Categories
Business Ekonomija Politika

DoingBusiness 2007

Svjetska banka je objavila preliminarni report DoingBusiness 2007 (pdf alert), o prethodnoj godini sam pisao nedavno. Puni report još nije dostupan, no ono što je očigledno je kako je Hrvatska s prošlogodišnjeg 118 mjesta pala na 124 mjesto (što je ipak minimalni pozitivni pomak budući da je u ovoj godini u izvještaj obuhvaćeno još država, pa bi po istoj metodologiji u prošloj godini bili 134ti; nije utješno ali barem nešto).

Pozitivne razlike koje su primjećene se odnose na registraciju nove tvrtke (hitro), zemljišne knjige (digitalizacija zemljišnih knjiga) i regulativa oko provedbe ugovora (zakon o obveznim odnosima). I to bi bilo to!

Izvještaj svjetske banke potvrđuje ono o čemu sam puno pisao, a to je da postojeća vlada u svoje tri godine mandata nije načela niti jedno jedino područje koje ima direktni utjecaj na olakšano poslovanje gospodarstva. Iako je hitra registracije tvrtke pohvalna, iako je čišćenje zemljišnih knjiga sjajno, tisuće nepotrebnih propisa, besmislenih pravila kreiraju nepotrebne radne sate i poskupljuju ionako deficitarnu proizvodnju.

Podsjetio bih i na komentar kojeg je ostavio mr.Wolf a koji kaže: “Ako bude lose, reci ce da je to sve bezveze i podsjetiti kako su se i prosle godine bunili i ukazivali na nekvalitetu podataka.” 

Misao dana:
The vision must be followed by the venture. It is not enough to stare up the steps – we must step up the stairs.

Categories
Ekonomija

Nekoliko zapažanja o čudnovatosti cijena nafte…

Pingvin u naftiPrije nekoliko tjedana krenuo sam pisati tekst o čudnovatosti kretanja cijena nafte, no nisam ga uspio dovršiti, negdje na pola puta mi je pukla nit i post se zadržao među draftovima. Obzirom da mi se čini kako je usporedba sasvim originalna, objavljujem ovaj post unatoč tome što nije dovršen;

Nije li čudno da je cijena mlijeka i nafte slična? Mljekari naime ne moraju raditi skupocjena istraživanja, pa potom ne moraju bušiti rupe i nakon toga transportirati sirovo mlijeko preko oceana, da bi procesirali to mlijeko u ogromnim rafinerijama, slali obrađeno mlijeko kroz ogromne mlijekovode, skladištili ga u tankove, transportirali kamionima, praznili kamione u podzemne cisterne i na kraju prodavali kroz automate za prodaju mlijeka.

Što je najbolje, proizvođači mlijeka su potpomognuti od države, dok je nafta žestoko oporezovana. Mlijeko proizvodimo (ili bi barem mogli proizvoditi) sami, dok smo na uvoz nafte osuđeni.

Možete li se sjetiti još koje sličnosti ili kontrasta između nafte i mlijeka?

Misao dana:
Let me tell you something that we Israelis have against Moses. He took us 40 years through the desert in order to bring us to the one spot in the Middle East that has no oil!

Categories
Ekonomija Politika

Mirovinski fondovi…

Dotakli smo se problematike mirovinskih fondova pa da podijelim s Vama nekolicinu zrnaca za razmišljanje na tu temu.

Mirovinski sustav kojeg trenutno koristimo postoji u našim krajevima još iz vremena Habsburške monarhije i vladavine Marije Terezije (ovo nije šala nego stvarni podatak). Ukratko, cijeli se sustav bazira na piramidalnoj shemi koja podrazumijeva da će uvijek biti više obveznika plaćanja nego korisnika mirovina.

I dok ta shema i dan danas dobro funkcionira u sustavu posmrtne pripomoći (vidi ironije), sam mirovinski sustav se urušio krajem osamdesetih odnosno početkom devedesetih kada se veliki broj neproizvodnih radnika i viškova prelio u mirovinske fondove i kada je odnos zaposlenih i umirovljenih u kratkome roku dramatično promijenjen. Naravno, to nije isključivi razlog, jer bi se prije ili kasnije identična stvar desila i sama od sebe budući da se rok doživljenja dramatično povećao, dok radni vijek prilično sporo prati tu promjenu (i s dobrim razlogom, ako mogu dodati).
Despair.com: Get To Work - You are not being paid to believe in the power of your dreams. Situacija je da mi danas u Hrvatskoj imamo svega 1.2-1.3 zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno čak i kada bi zaposlili sve nezaposlene taj se odnos ne bi popeo iznad 1.5-1.6. Ako pak kažemo da je prosječna netto plaća u hrvatskoj nekih 4.300kn, a znamo da je doprinos za mirovinsko osiguranje fiksnih 15+5%, tada nije teško uočiti kako umirovljenik iz gospodarstva može računati na 4300*0,15*1.3 u najboljem slučaju, dakle na 838kn. Prema podacima koje sam pronašao na stranicama revije za socijalnu politiku, čini se kako je u 2004 godini prosječna mirovina bila nešto veća od 1.550kn, što znači da se prosječna mirovina pokriva tek malo više od 50% iz prosječnog osobnog dohotka. U nekom grubom totalu, broj umirovljenika je nešto iznad jednog milijuna što znači da mjesečno trošimo nekih 1.55 milijardi kuna odnosno nešto više od 18 milijardi kuna godišnje ili gotovo jednu petinu državnog proračuna samo na umirovljenike.

Zanimljivo je i da recimo mi nešto mlađi koji smo korisnici drugog mirovinskog stupa od početka, možemo više očekivati od drugog stupa (koji je 1/4 našeg davanja za mirovinsko osiguranje), nego od prvoga stupa. Očigledno je da je drugi stup (i treći ako ga možete koristiti) rješenje za naše mirovine, jer od prvoga stupa ne možemo očekivati ništa dobroga.

Postoji li dakle rješenje za umirovljenike? Iskreno, mislim da ne. Gospodarstvo teško da može podnijeti veću poreznu represiju i razlika između prikupljenog novca i isplaćenih mirovina mora dolaziti iz državnog proračuna. Ono što se može učiniti je donekle racionalizirati sam mirovinski sustav u kojem trenutno živi nekih 7.000 službenika koji troše nekih 1% svih sredstava za mirovinu, potom, iz nekog očekivanog gospodarskog rasta mogli bi se pokriti transferi, a moj osobni favorit je otpuštanje trećine državnog aparata čime bi vrlo lagano i komotno dignuli sve mirovine za 50% ili, još bolje, mogli bi smanjiti porezno opterećenje na plaće i (nadam se tim potezom) povećali osnovice za obračun mirovinskog doprinosa.

Ukratko, u ovim okolnostima i uz ova pravila igre jednostavno nema prostora za buduća povećanja mirovina i bilo tko koji obećava bilo kakav rast mirovina, a pritom u istoj rečenici ne pokaže gdje će taj novac odrezati iz postojećeg državnog proračuna, taj ili žestoko laže ili priča gluposti (odaberite koja vas od te dvije opcije manje plaši).

Misao dana:
If my answers scare you, then stop asking scary questions.