Category: Business

Sve o businessu, poduzetništvu i poduzetnicima

Categories
Business Ekonomija Politika

O vanjskom dugu

Sedim, gledam, ne verujem, ustajem iz kreveta:

“Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje”, rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, “danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a”.

Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više – s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto.

Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako “vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto”, rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva. (dnevnik)

Isti taj Šuker je uspio napaviti puni krug, prvo je tvrdio kako oporba licitira stopama razvoja. Potom se hvalio stopom rasta od 7% kojeg je HDZ postigao da bi sada bio sretan sa 5.6% rasta. Uočite kako postoji ogromna razlika između 4.6% i 7% – razlika je impresivnih 65% i sada ja pitam kakav je to ekonomista koji svoju projekciju rasta (a Šuker bi morao biti osoba br. 1 u ovoj državi za pitanje kuda mi idemo, jer su ključevi kase unjegovim rukama) fula za impresivnih 65% i kao što ispada, njemu je u stvari sasvim svejedno koji će postotak na kraju ispasti?

Eh, a tu je i pitanje vanjskog duga, i slušajući Jandrokovićev poučak, rast vanjskog duga je upola manji nego što je bio za vrijeme prethodne vlade i to je samo po sebi uspjeh.

Idemo malo razmisliti o tome. Vanjski dug raste u taktu od 2 milijarde eura na godinu a to je 5,5 posto BDP-a! Dakle, cijeli naš ovogodišnji rast je – posuđen! A ministar financija kaže da bi nam unatoč toga kreditni rejting i porastao da nije izbora! Pa onda druga linija obrane: Vanjski dug države je smanjen. Ali je povećan unutarnji a privatni sektor pritisnut prema stranim izvorima financiranja. Kao da i privatno zaduživanje nije makroekonomski problem ministra financija. Ljudi se zadužuju (i to još uvijek pretežno zbog potrošnje!) jer vide samo privid rasta a ne i ogroman teret duga, koga moramo otplaćivati rasprodajom imetka (i nešto malo povećanjem turističkog dohotka). Volio bih vidjeti alternativno viđenje ovog problema ako on uopće postoji.

Na stranicama (za koje se čine da su vlasništvo HGK), postoji excel file sa stanjem vanjskog duga ove države iz kojeg sam napravio slijedeći graf:

Vanjski dug države

(kliknite na sliku za uvećanje)

HGK radi izračun u dolarima, a ovdje treba imati na pameti da je tečaj dolara dramatično pao u posljednjih nekoliko godina.

A Šuker kaže da bi nam rejtnig trebao rasti, što bi Račan rekao “Ma hajte”!

Misao dana:
The budget should be balanced, the Treasury should be refilled, public debt should be reduced, the arrogance of officialdom should be tempered and controlled, and the assistance to foreign lands should be curtailed lest Rome become bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance.
Marcus Tulius Cicero

Share the post "O vanjskom dugu"

  • Facebook
  • X
Categories
Business Priroda i društvo

Siniša Grgić u Vijeću HRTa?

Saborski Odbor za informatizaciju i medije sutra će usuglasiti i Saboru na prihvaćanje poslati konačnu listu šest kandidata koji bi od idućeg tjedna trebali postati novi članovi Programskog vijeća HRT-a, s mandatom od četiri godine.Prema neslužbenim, ali provjerenim informacijama, HDZ na kraju predlaže da to budu: direktor Zavoda za poslovno istraživanje i vlasnik Otoka znanja Siniša Grgić, predsjednik udruge Potrošač Ilija Rkman (koji time zapravo u tom tijelu zamjenjuje svoju suprugu Jadranku Kolarević, također iz Potrošača) te glumica Anja Šovagović-Despot. (večernji)

Da li se itko sjeća Siniše Grgića? Siniša Grgić je kao što gore piše direktor zavoda za poslovna istraživanja, tvrtke koja je poznata da proizvodi godišnji statistički izvještaj hrvatske ekonomije u kojem izračunaju po kojem ste vi kriteriju u prvih 1 ili 10% (rastu zaliha, prihoda, dobiti ili bilo kojem drugom smislenom ili besmislenom parametru). ZAPI je također poznatiji i po tome da je osnivač “Otoka znanja”, temeljem tog projekta dobili su u koncesiju otok Koločep u dubrovačkom akvatoriju koji su trebali pretvoriti u Otok znanja. Priča o tom otoku je zanimljiva i zbog toga što je ZAPI trebao biti prodan FINA-i za nekih tridesetak milijuna kuna, ali je akcijom SDPa, a posebice Slavka Linića stvar izašla na vidjelo, a dotad donešene odluke su pospremljene u ladicu. Vrijedni Siniša kojem je zbog vjerojatno rasturenog poslovnog dogovora Slavko Linić poslao fetiš, napravio je i pravu pravcatu web stranicu posvećenu Liniću, a cijela priče se žestoko demantirala. Cijela priča o načinu kako je Koločep postao oaza znanja je priča za sebe, a prodaja ZAPIja FINAi jednako zanimljiva.

