Categories
Politika Priroda i društvo

Veći od života (ili: O ambicijama političara)

Jučer navečer, vozeći se trajektom na otok Brač bio sam se spreman okladiti u skupu večeru kako se Milan Bandić neće kandidirati za predsjednika SDPa, nekoliko minuta prije nego što je oklada skoro pala, proširila se vijest kako je Bandić prihvatio kandidaturu i ovaj neočekivani potez zagrebačkog gradonačelnika odjednom baca sasvim novi pogled na kampanju za upražnjeno mjesto predsjednika SDPa.

Mediji s pravom vrlo detaljno promatraju proces izbora SDPovog predsjednika pa ste tako u raznim novinama mogli svašta pročitati o dosadašnjim kandidatima. Neki su se navodno okoristili stranačkom infrastrukturom unatoč dogovoru da se to ne čini, neki trguju nepostojećim mandatima, pozicijama na listama i naručenim novinskim člancima, neki pak obilaze okolo i lobiraju po lokalnim organizacijama, neki u tišini dogovaraju svoj nastup na drugolipanjskoj konvenciji, a za barem jednog se nije niti očekivalo da uopće uđe u trku poznavajući njegov moto da se ne ulazi u trku koju nije moguće dobiti…

Politika je jedna od temeljnih vještina koja okuplja ljude oko zajedničke ideje i da bi bili dobri političar morate uložiti i zadnje atome svoje snage i vještine, no još bitnije da bi bili uspješni morate biti i strastveni. Strast je jedan od najnižih i gotovo životinjskih instikata pa stoga nije ni čudo da su političke borbe grube i vrlo često brutalne. Znamo koje je najstarije zanimanje na svijetu, baš kao što znamo što politika jest…

No postoji problem, pitanje politike je ono koje na ovaj ili onaj način određuje živote svih nas, i borba gore spomenutih kandidata će na ovaj ili onaj način utjecati i na nas same, neovisno o tome kojoj političkoj opciji pripadali. Pitanje novog predsjednika SDPa nije samo pitanje utaživanja ambicije pojedinaca, nego i pitanje koje će zasigurno odrediti uspjeh SDPa na predstojećim izborima, a novi predsjednik može pokrenuti cijelu lančanu reakciju političkih promjena u našem društvu koje će se opet, neovisno o tome tko pobjedni na jesenskim izborima direktno manifestirati na zemlji u kojoj živimo.

Pitanje pobjednika na drugolipanjskoj konferenciji je dakle pitanje ne samo ove četvorice kandidata i njihove profesionalne budućnosti, nego je u neku ruku i pitanje sudbine SDPa ali i Hrvatske. Nisam siguran da li su kandidati svjesni svoje društvene odgovornosti ili su u cijelosti zaokupljeni svojim kratkoročnim ciljem. To me iskreno i ne zanima.

Ono što me zanima je da 1613 delegata koji će drugoga lipnja morati zaokružiti neko ime nikako iz vida ne izgube Hrvatsku, jer ono što će se događati na zagrebačkom velesajmu je daleko veće od kandidata samih, pa čak i stranke za čiju se čelnu poziciju natječu.

Ako se slažete sa mnom i stvari postavite na taj način, može biti da ćete promijeniti mišljenje o tome tko je doista vaš favorit. Ako ste SDPov delegat i kojim čudom ste nabasali na ovu stranicu nemojte izgubiti tu sliku iz vida.

Misao dana:
Razmisli. Sjeti se!

Categories
Politika

IRIjevo istraživanje javnosti

IRI je prije nekoliko dana objavio najnovije istraživanje javnog mijenja. Dosadašnja iskustva pokazuju kako su upravo IRIjeva istraživanja najpouzdanija, a za IRI ih u hrvatskoj provodi Puls, posljednje takvo istraživanje bilo je provedeno krajem kolovoza prošle godine (dakle prije 8 mjeseci), a ovo istraživanje je obavljeno u razdoblju od 10og do 26og travnja (dakle istraživanje je završeno prije nego što je preminuo Ivica Račan, tako da ono što se događalo od 29og travnja nije uključeno u ovo istraživanje, baš kao što i u prošlom istraživanju rezultati nisu obuhvatili aferu Verona koja se taman rasplamsala u vrijeme objave).

