- Actavis je dao ponudu za Plivu u visini od 795 kuna po dionici. Ne znam da li je to bilo očekivano, no to je bitno više od Barrove ponude i sada je sasvim izvjesno kako su pojedini “skrbnici” (PBZ & Quaestus) zaradili, a kako se čini zaraditi će se još i više. Ono što je važno znati je da kako god okrenuli, Actavis zarađuje jer posjeduje ili je pod kontrolom oko 20% dionica, tako da već sada znamo da će iz cijele priče izići ili s cijelom Plivom ili s nekoliko desetaka milijuna dolara zarađenih na čistom mešetarenju. Barr navodno nema dionica i čini mi se da unatoč unutarnjoj igri Plivainog managementa stvar polako ide u smjeru Actavisa. Željko, čini mi se da polako dolazi vrijeme za pakiranje kofera.
- Bandić je kupio stan, ali nije kupio stan ili je kupio samo polovicu stana, a ministarstvo financija će istražiti kako se to uopće dogodilo. Procjene vrijednosti mi se čine pretjeranima (veći stanovi su uvijek jeftiniji po m2), a ako je ovaj doista prodao stari stan, i digao kredit ne vidim baš u čemu je nastao problem (osim naravno problema koji je nastao iz nečijeg interesa – kao uostalom i mnogi drugi problemi koji se manje-više redovno pojavljuju na našoj sceni).
- Počeo sam povremeno pregledavati stranice Jutarnjeg i Večernjeg. Ovi prvi svoje stranice osvježavaju valjda jednom na dan, a ovi drugi bi morali poraditi na stabilnosti svog web sustava. Zanimljivo mi je da nijedan od ova dva portala nemaju rubriku Politika?
- Nakon rezultata ankete od prije nekoliko dana, na vidjelo dana su izišle i PULSove prognoze koje daje bitno veću prednost HDZu nego mrtva trka koju navodno vode u Večernjem. Kao što sam napisao; Reality has a well-known liberal bias.
- Jučer sam se pozvao na Zakon o pravu na pristup informacijama te sam zatražio državni proračun za 2006 godinu. Nisam ga dobio u razini detalja koju sam očekivao, no činjenica je da sam odgovor dobio u svega nekoliko sati (što je, moram priznati, impresivno). stavka 3225 državnog proračuna za ovu godinu iznosi 31 milijun kuna i odnosi se na sitni inventar i auto gume. Ako kažemo da je vrijednost jedne gume 600kn, time možete kupiti 51.000 auto guma ili njih dovoljno za 12.525 automobila (ok, piše i sitni inventar, ali za te pare možeš kupiti puuuunoooo sitnog inventara).
- Čini se kako vladajuća struktura priprema smanjenje poreza i doprinosa za zaposlene. Uočavam tu nakanu među redovima iako se ništa konkretno ne govori ali je sve očigledno u predizbornom tonu. Biti će zanimljivo što će vladajući napraviti? Smanjiti poreze i doprinose iz plaća (i na taj način svima povećati netto primitke što bi sasvim sigurno udobrovoljilo biračku bazu), ili smanjiti doprinose na plaću i na taj način povećali konkurentnost gospodarstva?
- Nešto se emailam s jednim kolegom koji živi u Slavonskom Brodu i zaključak koji se nekako nametnu je kako se sve više i više industrije i ekonomije koncentrira u Zagrebu. Nijedna vlada nije uspjela stati na kraj tome i ogromne količine novca se slijevaju u Zagreb dok ostatak zemlje pati i zaostaje (pogledajte samo usporedbe hrvatske ekonomije bez Zagreba i Zagreb samostalno pa će vam brzo biti jasno o čemu govorim). No ono što je zanimljivo i što također mislim da se događa je da zbog doslovce nejednakih uvjeta razvoja, zagrebački poduzetnici ili barem oni koji su ovdje koncentrirani imaju ekonomsku moć nad ostatkom zemlje koja je donekle slična kolonizaciji.
Misao dana:
I was wrong: free market trade policies hurt the poor…the rules of international trade are rigged against the poorest countries.
26 replies on “Brze&Kratke”
Koliko znam, doprinosi “na plaću” su prije nekog vremena ukinuti, osim famoznog “brutto 2” od nekih 17,5% koji (mislim) ide izravno za zdravstveno osiguranje. Tzv. “brutto 1”, se u svim statistikama uzima kao iznos brutto plaće, tako da smanjenje davanja “na plaću” nema puno smisla: em bi se smanjila davanja u zdravstvu (koje je ionako u problemima), em se to smanjenje ne bi nigdje primijetilo.
Jedino ima smisla smanjiti davanje “iz plaće”, a to su razni porezi, prirezi itd. Jasno, moglo bi se smanjiti i ono “na plaću”, ali nikako bez temeljite reorganizacije sustava zdravstva.
