Prije dvije godine osnovao sam Drugu fundaciju čiji je jedini posao osigurati obeštećenje potrošačima koje su banke oštetile temeljem nepoštenih ugovora o kreditu. Neposredni povod je tada bila nadolazeća zastara za tužbene zahtjeve za kredite koji su bili vezani valutnom klauzulom na švicarske franke (tzv. slučaj Franak). O cijelom poduhvatu sam tada pisao kroz tekstove O legitimnom interesu i najvećoj bankarskoj tajni, te u tekstu O još jednoj bankarskoj tajni (i regulatornoj snošljivosti). Danas, dvije godine kasnije, dovršavam seriju tekstova kako bi nakon nekoliko stotina presuda ilustrirao gdje se nalazimo, osobito s konvertiranim kreditima i što je još sve pred nama.
Ako imate ili ste imali kredit(e) u švicarskim francima (ili drugim valutama), Druga fundacija je i dalje zainteresirana za komisijski prijenos tražbine. Voljni smo raditi na tome da osiguramo vaše pravo na obeštećenje, neovisno o tome što je u međuvremenu nastupila zastara, a uključujući i pravo na utvrđenje potpune ništetnosti ugovora. Sve što treba napraviti je javiti nam se. Postupak ugovaranja je jednostavan i nakon toga Druga fundacija preuzima brigu o postupku sve do naplate od banke.
Ovo je druga serija tekstova o konverziji kredita u CHF. U ovom, posljednjem dijelu ukupne serije objašnjavam kako se izračunava restitucija, kako banke zloupotrebljavaju proces konverzije kako bi još više zaradile, u kojem kontekstu i s kojom namjerom je nastao zakon o konverziji, kako se izračunava konverzija i koje su razlike između konverzije i restitucije, o tome koje je trenutno stanje na sudovima i kako banke utječu na sudove, te u konačnici što je ukupna ništetnost ugovora i koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora.
Tekstovi su podijeljeni po poglavljima i ovdje se nalaze linkovi na sve tekstove po njihovom redoslijedu:
Cijeli drugi dio možete downloadati i kao PDF dokument.
Misao dana: The money power preys on the nation in times of peace, and conspires against it in times of adversity. It is more despotic than monarchy, more insolent than autocracy, more selfish than bureaucracy. It denounces, as public enemies, all who question its methods or throw light upon its crimes.
Share the post "Konverzija i bankarsko zamagljivanje – Konverzija nije obeštećenje! – VIII"
U sagledavanju nastale situacije, među najvažnijim je i činjenica da efekti porasta vrijednosti tečaja CHF za banke u najvećem opsegu predstavlja nerealizirane dobitke i nisu posljedica stvarnih priljeva novca u navedenoj valuti, niti je početni odljev novca banaka nastao u navedenoj valuti tj. u CHF, već u kunama.
Potrošači nisu u novcu primili iznose protuvrijednosti u CHF, već kunske iznose, te je i porast kreditnog zaduženja odraz revalorizacije po tečaju CHF, a što predstavlja nerealizirani pripis povećanja kreditnog zaduženja koji nije rezultat stvarnog priljeva novca dužnika/potrošača. Stoga ugovorni odnosi koji su bankama jamčili visoke povrate temeljem zaštitnog mehanizma u CHF dovode dužnika u neravnopravan i ovisan položaj uslijed kojeg mora vraćati iznos koji značajno premašuje iznos stvarnog novca koji je isti primio, a koji također banka nikada nije isplatila.
Promatrajući s knjigovodstvene pozicije, trošak konverzije od 828 mil eura koji je isplaćen/prebijen s potrošačima je velikim dijelom računovodstveni trošak valutnog usklađenja otplatnih planova potrošača, kojim su banke u stvarnosti izbjegle puno veće gubitke i koje su na kraju krajeva banke same proizvele. Taj „trošak“ proizlazi iz tečajnih razlika i ne predstavlja stvarni trošak banke budući da se one nikada nisu niti zaduživale u švicarcima nego su s klijentima potpisivale ugovore koji je CHF koristio kao vrijednost temeljem koje se indeksiralo dugovanje potrošača. Pojednostavljeno rečeno, nisu banke tih 828 mil eura platile usljed promjene tečaja nekoj švicarskoj banci u kojoj su se zadužile, nego jednostavno nisu deklarirale 828 mil eura dobiti ili su teretile troškom svoje prethodno poslovanje za dobit koju su već isplatile svojim vlasnicima. Ako ne vjerujete meni, pročitajte obrazloženje Ministarstva Financija Saboru prilikom donošenja Zakona o konverziji.
