Categories
Business Ekonomija

Harač poslije harača

Hrvatska ekonomija je tijekom godina postala uvozno orijentirana, a po mojem skromnom sudu jedan od temeljnih razloga za to je sustav doprinosa i poreza na dohodak, dakle svega onoga što opterećuje cijenu rada hrvatskog radnika. Primjerice, ako imamo Hrvatsku čokoladu koja danas u proizvodnji košta 10kn i inozemnu čokoladu kojoj je cijena na graničnom prijelazu također 10kn, tada će obje čokolade u dućanu koštati jednako: 10kn uvećano za PDV ili 12,30 kn. No, kada bi smanjili opterećenje na rad tada bi trošak rada bio jeftiniji i s manjim troškom opterećivao cijenu čokolade i tada bi naša čokolada mogla koštati 9kn i u konačnici na polici supermarketa biti jeftinija za 1,23kn od inozemne čokolade.

Nije stoga niti pretjerano čudo da je Vlada kao jednu od mjera borbe protiv izlaska iz krize ponudila upravo intervenciju u sustav poreza na dohodak od rada te najave premijerke Jadranke Kosor i koordinatora za provođenje mjera Ivana Šukera izgledaju više nego zanimljivo. No da li je to uistinu tako i krije li se iznad atraktivne najave nešto više ili su ponuđene mjere samo isto ono što smo imali i do sada ali zapakirano u malo atraktivniji celofan. Mijenjamo li sustav promjene radi ili će ove promjene unijeti neke pozitivne promjene u sustav i doista pomoći izlasku iz krize. Nakon kraće analize, rezultati su ne samo poražavajući nego se čini kako Vlada pod krinkom smanjenja poreznih stopa pokušava progurati harač poslije harača.

Simulacije izradio Marko Krištof (klikni za veći graf)

Na gornjem grafu nalazi se simulacija odnosa bruto/netto. Na horizontali nalazi se iznos vaše bruto plaće (simulacija se odnosi na samca koji živi u Zagrebu), dok se na vertikali nalazi iznos netto plaće. Plava linija je iznos netto plaće koju dobijete ako se plaća isplaćuje po trenutno važećem porezu na dohodak. Crvena linija pokazuje netto plaću po važećem zakonu o porezu na dohodak umanjenom za krizni porez (harač), dok plava linija pokazuje iznos netto plaće po prijedlogu koji je izašao iz Vlade. Ono što je vrlo očito je da je porezna presija u biti i dalje gotovo identična kao i do sada i za veliku većinu ljudi čiji je bruto manji od 22.000kn praktički nema nikakve razlike. Da, točno je da u određenim intervalima iznos netto plaće raste, no naša simulacija pokazuje kako je maksimalni iznos razlike svega 127,44kn što predstavlja manje od 2% ukupnog iznosa netto plaće s čime će se teško tko puno usrećiti. I posljednje, iako je broj građana koji dobijaju plaću veću od 22.000kn bruto relativno malen, njima će netto plaća najviše narasti i oni će doista osjetiti razliku (primjerice, u tu kategoriju spadaju državni dužnosnici).

Ako je to doista tako, postavlja se pitanje što se točno događa s prihodima od poreza na dohodak i što je Vlada u stvari predložila, osim što je stari sustav presložila na malo drugačiji način i zapakirala ga u novi celofan pod krinkom smanjenja poreznog opterećenja.

Simulaciju prihoda je napravio Marko Krištof (klikni za veći graf)

