Categories
Ekonomija

O gospodarskoj krizi

Nekada davno, ne znam da li to vrijedi i sada, kod autobusog kolodvora na onom parkingu preko ceste bili su parkirani kamioni s drvima, gdje bi otišli kupiti drva, no na istome mjestu su se sakupljali najamni radnici. Ekipa koju bi došli pokupiti ujutro da ih platite da odrade neki posao tokom dana (prekopaju vrt, izbace smeće, prenesu namještaj…). Nešto slično tome je u gornjem spotu kojeg sam vidio davno, davno ranije, no tek ovih dana dobija sasvim novi smisao.

Anyway, gledam jučer izvještaj iz Vlade i nije mi nešto jasno. Ako pogledate apsolutno svaku zemlju na ovoj planeti – one u trenucima ove krize nude različita rješenja kako bi napali financijsku pošast. Mjere se naravno razlikuju, no rangiraju od smanjenja PDVa (ograničena mjera u britaniji, smanjeni PDV na rok od 13 mjeseci), preko direktnih subvencija privredi (200mlrd eur iz europske unije) – dok istovremeno naša vlada uporno ganja nulti deficit i smanjenje potrošnje. Da li jedino ja imam osjećaj da naša država radi suprotno od svih ostalih? Zašto?

Meni je jasna priča o tome kako slijedeće godine moramo platiti 5mlrd eur dospjelih obveza (koje nitko baš neće biti pretjerano voljan reporogramirati), kako nam izvoznici pate jer im se otkazuju narudžbe, kako će vjerojatno i turistička sezona stradati i kako je deficit platne bilance koji je koliko-toliko držan u balansu sada pod velikim pitanjem (nekako si razmišljam da je platna bilanca u stvari jedan ogromni ekvivalent novčanog toka, i sve je ok dok cash dolazi, no što kada ga više ne bude?). No svejedno, što se može učiniti?

Kaže Ivo kako nije potencijalno pitanje visine plaća, nego je pitanje očuvanja radnih mjesta. Nisam vidio naslovnicu večernjeg (ova ovdje je očito photoshopirana):

No ispada kako u državnoj upravi nema viškova i državni službenici se ne moraju ničega bojati (osim naravno toga hoće li dobiti svojih 6% ili neće). Inače, ako govorimo o tih 6%, oni su bili definirani kolektivnim ugovorom, pa je bilo ugovoreno da ako inflacija naraste preko 6% ili ako rast BDPa bude veći od 6% (ili tako nekako) onda se okida to povećanje. Sada se desilo da nam je BDP pao na impresivnih, ali za HDZ tako tipičnih 2%, inflacija je narasla (ali je i pala jer se indexi ravnaju na posljednjih 12 mjeseci a kriza je krenula negdje u 10-11 mjesecu prošle godine) i naravno, sada je kriza pa ne može.

300.000 državnih službenika predstavlja oko 20% ukupne radne snage u Hrvatskoj, dakle 1 od 5 zaposlenih živi na državnom proračunu. Ako ekonomija doista izgubi 150.000 radnih mjesta (možda ne svih 150.000 ali…) kako država ima namjeru namaknuti plaće za onih 300.000?

Ono što će se možda dogoditi je svojevrsno čistilište, može biti da nam doista slijede vrlo ružni mjeseci s desecima tisuća otpuštenih, kao možda i tisućama tvrtki i obrta koji će se ugasiti jer jednostavno nisu dovoljno veliki i jaki da prežive (ili, kao što je to bio dobar običaj u devedesetima, zato jer su ne nužno dobrovoljno, financirali velike sustave poput države ili nekih velikih poduzeća). Hoće li država reagirati i ekspeditivno bacati nelikvidne u stečajeve, ili će i dalje imati glavu u kanti pijeska i slati Jadranku Kosor svakih pola sata da upali novu svijeću u Kamenitim vratima?