Da su domaće banke slučajno bile dužne CHF svojim kreditorima (a nisu), one bi završile u bankrotu i sanaciji jer se konverzija primjenjuje samo na odnos banke i potrošača. Uočite suptilni detalj kako od domaćih bankara nitko i nikada nije vikao da mora platiti npr. UBS-u 500 milijuna EUR više nego što je posudio? Bankovni „trošak“ je knjigovodstvenu miraž – financijska fatamorgana, ali su zato uništeni životi potrošača čvrsta i nepobitna činjenica.
Banke već desetak godina uporno ponavljaju da je konverzija ujedno i obeštećenje, no nema nikakve dvojbe da su u stvarnosti banke te koje su obeštećene u procesu konverzije. Neke od njih kroz tajni (i sasvim izvjesno protuustavni/protuzakoniti) sporazum između banaka i Vlade Republike Hrvatske, dijelom kroz arbitražni postupak kojeg je Société Générale u međuvremenu već dobila, a Addiko je na putu da dobije. Kada bi sudovi doista zauzeli stav da konverzija jest obeštećenje – tada bi bankama pripalo ne samo kompenzacija koju već godinama uživaju od države nego bi im pripao i ovaj do sada nekonzumirani „trošak“ konverzije a koji treba biti isplaćen oštećenim i financijski uništenim potrošačima.
Ako imate ili ste imali kredit(e) u švicarskim francima (ili drugim valutama), Druga fundacija je i dalje zainteresirana za komisijski prijenos tražbine. Voljni smo raditi na tome da osiguramo vaše pravo na obeštećenje, neovisno o tome što je u međuvremenu nastupila zastara, a uključujući i pravo na utvrđenje potpune ništetnosti ugovora. Sve što treba napraviti je javiti nam se. Postupak ugovaranja je jednostavan i nakon toga Druga fundacija preuzima brigu (i troškove) sve do naplate od banke.
Misao dana: I sincerely believe that banking establishments are more dangerous than standing armies, and that the principle of spending money to be paid by posterity, under the name of funding, is but swindling futurity on a large scale.
Share the post "O knjigovodstvenim posljedicama konverzije – Konverzija nije obeštećenje! – VII dio"
Arbitražni postupci banaka protiv Republike Hrvatske
O tome kako su predsjednici uprava u matica hrvatskih podružnica u jesen 2015. godine i netom prije izglasavanja ZID ZPK u Hrvatskom Saboru ne osobito uvijeno prijetili pokretanjem međunarodnih arbitražnih postupaka protiv Republike Hrvatske pri ICSID-u, unatoč činjenici da je provedba konverzije u najvećoj mjeri zaštitila banke od materijalizacije VIKR-a i gubitka gotovo cijelog kreditnog portfelja stambenih kredita u CHF možete pročitati u do sada neobjavljenim memorandumima.
Popis arbitražnih postupaka protiv Republike Hrvatske.
Banke su dvije godine kasnije pokrenule arbitražne postupke protiv Republike Hrvatske, a početkom 2021. godine postignuta je nagodba sa šest banaka na temelju kojega se obustavljaju postupci pred arbitražnim sudom u Washingtonu i pred domaćim sudovima. Sporazum je postignut s Privrednom bankom, Zagrebačkom bankom, Sberbankom, Erste, Raiffeisen i OTP bankom.
Arbitražni spor između Addiko Bank AG / Addiko Bank d.d. vrijednosti 153 mil EUR protiv Republike Hrvatske za štetu koja joj je prouzročena primjenom zakona o konverziji posljednji je neriješeni arbitražni spor koji banke vode protiv Republike Hrvatska. Nagodbom s ostalim bankama otklonjena je samo djelomično šteta za državni proračun Republike Hrvatske (uz uvjet da doista povjerujemo kako se Vlada nije obvezala na bilo kakvu protučinidbu, sadašnju ili buduću, s time da protučinidba ne mora biti isplata iz proračuna nego recimo i obećanje da se nešto u budućnosti neće naplatiti ili neki porez neće ustanoviti ili povećati). Société Générale S.A. je nedavno dosuđeno 17,55 mil Eur (+ kamate i sudske troškove), a za uočiti je cinizam činjenice kako npr. Addiko banka tuži Republiku Hrvatsku za štetu koja je nastala ponašanjem banke, a koje je u njihovoj matičnoj zemlji Austriji bilo zabranjeno. Promatrajući odluku suda u slučaju Société Générale S.A. možemo samo pretpostaviti kako će finalna odluka glasiti u predmetu Addiko.
Tadašnji ministar Financija Zdravko Marić nije nikada objavio ili objasnio što je bio predmet nagodbe s bankama odnosno koju je protuuslugu Republika Hrvatska dužna izvršiti kako bi se „otklonila šteta za državni proračun od 2,5 mlrd hrk.“, a sadržaj sporazuma proglašen je tajnom). Primjetite i mali zgodni detalj, nagodile su sve banke osim Addiko koja planira i Société Générale koja je izašla s hrvatskog bankarskog tržišta.
