje.

Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kaže kako se 140 zastupnika odabire iz 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, dodatnih 8 dolazi iz manjina, dok je razlika od 148 na više rezervirana za glasovitu 11tu izbornu jedinicu u kojoj se zastupnici odabiru nefiksnom kvotom s liste od 14 zastupnika.

Prva osnova je jednostavna jer je maksimalni broj zastupnika po Ustavu 160, dok je po Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor taj broj 162 (140 + 8 + 14).

Druga osnova je malo kompliciranija, no bit je slijedeća; prosječna izborna jedinica u Hrvatskoj ima oko 380.000 glasača, dok 11ta izborna jedinica ima njih 404.000. Svaka od izbornih jedinica u hrvatskoj izabire 14 zastupnika, dok u 11toj izbornoj jedinici broj zastupnika ovisi o broju glasača u Hrvatskoj, ta brojka se potom podijeli brojem zastupnika (dakle sa 140) a tada podijelite broj glasača koji su izišli u 11toj izbornoj jedinici s tim količnikom (puno detaljnije tu temu obrađuje Aleksandar u svom dnevniku koji će biti linkan ovdje).

To ukratko znači da je tijekom proteklog izbornog ciklusa, izborna jedinica u Hrvatskoj  s 380.000 glasača izabrala 14 zastupnika, dok je istovremeno 404.000 glasača iz 11te izborne jedinice izabralo njih 5. Članak 3 Ustava kaže kako je jednakost najviša vrednota ustavnog poretka, te kako je to ujedno i temelj za tumačenje ustava (načelo jednakosti se razrađuje na više mjesta u Ustavu npr. članku 14., a specifično o biračkom pravu govori u članku 71.)  – iz čega slijedi da su birači iz 11te izborne jedinice u neravnopravnom i nepovoljnijem položaju od birača iz preostalih 10 izbornih jedinica. Diskriminacija nije dozvoljena (tj. jedina koja je dozvoljena je pozitivna diskriminacija koja se očituje u izbornoj jedinici za manjine).

Smatramo da smo dobro definirali problem, te smo na kraju Prijedlog za ocjenu ustavnosti predali ustavnom sudu 11. prosinca 2008. godine.

Postoji puno različitih motiva zašto smo ovo napravili:

  • Vladavina prava mora biti temeljno, a ne samo deklarativno načelo funkcioniranja države. Zakoni moraju biti jednaki za sve, te ne smiju nikoga favorizirati niti diskriminirati. Zakon o izboru zastupnika jedan je od temeljnih zakona jedne države i teško je očekivati da će ostatak sustava funkcionirati ako su temelji napravljeni pogrešno.
  • Očigledno je kako je Zakon o izboru zastupnika loše napravljeni zakon koji jednostavno više ne odgovara zahtjevima ove države; u njemu ima puno nelogičnosti i nedosljednosti te je pisan na način da su pojedine skupine očigledno favorizirane na uštrb drugih. Naš prijedlog obuhvaća samo članak 41. zakona, no to nije jedini člakan koji je protuustavan.
  • Političke stranke očigledno nemaju volje ili snage pokrenuti pitanje izbornog zakona, njegovih izmjena ili cjelovite promjene, a do današnjeg dana takva inicijativa nije došla ni iz redova civilnog društva.
  • Nedovoljno snažna pozicija Ustavnog suda; Ustavni sud je zatrpan tisućama predmeta čiji je prvenstveni cilj iscrpljivanje pravnih mogućnosti u hrvatskoj i pokretanje postupaka na sudu u Starsbourgu; vrlo maleni broj predmeta se odnosi na ocjene ustavnosti a to je u stvari temeljna zadaća ovog suda.
  • Želja nam je i pokazati kako nekolicina pojedinaca mogu pokrenuti veliku i važnu temu, te pokrenuti slijed koji će u konačnici dovesti do pozitivne promjene.

Ustavni sud je ne samo pravosudno nego i političko tijelo, reakcija suda ovisi o mnogo čemu. Načelno, ne postoji vremenski rok u kojem sud mora riješiti ovaj prijedlog, no jednako tako postoji načelno po kojem bi značajni prijedlozi za ocjenu ustavnosti morali imati prednost pred ostalim, niže rangiranim prijedlozima.

U ovoj fazi, Ustavni sud provjerava svoju nadležnost na našem prijedlogu te provjerava formu prijedloga. Ako je sve OK, tada će rješenjem pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti. U normalnim uvjetima, bilo bi za očekivati da će naš prijedlog doći na red za godinu – godinu i pol te da bi morao biti riješen kroz dvije-tri godine. Ipak, ovdje je riječ o zakonu koji zadire u samo srce izbornog postupka te je vrlo teško predvidjeti kako će se sud postaviti. U slučaju da sud prihvati našu argumentaciju, dati će rok Saboru u kojem treba izglasati novi i s Ustavom usklađeni stavak Zakona.

Share the post "Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor"

  • Facebook
  • X
Categories
Politika

Slovenac Hrvatu vuk?

Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u srijedu, nakon višesatnog sastanka s liderima slovenskih političkih stranaka na kojem je tražio konsenzus u vezi pristupnoga procesa Hrvatske u Europsku uniju, da Slovenija i dalje ostaje suzdržana u vezi sedam poglavlja koja je Hrvatska trebala otvoriti na pristupnoj konferenciji u petak, pod predsjedanjem Francuske.

Pahor je rekao da očekuje kako bi se sporna poglavlja mogla otvoriti u vremenu predsjedanja Češke u prvoj polovici 2009. godine, te da već za idući tjedan u vezi s tim predlaže sastanak s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.

Slovenija će u petak dati suglasnost za otvaranje jednoga poglavlja i zatvaranje triju poglavlja, dok smo i dalje suzdržani glede sedam poglavlja zbog dokumenata koji prejudiciraju granicu, rekao je Pahor. (jutarnji)

Osamnaest godina nakon osamostaljenja mi i dalje nismo u stanju riješiti pitanje kopnene i morske granice sa susjednom Slovenijom. Ne znam kako i o čemu razmišljaju ovi vladajući, no Slovenija neće otići, neće je netko staviti na kamion i premjestiti na za njih povoljniji prostor i htjeli ili ne, osuđeni smo jedni na druge i netko bi već jednom morao uložiti napor da se problemi riješe.

U cijeloj gornjoj situaciji nema stvarnog razloga ljutiti se na Slovence, dapače, možemo im biti zavidni jer imaju (i dalje) vladu koja brine o svojim nacionalnim interesima. Uočite gornju rečenicu koja kaže:

…nakon višesatnog sastanka s liderima slovenskih političkih stranaka na kojem je tražio konsenzus…

Kada ste zadnji puta čuli tako nešto od naše Vlade? Što ljudi misle, da li postoji mogućnost da Sanader pritisnut svime i svačime (a najviše svojim vlastitim egom) ne potpiše dokumet koji je Slovenija pogurnula? Da li je to dokument koji Sanader uopće smije potpisati (poput primjerice onog potpisa Hide Biščevića u Udinama)…

Tužno je to, osobito stoga jer naši susjedi slovenci traže konsenzus, a Ivo traži krivca.

Misao dana:
Never cut short your waiting with compromise. Simply put, the waiting’s not over until the waiting’s done.

Share the post "Slovenac Hrvatu vuk?"

  • Facebook
  • X