Gledam i ovu burzu, nisam neki stručnjak i ono malo što imam je ionako dugoročne prirode pa se ne živciram previše (ili, živciram se zato jer nemam više cash-a da pokupujem što se kupiti može), no pitam se nešto drugo. Zombix je svojevremeno pisao o tome, što ako naši mirovinski fondovi, koji priznali to ili ne i dalje imaju koliko toliko svježu infuziju novca svaki mjesec i koji sjede na ogromnim rezervama, što ako oni svojim igrama i igricama namjerno guraju burzu u velike minuse? Malo panično prodaju t-coma ispod cijene, par školskih kolega iz drugih fondova učine isto i odjednom se krdo pomakne prema niže, a ekipa natrag pokupuje ono što je malo prije prodala ali sa 3-5-7% margine? Fondovi funkcioniraju na duge staze i njima takve igre nisu strane. Ono što ide u prilog toj teoriji je i veliki bum građanskog dioničarstva, dakle INAu, T-Com, Magmu, Atlantic i tko zna što još je otkupilo brdo malih dioničara koji su nerijetko dizali i kredite da bi kupili dionice (zašto ne, Ivo dijeli besplate pare po cesti), fondovi su ionako tu manje-više loše prošli i nisu se okoristili, ali upravo to ih čini manje osjetljivima na fluktuacije cijene dionica. Dakle njima je interes rušiti cijenu i kupovati jeftino jer oni sami nisu imali prilike kupiti dionice za 300+ kuna ili 1800+ kuna? Oni također gledaju dugoročni interes, nemaju u ovome času stvarni pritisak na isplate umirovljenicima i mgu si dozvoliti da hiberniraju ovih godinu-dvije koliko će kriza trajati.

Pitanje je dakle, koliko bi kriza na burzi bila manja, da je privatizacija ovih tvrtki bila drugačije izvedena, tj. da je struktura ulagača bila drugačija?

HNB je prije nekoliko dana otpustio pričuve banaka u vrijednosti od 8mlrd kuna. To je ok i naznaka je dizanja likvidnosti banaka koje su očito u krizi (da li netko promatra što se događa s bankama mamama vih naših domaćih? tu su neke milijarde eura infuzije stigle proteklih tjedana), nekako si mislim da ako vidimo pad vrijednosti kune u slijedećem razdoblju, da bi to moglo značiti da ekipa izvlači cash novce van. ako se sjetite prije nekoliko tjedana kada je HNB otpustio prvih 3.5mlrd kuna (upsss, dakle to je dakle već drugo otpuštanje pričuve u malo vremena) EUR je bio narasao na preko 7.25 u jednome času (sada se opet spustio). Neki mi kažu da je to radi MOLa i transakcije s INAom, no ja nekako nisam uvjeren.

Imam feeling da se nešto veliko događa, mimo ovoga o čemu čitamo u novinama, ali ne mogu točno shvatiti što.

Misao dana:
There cannot be a crisis today; my schedule is already full.

Categories
Gadgets

Blackberry 9000 (nakon dva mjeseca)

Evo, prošlo je nekih dva mjeseca otkako sam dobio/kupio Blackberry 9000 i ostao sam dužan malo popričati o funkcionalnosti uređaja.

Dio “tips&tricks” možete sami pročitati na stranicama Blackberry-a, a popis kratica možete vidjeti i ovdje.

Anyway, ono što prvo morate napraviti kada dobijete blackberry je konfiguriranje. Blackberry 9000 podržava GSM standard i to prve i druge generacije, Bluetooth i WiFi. Ako želite da vam baterija dugo traje morate malo minimalizirati konekcije pa je najbolje isključiti bluetooth ako ga ne koristite, identično za WiFi, a moj prijedlog je da to isto učinite i za 3G mrežu koja je također intenzivna za baterije. U wireless opcijama vrlo je lagano uključiti bilo koji od ovih servisa. Nadalje, ono što također možete napraviti da malo uštedite na baterijama je da ga programirate za automatsko gašenje wirelessa u određenim trenucima (imate opciju da različito programirate radne dane od vikenda). Na primjer, kažete mu da isključi radio od ponoći do šest ujutro (ovo je zgodno i ako recimo odete u drugu vremensku zonu pa da vas usred noći ne probudi neki neinformirani sugovornik).

Ono što vam još treba je oboružati blackberry s dodatnim softverom. Moji obavezi programi su GoogleTalk (za IM dopisivanje), Google Maps (za gubljenje vremena nad kartom), BlackBerry maps (softver koji se može ograničeno koristiti i za navigaciju – mene je primjerice uspješno doveo do nekih doista egzotičnih zagrebačkih lokacija), uploadao sam si i neke igrice za trenutke dosade, te klijenta za Facebook i Flickr. Facebook je društvena mreža, a Flickr je foto servis. Ono što je iznimno jednostavno je da možete ugrađenim fotoaparatom (koji je u  stvari sasvim ok, što je više svjetla to bolje radi) uslikati nešto i praktički jednim klikom uploadati tu slikicu na facebook ili flickr (pogledajte primjerice fotku Space Shuttlea Enterprise koju sam nedavno snimio).

