Categories
Ekonomija Politika

Prvi porez koji se obračunava na netto primitke

Ne znam o čemu su genijalci u Vladi razmišljali (evo oksimorona), no čini se da se malo razumiju u temeljne principe kako se obračunavaju plaće te će uvođenjem ovog nameta od 2% ili 4% unjeti brdo neravnopravnosti u sustav.

Naime, u Hrvatskoj je zakonom određeno da se plaća određuje u bruto iznosu, od te plaće se potom umanjuju doprinosi (mirovinsko i zdrastveno), oduzimaju porezne olakšice, obračunava se porezi i prirez,  i ono što preostane je manje više netto iznos koji bi morali dobiti na vaš tekući račun.

Postoje dvije bitne varijable koje će odrediti netto iznos koji primate. Prvi od njih je prirez. Primjerice, zagrepčani imaju privilegij plaćanja najvećeg prireza u državi. Uzmimo primjer.

Ako imate netto primitak u iznosu od 2.999kn i time ulazite u grupu “sretnika” koji neće platiti Jadranki Kosor namet za spašavanje proračuna, tada Vam je iznos bruto plaće 4.071,08kn. No međutim, ako iz ovog ili onog razloga živite u primjerice Zaprešiću koji ima prirez od svega 12%, tada će vam netto iznositi 3.012,11 kuna na što morate platiti 2% Jadrankinog nameta ili 60,24 kune tako da će netto plaća na računu u stvari biti 2.951,87kn. Ako ste iz Samobora gdje uopće nema prireza, tada će netto biti 3.038,33kn od čega treba oduzeti 60,77kn i na kraju vam ostane 2.977,56kn.

Druga velika varijabla je porezna olakšica na broj djece. Ako imate recimo četvero djece i gore spomenuti bruto iznos, a još ste pritom iz Samobora, tada će Vam neto biti 3.256,86kn i morate platiti 65,14kn poreza.

Ne znam kako vama, no meni se čini da je obračun ovog novog poreza malo nekokrektan i hoćete li plaćati taj porez dobrim će dijelom ovisiti o tome da li živite negdje gdje se plaća ili ne plaća prirez (dakle ako se ne plaća prirez šansa vam je veća da počnete plaćati ili da upadnete u veću kategoriju) a jednako ste naribali i ako imate više djece (što više njih to je šansa veća). Impresivno, toliko o socijalno osjetljivoj državi.

I za kraj, ako ste u nekom graničnom području plaćanja poreza, a ne želite taj porez platiti, najbolji prijedlog koji imam je da ugovorite plaćanje trećeg mirovinskog stupa i time umanjite netto osnovicu jer se uplate u treći stup smatraju olakšicama, tako da je bolje da ti novci odu vama na račun trećeg stupa nego Jadranki koja ionako to neće mudro potrošiti.

I na kraju, za one koji razmišljaju o zahtjevu za ocjenu ustavnosti:

Članak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Misao dana:
The nation should have a tax system that looks like someone designed it on purpose.

Categories
Ekonomija

Pronašao sam 700mil kuna koje bi mogli iskoristiti da izađemo iz krize

Znam da nam ministarstva muku muče gdje namaknuti silne pare kako bi nadomjestili nedostatke prihoda pa sam surfajući uokolo naletio na slijedeće:

Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) može stjecati dionice i poslovne udjele u tvrtkama registriranim u Hrvatskoj koje se bave djelatnošću skladištenja nafte i naftnih derivata i to tako da se osigura udio Hande od najmanje 25 posto, propisala je uz ostalo hrvatska Vlada uredbom kojom je regulirala pojedina pitanja u vezi djelatnosti HANDA-e.

Vlada je tom uredbom, objavljenom u najnovijem broju Narodnih novina, definirala namjensko trošenje sredstava za formiranje i skladištenje obveznih zaliha. (banka.hr)

Big Green Gas Tank

Dakle, prije nešto malo više od mjesec dana Vlada je donjela odluku kojom HANDA, opskurna agencija čija je funkcija kreiranje strateških zaliha nafte za hrvatsko tržište (dakle isto ono zbog čega je INA izgubla u prošloj godini 800mil kuna, a HEP milijardu), smije stjecati udjele u drugim društvima.

Ono što je zanimljivo je da je ta odluka donesena zato što HANDA ima namjeru uložiti pare u JANAF (također državnu tvrtku) i to putem dokapitalizacije uplatom u novcu iznosa od skromnih 700 milijuna kuna.

Moje pitanje je tu vrlo jednostavno, zašto HANDA ima 700mil kuna na računu i tko su ljudi koji upravljaju tim novcem. Ako je njihov posao da se bave strateškim zalihama, gdje su bili tijekom zimske krize i zašto već danas nemaju 700mil kuna nafte u skladištima (ne nužno u našem skladištu nego negdje drugdje). Meni se čini kako je riječ o vrlo nelogičnom potezu, a obzirom da ovi imaju 100mil eur na računu, ispada i da je namet koji se plaća HANDAi očito prevelik kada su sakupili toliki silni novac kojime očigledno ne znaju upravljati.

Hrvatska energetika je jedna vrlo čudna priča, a potez s dokapitalizacijom Janafa je samo jedan u nizu. Na vrlo sličan način se odigrala priča o podzemnom plinskom skladištu Okoli. Za one koji ne znaju, Okoli je u vlasništvu INAe (barem bio) i to je u stvari nekadašnja bušotina koja se koristi kao ogromni rezervoar plina. Iz nekog, samo Vladi znanog razloga to skladište je otkupljeno od INAe iako je totalno jasno da INA ama baš ništa s time ne može napraviti nego skladištiti plin u tome i to po cijeni koja nije pretjerano daleka od gradnje novog skladišta sličnog kapaciteta IAKO znamo da nam postojeći skladišni kapaciteti kao naciji nisu dovoljni.

The Cost of Gasoline

500 milijuna kuna vamo (kupnja skladišta koje je ionako naše), pa 700 mil kuna da dokapitaliziramo Janaf (koji je također naš) i eto, već govorimo o sasvim ozbiljnim novcima.

Misao dana:

With various people complaining about “price gouging”… economist Walter Williams has coined a new term: “Tax gouging.” But government is never accused of either “greed” or “gouging” — not even when they bulldoze people’s homes in order to turn the land over to businesses that will pay more taxes.

Categories
Ekonomija

Hiperinflacija

Kaže američki blog:

Drugi problem kojeg imam sa novom bilancom FEDa je to što on značajno kompromitira ulogu centralne banke. Koliko ja znam, svaka hiperinflacija u povijesti imala je dva ključna sastojka: (1) deficit budžeta koji nije moguće riješiti politički i (2) centralna banka koja je preuzela obveze koje fiskalna vlast nije mogla izvršiti.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

To je naravno Amerika, no ovaj recept za hiperinflaciju mi daje lagani Deja Vu osjećaj. Gdje smo li ovo vidjeli ranije? Hrvatska se zbog nespremnosti centralne vlasti nalazi pred rebalansom proračuna za koji se već danas zna da neće udovoljiti padu državnih prihoda. A znamo da imamo HNB s guvernerom koji ionako vrišti zbog situacije no pitanje je kako bi se ponašao ako dođe pred metaforički zid neispunjenja obveza države.

Misao dana:
Inflation is like sin; every government denounces it and every government practices it.