1. Hoće li prije toga Ž.Č. objasniti koji su bili nejgovi interesi u preporučivanju Barrove ponude?
5. Je li precizirano što spada u sitni inventar? Recimo, izdvajanja za tajne službe i špijunažu bi bilo nazgodno navoditi po svim točkama, pa se pojavljuju ustanove kao “Ministarstvo za instaživanje ruda i gubljenje vremena” :)
6. Puno dima u oči prije izbora
7. Istina, prilično toga se koncentrira u Zg. Više-manje svi klijenti, plus dobra infrastruktura, viši standard, da ne govorim o zanimljivom fenomenu smatranja da će IT tvrtka iz Zagreba posao obaviti bolje od IT tvrtke iz Valpova (kao sve što je pametno napušta provinciju, pa tu ostaju drugorazredni). Zabrinjavajući su razmjeri, karakteristični za slabo razvijene zemlje, doslovno bivše kolonije
A što se tiče opterećenja: sudeći prema ovom kalkulatoru, ono ide i debelo preko 100%. Npr. za netto plaću od 20.000 kn — dosta za naše pojmove, ali ne i nepojmljivo u softverskoj branši — tvrtka mora platiti čak 46.666,08 kn, dakle 130% više!
Berislav, na bruto koji vidiš na isplatnoj listi poslodavac plaća još:
0,5% na ozljede na radu, 1,60% za zapošljavanje invalida i 15% doprinosa na zdravstvo
Napominjem da je opterećenje rada u hrvatskoj (gledajući odnos netto i apsolutni bruto) iznimno visok i kreće se do 70% (u određenim situacijama i više), smanjenjem opterećenja na poreze i doprinose IZ plaće povećali bi se netto primitci naših zaposlenih, ali se ne bi rasteretila privreda velikog tereta (barem ne dok se situacija s plaćama ne bi normalizirala); hrvatski rad je neučinkovit, visoko opterećen i samim time neučinkovit – smanjenjem doprinosa IZ plaća ne bi ni na fiskalnoj razini načeo problem, tj. sve bi ostalo po starom
Marko, treba biti realan: smanjenje davanja iz plaće većina bi poslodavaca iskoristila tako da smanji brutto, tako da bi netto ostao jednak; na taj način bi se smanjilo opterećenje o kojem govoriš.
A čak i da se to ne dogodi, povećanje netto plaća znači povećanje mase novca za potrošnju, što opet — barem u teoriji — koristi gospodarstvu u cjelini. Druga je priča što je kod nas potican uvoz a ne izvoz, i što nam je državni aparat preglomazan i preskup…
berislav, od prije godinu i nešto zakonom je uređeno da poslodavac smije dogovoriti SAMO bruto plaću (to prije nije bilo tako), tako da po definiciji bi masa plaća morala ostati ista i tako bi sigurno ostalo u cijelom nizu djelatnosti dok bi oni zaposleni kod malih i potencijalno srednjih poslodavaca bili oštećeni
nemoj zaboraviti da je svaki peti zaposleni, zaposlen u državnoj upravi
naša potrošnja je pretjerano velikim dijelom orijentirana prema uvozu, pa stoga bi taj novac doista vjerojatno otišao u vanjski dug tako da se slažem s tobom
u svakome slučaju, po meni treba olakšati teret poslodavcima jer je radna snaga veliki trošak i kod nas je (uglavnom) neučinkovita
Još jedan način gledanja na moguće rasterećenje plaća je čisto predizborni. Koliko su dosad pokazali, takav potez koji bi eventualno povukli vladajući bio bi vjerojatno navrat nanos skrojen. Ako su procjenili da sigurno gube izbore, onda mi ima smisla, jer bi podigli broj svojih agenata u saboru, a nametnuli sdpu ogroman proračunski deficit za idući mandat, kao i prilikom prošle primopredaje vlasti.
Ako nisu procjenili da gube izbore… hmm…. ili ipak jesu. :)
Usptu, jel zna netko kakva su prosječna opterećenja plaće u zapadnijim i sjevernijim zemljama?
Razmisljam o ovome pod 7 i iako vam vjerujem kad velite da je evidentno to koncentriranje zapravo ne kuzim bas najbolje zasto do toga dolazi i kakve to povlastice ima zagrebacki poduzetnik prema recimo splitskom.
Mislim, slazem se da je trziste vece i mocnije i sve to, samo nisam siguran koliko je to krivnja/zasluga zagreba i/ili vlade a koliko drugih utjecaja.