Još jedan iznimno bitan element priče je i Google sync, a koji je prije nekoliko dana izašao i u najnovijoj verziji (usput, link na različite google mobile servise je ovdje). Blackberry ima “native” funkcionalnost sa svim gmail email accountima. Ako s Blackberry internet servisom pokušate pristupiti svom mailboxu on će u stvari svakih 10-15 minuta ulogirati se na vaš email račun i potom proslijediti na mobitel sve što je u mailboxu našao, no s gmail accountima (ali i accountima koji koriste google for domains) blackberry funkcionira direktno u “push” varijanti što znači da mail dolazi istovremenu u mailbox na računalu kao i na blackberry uređaj. Blackberry sync omogućava sinhronizaciju vašeg kalendara sa google kalendarom, a od prije nekoliko dana moguće je sinhronizirati i bazu kontakata s google mail kontaktima. To ukratko znači da uz izuzetak taskova i notesa sada imate punu outlook/exchange funkcionalnost na vašem blackberryu.

Surfanje na Blackberryu je zbog malenog ekrana prilično ograničeno iskustvo i u pravilu ga ne koristim osim kada mi je dosadno, a i tada se u stvari koncentriram na Google Reader koji dolazi i u mobile varijanti pa surfam text_only stranicama što je brzo i efikasno. Logirao sam se na pollitiku bez problema, pokušao sam se ulogirati i na netbanking (ali nisam baš uspio, no nisam još odustao).

Blackberry se također pokazao kao vrlo dobra zamjena za iPod ili njemu sliče uređaje, budući da 9000 dolazi sa 3.5mm utičnicom za slušalice i možete uključiti bilo koje standardne slušalice (originalne slušalice koje su došle s njime jednostavno se ne žele zadržati u mojem uhu pa koristim iPodove), a dodatni bonus je i blackberry media sync softver koji omogućava sinhronizaciju vašeg blackberrya s iTunes bibliotekom (što znači da bberry uredno svira i aac fileove a ne samo mp3). Ovo vrijedi i za ostale bberrye sa stereo slušalicama a ne samo za 9000.

Od mana, jedino što bih mogao prigovoriti je da torbica koja dolazi s njime nema kopču za remen pa ga morate nosati uokolo (što nije baš najbolje rješenje), puno je bolje imati torbicu na remenu, no morate paziti da koristite originalnu blackberry torbicu ili barem torbicu namijenjenu blackberryu jer blackberry torbica u sebi sadrži i mali magnet temeljem kojeg mobitel skuži da je u torbici i automatski zaključava tastaturu i po potrebi (tj. kako ga programirate) može zvoniti drugačije, ili na primjer umjesto da zvoni počne vibrirati. Inače, torbica od 8800 je ok i za 9000 budući da su telefoni skoro identični veličinom. Prema slikama koje sam gledao, vrsta torbice koja dođe s uređajem ovisi ili o zemlji ili o seriji, svi 9000 koje sam ja vidio (i VIPovi i T-Mobile) su došli bez kopče za remen.

Novim bberry može gledati i youtube video (premda je kvaliteta slike, ne radi bberrya nego vjerojatno radi mobile codec-a, dramatično lošija), a teoretski možete gledati i neke filmove s ekrana ako se baš želite kazniti (slika je super, oštra i jasna, no ekran je ipak maleni za dugotrajno gledanje).

Baterija u mom slučaju izdrži oko 2-3, povremeno čak i 4 dana telefoniranja i emaila, ako intenzivno koristite audio player (što sam ja radio prilično intenzivno u posljednje vrijeme) tada možete razvuči bateriju na dva dana ali jedva – no prednost bberrya je što se puni na bilo koju USB utičnicu kojih ne nedostaje.

Blackberry 9000 aka. Bold je ono što ja zovem “mama svih mobitela”; ima apsolutno sve što se danas stavlja u mobilne telefone; veliki ekran (pola VGA rezolucije), foto aparat (ali i video kameru i audio snimalicu), GPS (za igranje ali i navigaciju), ima micro SSD karticu (standardno dođe s 1gb karticom, maksimalno može biti unutra 16gb kartica koju u dućanima nisam vidio, u stvari nisam vidio ništa veće od 4gb), podržava sve wireless protokole koji postoje (GSM 2 i 3, bluetooth, wifi), uspješno mijenja iPod (jedan od rijetkih uređaja koji se sinhronizira s ITunesima), a baterija traje bez nekih problema dva-tri dana (po meni, za heavy duty poslovnu primjenu sve što je iznad 24 sata je prihvatljivo).

Jedina stvar koja mi doista nedostaje je dobar SSH klijent (to je softver kojim se možete ulogirati na server i raditi na njemu, primjerice ga restartati), no to je uber geek fora koja velikoj većini nije nužna.