Drugi grafikon pokazuje raspored prihoda državnog proračuna od prikupljenog poreza na dohodak (grafikon pokazuje godišnju razinu), obzirom na nepostojanje i nedostupnost svježijih podataka, za ovu simulaciju smo koristili podatke REGOS-a i to za 2008. godinu (nažalost ovi podaci nisu javno dostupni, toliko o transparentnosti). Kao što je iz grafa očito, prihodi proračuna će dramatično podbaciti na svim onim plaćama čiji je bruto manji od cca. 8.000kn i to nas dovodi do kritičnog problema koji će se desiti ovom promjenom zakona o porezu na dohodak. Naime, iz gornjeg grafikona slijedi kako će država na ime smanjenja poreza na dohodak uprihoditi oko 1.2 milijarde kuna manje na godišnjoj razini, što je gotovo 10% ukupnog godišnjeg prihoda od poreza na dohodak i naizgled se čini kako je riječ o velikoj uštedi. No ta simulacija se odnosi samo na redovne mjesečne isplate simulacijom novih poreznih mjera i ona ne uključuje efekte povrata poreza na dohodak koji se ostvaruju godišnjom prijavom. Po priznanju same porezne uprave, tijekom godine oni naprave povrat od oko 1.8 milijardi kuna, iz čega slijedi kako će efekt ove promjene poreznog sustava biti oko 600 milijuna kuna ali u korist države. Da, dobro ste pročitali, država će na kraju godine ubrati oko 600 milijuna kuna više nego što ubire danas i to prvenstveno zahvaljujući ukidanjem poreznih olakšica. Od tih 1.8 milijardi kuna povrata, njih 919 milijuna kuna se odnosi na povrat po osnovi kamata za stambene kredite, 594 milijuna za dodatna osiguranja i 371 milijun za zdrastvene olakšice. Nije teško zaključiti kako su to olakšice koje masivno koristi jedva primjetljiv srednji sloj društva (dakle isti oni koji će ušičariti na mjesećnoj razini tih 127,44 kune olakšica), tako da će i njihov netto efekt na godišnjoj razini biti negativan, dok će jedina grupacija društva koja će doista biti rasterećena biti ona koja prima više od 22.000kn bruto plaće.

No, promjene poreza na dohodak imaju još jedan vrlo veliki i značajni efekt kojeg vladajući nisu pripomenuli, a to je da je prihod od poreza na dohodak prihod jedinica lokalne uprave i samouprave; što ukratko znači da je Vlada ovim prijedlogom u biti manipulirala njihovim poreznim prihodima. Uzevši to u obzir, a znajući da će vlada po novom prijedlogu uprihoditi više novaca nego što je do sada prikupljala, vrijedi se zamisliti kakve će to efekte imati na jedinice lokalne uprave. Nažalost, to je relativno jednostavno predvidjeti i više je nego očito da će jedinice s malenim primanjima i jedinice u siromašnijim dijelovima zemlje (osobito Slavonija, Lika, Dalmacija) po novoj raspodjeli uprihoditi manje nego što to rade sada iz jednostavnog razloga što većina stanovništva na njihovom teritoriju prima plaće koje su najviše zahvaćene poreznim rasterećenjem, dok će istovremeno jedinice lokalne uprave u kojima prevladava bogatije stanovništvo (dakle gradovi) uprihoditi više. Ne treba reći da će se time samo povećati nesrazmjer u prihodima malih i velikih sredina.

Efekti ove porezne reforme su u biti porazni, oni pokazuju kako Vlada nije mućnula svojom kolektivnom glavom. Ako prijedlog ostane ovakav kakav je, u cijelosti će izostati bilo kakvi pozitivni efekti ove reforme, dok će se istovremeno jaz između bogatih i siromašnih pojedinaca, te bogatih i siromašnih općina i gradova samo povećati. Ova vlada, poput superhika, uzima siromašnima da bi dala bogatima i to je taktika koja teško da će donijeti pozitivni efekt.

p.s. ima jedna pozitivna stvar iz ovog prijedloga, naime obzirom na ukidanje poreznih olakšica sasvim je sigurno kako će broj poreznih prijava biti daleko manji, no obzirom da smo već u 2010. godini, ta promjena će se manifestirati na poreznim prijavama tek u 2012. godini, što će u 2012. godini smanjiti presing na administraciju koja je potrebna da bi se prijave obradile te automatski smanjiti trošak prikupljanja poreza, no to je i dalje daleka 2012. godina

Misao dana:
Ponosan sam što mogu plaćati poreze u Hrvatskoj; no, bio bih jednako ponosan da plaćam upola manje.

16 replies on “Harač poslije harača”

Zanimljiva analiza. Sve vise vjerujem da u Valadi i oko nje nema ljudi koji su sposobni prijedloge ovako detaljno analizirati i tek onda donositi odluke. A ako je ovakav prijedlog rezultat jednog takvog procesa… onda je jasno kako Vlada vlada!

Citat iz današnjeg Dilberta mi savršeno odgovara našoj državnoj politici… We’ve been doing great since we redefined success as a slowing of failure.

Ionako dobar dio lokalnih jedinica treba ukinuti. Također, svako povećanje poreznog opterećenja na potrošnju je dobro, jednako kao što je dobro smanjenje opterećenja na proizvodnju.