Mislim jasno mi je da ce oslove za minsitarstva koja su u Zagrebu vjerovatno prije dobiti zagrebacke firme nego iz valpova(kazem da mi je jasno ne velim da je to OK), ali sto je sa valpovskim potrebama i zupanijskim ili opcinskim poslovima? Zar nisu tu lokalni poduzetnici u prednosti?
Sto mi je promaklo?
baš sinoć na dnevniku govore kako je zapravo već počela predizborna kampanja, pa sam se poradovala da će opet samnjiti poreze. znači hoće. super, ajde bar neka korist od tih izbora.
također mi nije jasna frka oko bandićevog stana. problem je valjda u tome što će živjeti u većem i skupljem stanu nego većina drugih, ali on i nema prosječan posao.
ja sam isto kad sam dizala kredit uzela najviše što su mi primanja dopuštala a možda je i on tako napravio.
Novinari su napravili frku od ničega. Možda su ovi iz 24 sata napokon uspjeli prodati pristojnu tiražu.
Kod nas je s plaćama jedan od problema i taj što ljudi ne razumiju da je njihova plaća brutto, a ne netto. Npr. u SAD kad se gleda plaća, uvijek se govori o brutto iznosu, a onda se svatko sam brine o plaćanju poreza, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja; kod nas se o svemu tome treba brinuti tvrtka, što je dodatno, suvišno opterećenje.
Mislim da bi kod nas trebalo napraviti sljedeće poteze:
1. Prebaciti brigu o plaćanju poreza na dohodak s tvrtki na građane.
2. Ukinuti prvi stup mirovinskog osiguranja.
3. Privatizirati zdravstveno osiguranje, tj. ukinuti HZZO i neka ljudi kupuju zdravstveno osiguranje kod osiguravajućih društava; slično kao što je učinjeno s platnim prometom.
4. Drastično povećati poticaje (kroz ukidanje poreza i drugih davanja) za proizvodnju i izvoz.
5. Prepoloviti državni i lokalni upravni aparat.
Naravno da to nitko neće učiniti, jer svi to doživljavaju kao političko samoubojstvo. Ali to je jedino rješenje koje nas dugoročno može izvući.
@berislav lopac – vezano za ukidanje prvog stupa mirovinskog osiguranja. Koliko se sjećam, originalni plan, kada su uvodili drugi stup, bio je da se svakih nekoliko godina povećavaju doprinosi za drugi stup, na štetu prvog, da bi se na koncu došlo barem do odnosa 50 – 50.
Ali, za sada, očito, ništa od toga.
Mala analogija na odnose Zagreba prema ostatku Hrvatske je i ovaj slučaj Apoksiomen. Nema nikakvog suvislog razloga da taj kip ostane u Zagrebu, no svejedno se javljaju prepametni birokrati koji će na ovaj ili onaj način zakinuti Lošinj. Već i sama činjenica da se to spominje kao opcija je sramotna.
Tomo je u pravu što se tiče potreba, ali ima još jedna stvar. Prije nekoliko godina sam radio s kolegom koji mi se žalio kako mu cura, taman diplomirala medicinu (ne znam je li i odradila staž), nikako ne može naći posao. I podržao sam ga u žaljenju dok mi nije ispričao kako joj bolnica u Ogulinu nudi sve — stan, odličnu plaću, značajnu poziciju na odjelu, blablabla — ali bi oni ipak htjeli da se zaposli u Zagrebu.
Potrebe su tamo gdje ima ljudi, a s Hrvatskom je problem što svi žele u Zagreb, svi žele pobjeći od svoje “provincije” koja svakim odlaskom postaje još veća provincija. Moja je davna želja napraviti softverski tim koji će raditi za svjetsko tržište, koristeći blagodati Interneta — i najradije bih ga smjestio upravo u Ogulin, prekrasno mjesto koje ima sve, okruženo divnom prirodom. Jedino se bojim da mi nitko od nadarenih mladih ljudi ne bi htio tamo raditi… :(
mrak, “volio bih pročitat tvoj komentar o ponudi tdr-a bivšim štrajkašima. Nekako osjećam da te zanima ta reality društvena igra. Ili si i ti “zgrožen”?
vinkomar, nema ti tu komentara, ti ljudi su pogriješili misleći da mogu postići nešto što jednostavno nije moguće i sada moraju podnijeti konsekvence
ja bih rekao da je ponuda u osnovi korektna, ali ono što se traži od njih je donekle ponižavajuće
naravno, mogu oni nastaviti tužiti TDR/TDZ, časno izgubiti i ostati bez svega; to je također opcija
Samo kratko pitanje – kako doći do plana za državni budžet za 2006. godinu ? Pretpostavljam da se to može obaviti virtualno, pa me zanima kome i kako uputiti zahtjev ?