Mnogi mi kažu kako je iPhone bolji telefon, iskreno sumnjam, no uvijek im ponovim ono što je meni rekao jedan prijatelj koji koristi i iPhone (privatno) i Blackberry (korporativni). Kada sam ga pitao za razlike, on je to rekao ovako: “Razlika između iPhonea i Blackberrya je u tome da Blackberry radi”. Meni više nego dovoljno.

Misao dana:
There are 10 types of people in the world: those who understand binary, and those who don’t.

Categories
Ekonomija Politika

Domino pizza delivery index

Jučer navečer sam prošetao pokraj zgrade HNBa i tamo svijetle svjetla na većini kancelarija. Pitam se što HNBovci rade tamo tako kasno?

Domino pizza delivery index je stvar koja je otkrivena još tamo devedesetih u doba zaljevskog rata. Ukratko to je mjera aktivnosti američke vojske izražena u broju naručenih pizza koje su isporučene u Pentagon, CIA ili NSA. Teorija kaže kako u normalnom razdoblju postoji nekakav uobičajeni broj pizza koje se isporučuju, no u trenucima krize, trenucima kada se pripremaju akcije i kada se ostaje dugo prekovremeno onda je broj tih pizza daleko veći i može se pretpostavti da se nešto događa ili se sprema dogoditi.

Pitam se koliko svjetala je uobičajeno uključeno u večernjim satima u HNB-u?

Branitelji ponovno spašavaju državu! Dio novca od prodaje sedam posto dionica Ine Fond branitelja uložit će u državne obveznice kako bi se mogao namiriti dio dugova koji stižu na naplatu. Fond branitelja za 700.000 dionica Ine dobio je milijardu i 960 milijuna kuna. Od tog iznosa oko 400 milijuna već je potrošeno na otplatu kredita, a preostalih milijardu i 560 milijuna kuna trenutačno je uloženo u bankovne depozite.

Taj novac, umanjen za nekoliko milijuna kuna, na raspolaganju je braniteljima, odnosno, kako stvari stoje, državi. Potvrdio je to član Upravnog odbora Fonda Đuro Dečak uz napomenu kako država to nije tražila od branitelja, već da su branitelji to sami predložili na posljednjoj sjednici Upravnog odbora prije deset dana. (braniteljski portal)

Država ima za isplatiti do kraja godine nekih 200mil eura vanjskog duga, a u slijedećoj godini (ako je vjerovati nacionalu) ukupno pet milijardi kuna.

Hrvatska vlast je krizu dočekala potpuno nespremna, s neodgovarajućom gospodarskom politikom i bez ikakve strategije. Da je tome tako, neizravno je potvrdio i premijer Sanader, iz čijih se prošlotjednih istupa moglo zaključiti da Vlada nema spremnu ni jednu mjeru za obranu od posljedica globalnog financijskog sloma i suočavanja s opasnošću da Hrvatska idućih mjeseci doživi bankrot.

A to bi se vrlo lako moglo dogoditi ako Ministarstvo financija uskoro ne nađe način kako otplatiti 5 milijardi eura duga koji u sljedećoj godini dolazi na naplatu, ako poduzeća ne uspiju refinancirati 6 milijardi eura zaduženja u inozemstvu, ako Vlada hitno ne krene s mjerama poticanja proizvodnje i ne zaustavi pad gospodarskog rasta, koji će sljedeće godine, prema najoptimističnijim prognozama, iznositi samo 2 posto. (nacional)

Ono što je meni zanimljivo u cijeloj priči je zašto se pristupa ovome problemu na ovaj način? Naime dosadašnje postupanje vlade je bilo takvo da bi se dospjeli dugovi refinancirali novim zaduženjem. Jedna od genijalnih mjera je bila da se zadužuje država u domaćim bankama kako bi se smanjio vidljivi udio države u vanjskome dugu, što je u stvari kozmetička promjena – no ima konsekvence utoliko što je cijena kapitala u domaćim bankama ipak veća od cijene kapitala vani.

No sada nije uopće više riječ o bankama, nego se govori o obveznicama koje su pokupili mirovinci i braniteljski fond. Banke su nedavno odbile financirati brodogradilišta unatoč državnoj garanciji (što je u bankarskom svijetu ultimativna garancija) i postavlja se pitanje da li je država tražila kredit i dobila odbijenicu?

Ako je netko prolazio Katančićevom, da li tamo svjetli navečer u previše ureda?

Misao dana:
The budget should be balanced. Public debt should be reduced. The arrogance of officialdom should be tempered, and assistance to foreign lands should be curtailed, lest Rome become bankrupt.