Pogledajte prezentaciju (dok je online), a uočite slijedećih nekoliko detalja:

  • pratite tijekom prezentacije rezultate koji se odnose na selo, pitanja sela i poljoprivrede se prilično često ponavljaju i u prošlom istraživanju nisu bila toliko izražena,
  • ako gledate demografiju, zanimljiva je grupa mlađih od 29 a koji su visokoškolovani, oni se u praktički svim pokazateljima navodi kao najoptimistični dio populacije i ukupno dižu prosjek (u jednom od prethodnih istraživanja sitea mojposao, pokazalo se kako upravo ta populacija gotovo da i nema nezaposlenosti što je vjerojatno jedan od razloga za ovakav stav),
  • na slajdovima 15 i 16 pogledajte poljoprivredu, ona je u popisu pitanja relativno nisko, ali kao prioritet rješavanja vrlo visoko,
  • slajd 27, HDZ je nekako uspio pokupiti lovorike na temu gradnje autocesta a nisu sagradili praktički ništa,
  • zanimljiv je u stvari uzlazni trend povjerenja u vladu, ali i pristupanje EU i NATOu,
  • Sanader je od svih političara najviše izgubio na ugledu u posljednje vrijeme, dakle nešto se ipak priljepilo na njega,
  • uočite da po rezultatima HSLS/HSS i priljepci, njihovi birači u stvari ne žele biti bliski s HDZovcima (dok njihova vodstva otvoreno trguju svojom naklonošću),
  • vidi na slajdu 48, HDZovi birači su dominantno stariji od 60 i imaju minimum škole,
  • HNSovci i dalje imaju brdo birača koji su swingeri, da im se pokaže malo bolja priča otišli bi tamo (to je i zadnji puta bilo jako izraženo),
  • slajd 52, HDZ – uvijek glasam za tu stranku, SDP – oni zastupaju iste vrijednosti,
  • slajd 54, HSLS/HSS birači bi najradije glasali za SDPovce.

Kao zaključak, ponovio bih očigledno a to je da postoji jasni potencijal za promjenu vlasti u studenom, no nositelji oporbe (a to su, htjeli mi to ili ne SDP i HNS moraju pronaći zajedničku strategiju i što je više glasača desnog centra privući na svoju stranu).

Misao dana:
Votes are like trees, if you are trying to build a forest. If you have more trees than you have forests, then at that point the pollsters will probably say you will win.

Categories
Politika

HNSov gospodarski program

HNS je nakon višemjesečnih najava predstavio svoj gospodarski program, nažalost na web siteu zasada nema ništa (konkretnije) o tome pa se moram pouzdati na jutarnji i večernji koji su o tome pisali.

HNS budućnost hrvatske vidi u uslugama i rapidnom rastu uslužne djelatnosti (koja je dominantna kod nas), pritom ističu razliku u odnosu na gospodarski program SDPa koji govori o programu 4×4 i podršci za najmanje četiri industrije u četiri regije – s time da (ako sam dobro shvatio), kada HNS govori o industriji tada govori o tvorničkim dimnjacima i radnicima za strojevima, dok je Jurčiću industrija apsolutno sve, od bankarstva, turizma, transporta pa sve do proizvodnje hrane, metalurgije ili nečeg drugog.

Nažalost, članci su prekratki i s premalo podataka tako da je teško nešto pametno reći, no dvije stvari koje su mi zapele za oko su rast prihoda od turizma s 6mlrd EUR na 10mlrd eur (što je hvalevrijedan cilj), no taj cilj pretpostavlja gotovo 70% rasta u turizmu što neće biti jednostavno postići (da ne kažem da je direktno nemoguć), a najbolji mi je svakako slijedeći citat za kojeg sam duboko uvjeren da je predmet neke krive interpretacije (pa ako je netko tamo bio volio bih da mi to razjasni), a kaže:

…te najavljuju kako im je cilj da Hrvatska 2012. ima 30 posto visokoobrazovanih.

Obzirom da sada imamo između 7 i 10% visokoobrazovanih, to bi ukratko značilo da do 2012 moramo odškolovati (u roku) nekih 800.000 ljudi što jednostavno ne vidim kako je moguće izvesti (u Večernjem piše pak kako je cilj udvostručiti broj studenata do kraja mandata).

Na Jutarnjem imate i brdo komentara gdje je moguće vidjeti što ljudi misle. Ja sam svoje o Radimiru Čačiću odavno napisao i ono što treba dodati kao razliku je to što je popularnost HNSa samo minimalno narasla s 8 na 10ak postotaka (iako dramatično za njih u apsolutnim brojevima) , dok je nakon nekoliko mjeseci mrtve trke sa Sanaderom oko poželjnosti za poziciju premijera sve skupa zatekao Ljubo Jurčić koji zasada nije uopće premijerski kandidat (iako je, objektivno rečeno) to svojevrsna javna tajna. Koalicija HSLS i HSS je propala i od te ljubavi neće biti ništa, a koalicija i stav oko SDPa donekle komplicira stav Vesne Pusić da se s Milanom Bandićem ne može koalirati.

Ukratko, oko programa HNSa zasada mogu reći samo slijedeće: suffusion of yellow (5 bodova za one koji znaju što to znači)

Misao dana:
Teach a parrot the terms “supply and demand” and you’ve got an economist.