Ako je čitatelj ovog bloga potencijalni kupac Addiko banke, predlažem da nam se javi jer smo napravili forenzičko financijsko istraživanje poslovanja banke i vjerujemo da raspolažemo materijalnim informacijama o poslovanju banke koje sasvim sigurno imaju značajnu vrijednost za zainteresiranog kupca.
Ne ulazeći više u način na koji su banke jednostrano, netransparentno i bez bilo kakvog efikasnog nadzora provele konverziju kredita u švicarcima, konačan rezultat zamjene otplatnih planova potrošača iz CHF u EUR (jer u stvarnosti o tome se radilo, usklađivanju valutnog rizika potrošača radi eliminacije materijalizacije valutnog rizika koji je prerastao u kreditni rizik banaka) prema podacima koje smo prikupili i koji su dostupni u objavljenim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima 7 banaka bio agregatni (ukupni) jednokratni trošak od 6,3 mlrd hrk odnosno 828 mil eur a ne kako se HNB u svojim projekcijama razbacivao ECB-u navodeći da će jednokratni trošak zamjene otplatnih planova (konverzije) iznositi 8 mlrd hrk odnosno 1,1 mlrd eur (a isto vrednovanje od 6 mlrd hrk je konačno i HNB kasnije naveo u dokumentu Učinak zakonske konverzije kredita u Financijskoj stabilnosti – Broj 17).
Tablica raščlambe troška konverzije po bankama
Izvještajna godina
Kreditna Institucija
Iznos (obveze) rezerviranja za konverziju CHF (mil hrk)
Iznos (obveze) rezerviranja za konverziju CHF (mil eur)
2015
Addiko Bank d.d.
1.600 mil hrk
210 mil eur
2015
Zagrebačka Banka d.d.
1.407 mil hrk
184 mil eur
2015
Privredna Banka d.d.
1.311 mil hrk
172 mil eur
2015
Erste&Steiermärkische Banka d.d.
917 mil hrk
120 mil eur
2015
Raiffeisenbank Austria d.d.
617 mil hrk
81 mil eur
2015
OTP Banka d.d.
242 mil hrk
32 mil eur
2015
Sberbank d.d. (HPB d.d.)
228 mil hrk
30 mil eur
6.322 mil hrk
828 mil eur
Izvor: Godišnji revidirani financijski izvještaji banaka na dan 31. 12. 2015.
I posljednje, u očitovanju Ministarstva Financija koje se citira u Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3685/2015. i dr. od 4. travnja 2017. i Izdvojeno mišljenje između ostalog piše i sljedeće: „Na temelju dostupnih podataka može se tvrditi da je konverzija kreditnog portfelja u CHF u najvećoj mjeri pogodovala kreditnim institucijama budući da je omogućila relativno jednostavnu eliminaciju dijela toksičnog kreditnog portfelja koji bi u konačnici doveo do značajnih gubitaka. (…) zakonsko rješenje valutne konverzije kreditnog portfelja uklonilo je srž problema te eliminiralo materijalizaciju valutnog rizika koji je prerastao u kreditni rizik jer se dramatično povećavao broj potrošača s kreditima u CHF koji nisu mogli uredno otplaćivati svoje obveze. Stoga je, kao takvo, ipak uspjelo u svojoj namjeri sprječavanja narušavanja opće financijske stabilnosti, pomoglo kreditnim institucijama u eliminaciji toksičnog kreditnog portfelja te omogućilo stabilno i pozitivno poslovanje u narednim razdobljima te oslobodilo velik dio potrošača valutnog rizika s kojim se nisu ni trebali nositi.“
Ako imate ili ste imali kredit(e) u švicarskim francima (ili drugim valutama), Druga fundacija je i dalje zainteresirana za komisijski prijenos tražbine. Voljni smo raditi na tome da osiguramo vaše pravo na obeštećenje, neovisno o tome što je u međuvremenu nastupila zastara, a uključujući i pravo na utvrđenje potpune ništetnosti ugovora. Sve što treba napraviti je javiti nam se. Postupak ugovaranja je jednostavan i nakon toga Druga fundacija preuzima brigu (i troškove) sve do naplate od banke.
Misao dana: And he said…
…banks will always have poor excuses, but they will always have deep pockets with rich profits.
Share the post "Arbitražni postupci banaka protiv Republike Hrvatske – Konverzija nije obeštećenje! – VI dio"
Jednom tjedno (nedjeljom ujutro, taman u doba jutarnje kave) šaljem odabir desetak tema o kojima niste imali priliku čitati u domaćim medijima, a koje smatram bitnima. Prethodne newslettere možete pregledati u arhivi newslettera.