E h i posljednje, čisto da ne zaboravimo, isti taj ZAPI je svojevremeno radio anketu popularnosti političkih stranaka u kojoj je u kritičnome trenutku bilo zamijenjeno pitanje koje govori o postignućima vlade na zalasku i bivše vlade. I po toj anketi, HDZ je u svibnju ove godine vodio za nekih 10ak postotnih bodova što je bio totalno pogrešan podatak (koji je dokazan na nekoliko međusobno različitih istraživanja u tom razdoblju i kasnije) i sva sreća da je ZAPI odustao od tog businessa u cijelosti.

Dakle taj Siniša Grgić, lik koji je očigledno duboko umočen u vladajuću strukturu i koji za njih odrađuje (ili za svoj račun, sasvim svejedno) razne projekte upitne izvedivosti i ekonomskog opravdanja – e taj lik je odabran od strane HDZ-a da ih kao nestranačka osoba zastupa u Vijeću HRTa.

Zar vam nije odmah drago kada saznate da je jedna iznimno uspješna osoba poput Siniše Grgića odlučila dio svog vremena utrošiti na javno koristan rad kroz vijeće HRTa?

Misao dana:
Narrator: A word to the wise – to all the children of the 20th century: whether their concern be pediatrics or geriatrics, whether they crawl on hands and knees and wear diapers, or walk with a cane and comb their beards. There’s a wonderous magic to Christmas and there’s a special power reserved for little people. In short, there’s nothing mightier than the meek.

Share the post "Siniša Grgić u Vijeću HRTa?"

  • Facebook
  • X
Categories
Business Politika

HT – morning after

Svi znamo da je cijena dionice određena na 265,00kn.

Anketiranjem mjih poznanika shvatio sam da ova brojka od 358.404 novopečenih dioničara nije niti blizu stvarne, jer su mnogi preko ukućana i rodbine zahvatili dionice kako bi maksimalizirali potencijalni profit. Stoga, ne vjerujem da imamo boom dioničarstva nego otprilike sličan broj dioničara kao i kod INAe, a koji su odlučili u ovome slučaju više se izložiti.

Bizarno je to da je vlada, unatoč činjenici da je po riječima Damira Polančeca (napuhanog podravca iz Koprivnice) ponuda za kupnju dionica bila 5,6x veća od broja dionica na prodaju, te da je ponuda institucionalnih kupaca bila 20x veća od ponude – vlada je svejedno odlučila prodati dionice po 265kn umjesto po maksimalnih 320kn (na što ste svi vi pristali u startu prilikom potpisa na obvezujuću ponudu).

Ovom odlukom, državni proračun je oštećen za 1.3 milijarde kuna. Naravno, mnogi će ovo prozvati pobjedom, odličnom odlukom i na slične druge načine opravdati ovu odluku (stabilizacija financijskog tržišta, procvat dioničarstva, stimulacija za ulaganje u financijske instrumente); no štogod rekli i priznali to vi ili ne, vlada je odlučila prodati dionice HTa za 1.3 milijarde kuna ispod cijene koju je mogla postići. I tih 1.3 milijarde nisu neke apstraktne milijarde koje su se možda mogle pojaviti a možda nisu, to su 1.3 milijarde koje su se jučer nalazile na žiro računu s kojeg su se potezom pera trebale sliti u državni proračun.

Tih 1.3 milijarde kuna je moglo deficit smanjiti s 2.8% na 1.5%, s tih 1.3 milijarde se mogao vratiti dug umirovljenicima prije vremena, s njime ste mogli sagraditi još tri ceste Zadar-Gaženica, mogli ste npr. vratiti dugovanje veledrogerijama, mogli ste uložiti u školstvo, dati potpore poljoprivrednicima ili malim tvrtkama, moglo se zasigurno sagraditi brdo vrtića i škola, možda i koja elektrana, a da ne kažemo da smo mogli, štosa radi, sagradidi Pelješki most i potom ga srušiti.

Jučer, 358.404 hrvatska građana su postali tajkuni samo zato jer su sudjelovali u privatizaciji u kojoj su kupili imovinu ispod tržišne cijene.

Vi ostali, moram li spomenuti da netko mora nadoknaditi ove 1.3 milijarde?

Misao dana:
Oh, you hate your job? Why didn’t you say so? There’s a support group for that. It’s called EVERYBODY, and they meet at the bar.

Share the post "HT – morning after"

  • Facebook
  • X