Svaki drzavni proracun se obavezno objavljuje u Narodnim novinama pa se tamo moze i naci!!! Tip: potrazite i izmjene i dopune proracuna kao i odluke o prerspodjeli proracuna… Tak – proracun je na netu (NN, a mozda i na webu ministarstva financija)!
Zvone, rekoh, ne budi lijen pa potraži sam. I na kraju je jednostavno. Na stranicama Ministarstva financija vezanih uz državni proračun lijepo poredani linkovi na dokumente – o’š 2006, o’š 2005, …
Pa evo linka ako nekoga zanima proučavati tablicu koja se prostire na 436 stranica :-))
http://www.mfin.hr/str/10/
ne vidim u čemu je problem jednostavno radnicima smanjiti bruto i iskoristiti to smanjenje poreza i doprinosa?
@Berislave, ako ukineš prvi stup od kuda ćeš isplaćivati SADAŠNJE penzije? I svim onima koji e tek ići u penziju, a nisu u 2.stupu?
zvone & M., ja tražim državni proračun s podjelom po korisnicima u digitalnom formatu (po mogućnosti excelu ili bazi podataka, XMLu….) a to je malo teže za pronaći jer se očigledno nitko ne zamara time da ti olakša posao traženja gluposti po stavkama (što bih ja htio napraviti)
novac, zakonom je propisano da se ugovara bruto iznos plaće; kada bi se desilo kako ti kažeš onda bi morao donijeti odluku o smanjenju plaće, i iako je to realno izvedivo u malim i srednjim tvrtkama u većima je to vrlo teško za izvesti zbog sindikata, ugovora i tome sličnoga (u velikim tvrtkama radi 48% svih zaposlenih, 20% svih zaposlenih radi u državnoj upravi i ostatak su ti mala i srednja poduzeća)
Eto, jednostavno riješen problem starenja stanovništva… ;)
Šalu nastranu, imaš pravo. Ali vidiš, upravo tu je problem: svi problemi se gledaju individualno, i onda se svaka inicijativa može lako srušiti. Ključno je da treba smanjiti troškove državne uprave (i lokalnih), pa sa taj novac može preusmjeriti na penzije i druge društveno ovisne kategorije.
Kod nas je problem što nitko tko dođe na vlast uopće ni ne računa s nikakvim planom duljim od 4 godine, a za ovakve promjene treba stisnuti i pregristi dobrih 10-20 godina, kako su napravili u Irskoj.
Dobar komentar katastrofe mirovisnkog sustava daje članak u Jutarnjem: http://tinyurl.com/jbt9n
Što samo dokazuje da se odgovornost za vlastitu budućnost treba prepustiti pojedincima, ne da se o tome brine država. U praksi to znači sljedeće: veće netto plaće, pa neka si svatko uplaćuje zdravstveno i mirovisnko osiguranje koje želi (ili može).
Jedan od problema našeg zdravstvenog osiguranja (koje je u još gorem stanju nego mirovinsko) jest da svatko ima jednaku razinu (temeljne) zdravstvene skrbi, iako se davanja računaju proporcionalno iznosu plaće.
Nacional piše opsežno o riječkom doktoru optuženom za mito, a odmah zatim piše o pustim telefoniranjima i uslugama oko bolesti zastupnice Adlešić. Jesu li teoretski u prekršaju svi koji su se zalagali za njen poseban tretman, ima li zakonske osnove za njen bolji položaj ako je zastupnica i ako ne uplaćuje neko posebno dodatno osiguranje?
@Berislav, zdravstveni i mirovinski sustav je ustvari vrsta poreza koji svu moramo plaćati zbog solidarnosti. S obzirom da si siromašniji ne bi mogli priuštiti ovakav nivo usluga, oni s većim plaćama se prisiljavaju da zbog solidarnosti sudjeluju u tome. naravno da bi bilo efektivnije da si svatko plaća ono što želi i koliko je stvarno potrošio, no izbornu bazu čine penzioneri&proleteri.
Nezgodna stvar je i to što se kod nas gule ljudi s iole pristojnijim plaćama, a ne gleda se imovina. Paradoks je da je ogroman dio nekretnina i vrijednih predmeta u rukama ljudi kojima su mrtvi kapitali, dok se profesionalci i poduzetnici pritišću.
Koji je smisao cijediti profesionalca i tvrtku jer smatraju da njegov posao vrijedi 10000kn , a ignorirati da netko ima 250000EUR vrijednu nekretninu no ipak želi besplatno liječenje i socijalnu pomoć?
Pogled u veličanstvena država Kazahstan neovisno od Borat…
Baš u vrijeme kada se film britanskog komičaran Sasche Barona Cohena (poznatijeg kao Ali G ili izvjestitelj Borat Sagadijev) “Učenje o Amerika kultura za boljitak veličanstvena država Kazahstan” pojavio u američkim kinima, u SAD se, …