Da me se ne shvati krivo, ne branim ove reforme, samo naglašavam opći smjer. Ionako polako ulazimo u fazu (ako već nismo u njoj) u kojoj nam mogu pomoći samo najdrastičniji rezovi — veliko povećanje PDV-a (min 25%), hitna privatizacija zdravstvenog sustava, značajno olakšavanje osnivanja (i zatvaranja) tvrtki (npr. ukidanje osnivačkog kapitala), obaveza PDV-a po naplati a ne po izdavanju računa, pojednostavljivanje procedure otkaza, ukidanje poreza na dobit za proizvodne tvrtke u prvih nekoliko godina i tome slično.

Slažem se s većinom napisanog. Sporno mi je “oni pokazuju kako Vlada nije mućnula svojom kolektivnom glavom”. Mislim upravno suprotno, dugo su oni razmišljali kako predstaviti porezne promjene koje ekonomisti (bar oni sinoć na Otvorenom)neće moći napadati, a da love u kasi ostane više.
Naravno, nedostaje najvažniji podatak (onaj o osobnim i dodatnim odbicima, te mjestima prelaza u viši postotak :)), te se gornji grafikoni za sada moraju uzimati sa zadrškom. O tome još mućkaju glavom, a rezultat mućkanja će za građane biti to nepovoljniji što reakcije na program budu blaže.

* “oni” u komentaru čitaj Škegro.

Klupko se odmotava, ova vlada je toliko nesposobna da bi morao postojati zakon da zaštiti građane od gluposti i dolaska idiota na vlast, makar idiotski narod zaslužio i glasao za iste.
Da rezimiramo ovu nazovi “novu” vladu koja vlada već 6 i pol godina, premijerka je sa najnovijim programom prešla sa krumpir salate na konja, u međuvremenu je ukinula besplatne udžbenike i besplatno školvanje, uvela harač, povećala PDV, benzin poskupljuje unatoč novim načinima izračuna, nudi “kreditnu” pomoć za kupnju stana pa ukida porezne olakšice na taj kredit, ukida besplatnu cestarinu za invalide, krediti za pomoć gospodarstvu idu onima koji su dužni državi, dala je more zlovencima a nije dobila ništa za uzvrat, itd…, a od Europe nećemo vidjeti ni E.
Dakle cilj postojanja ove vlade i sve što zna napraviti je da osigura punjenje proračuna i to naravno na štetu građana, nikakav program za razvoj gospodarstva, industrije, poljoprivrede ili turizma, kojem je isto nanijela više štete nego koristi uklanjanjem guzice iz spota.
Neka makne gospođa guzicu sa konja kojeg je zajahala, pa ćemo svi lakše disati.

Marko,

tu nekaj ne stima kod prvog grafa. prema objasnjenju dole, ako novi netto raste poslije 22k kn, onda je novi netto plava linija, a objasnjenje bi trebalo zapocet sa “zuta linija…”, a ne “Plava linija je iznos netto plaće koju dobijete…”.

ako sam ja krivo nekaj pohvatal, ispricavam se. :)

bruto, krivo sam napisao, svaki bruto čiji bi neto bio veći od 16kn ima manje porezno opterećenje
grafikon pokriva bruto do tridesetak tisuća

sorry, moj propust (ali graf je ispravan)

@Berislav Lopac
IMHO, prvi drastični rez bi trebao biti drastično rezanje troškova državnog aparata (uklj. tvrtki djelomično ili potpuno u vlasništvu države). Ukoliko u konačnici više trošimo nego što možemo podnijeti, nikakvo prelijevanje iz šupljeg u prazno nam neće pomoći.

oprosti, ali ovaj ti je prvi dio sav zbrljan. moje bi malo dijete valjda napravilo bolju analizu. “I posljednje, iako je broj građana koji dobijaju plaću veću od 22.000kn bruto relativno malen, njima će netto plaća najviše narasti i oni će doista osjetiti razliku”. ovo naprosto nije istina. jasno je vidljivo da će plaća najviše rasti onima u razredu bruto plaće od 10-15 tisuća kuna, nešto manje u razredima 8-10 i 15-20 tisuća, a ostatku će više manje stagnirati. što se tiče ukidanja “povlastice” vraćanja poreza, znam da većini ljudi srednjeg sloja (između ostalih sam i sam član) to puno znači, no, budimo realni. država nam je u “banani” i rezovi od nekud moraju krenuti. očekujmo najgore, nadajmo se najboljem.

Porezne olakšice neće se u potpunosti ukinuti, nego će se sveti od 1,8 mlrd na oko 400 milijuna, tj. da će država zaraditi, ali ne 600 nego 200 milijuna.

Cijela ova “reforma” i ono što će se provesti na brzinu (a poslije što bude sa dugoročnim mjerama) je u stvari financijska i svodi se na pretakanje iz šupljeg u prazno.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *