Regulativna ili regulatorna giljotina je postupak u kojem se država odvaja od stotina totalno nepotrebnih zakona, propisa, pravilnika i različitih drugih odredbi, akata i ostalih dokumenata koje imaju nekakvu regulatornu snagu, a koju neumorno već godinama producira naša državna uprava.
Ovo nije nova ideja i cirkulirala je već ranije, početkom godine predstavljena od strane nacionalnog vijeća za konkurentnost. Marinac (aka. Podravka) je tada rekao kako treba ukinuti nekih 12.000 zakona i propisa koje smo smo preuzeli iz stare jugoslavije, a koji su i dan danas važeći. Nekoliko dana nakon prvobitne najave, bio sam i načeo temu s konkretnim prijedlogom a odmah je uslijedio i još jedan prijedlog koji me tada mučio (i kojeg do danas nisam riješio zbog regulativnih problema).
Prezentacija postupka koju je preko vijeća za konkurentnost u stvari progurao USAID ( ili američki fond za međunarodnu pomoć i razvoj ovih dana završava svoj mandat u hrvatskoj i nepovratno odlazi odavde, jedino ih hitri prevrat i HSP na vlasti može zaustaviti u tom naumu) prije nekoliko tjedana vidjela je i naša vlada tj. dr. Ivo, koji je tom prilikom navodno i izjavio famoznu rečenicu koju ćemo vjerojatno često još slušati, a koja otprilike glasi:
To je to, hajdemo to odraditi!
(ovo me pomalo podsjeća na sate povijesti u osnovoj školi kada smo učili o tome kako je JBT nahranio familiju svinjskom glavom ili kako je u pećini u Drvaru…)
Regulativna giljotina se u hrvatskoj izvedbi zove HitroRez i desiti će se u očekivanom roku od devet mjeseci (što je jedan zanimljivi vremenski rok, a koji je usko povezan i s posljednjim debaklom s zakonom o zdrastvenoj zaštiti i majkama; dakle barem u ovom konkretnom slučaju neće biti rezova) i ima otprilike tri faze u kojima se od same države očekuje da izbaci nekih 10% propisa i zakona, potom se od poduzetnika i ostalih zainteresiranih strana očekuje dodatnih 10-20%, i potom još finalnih 10% od državne nam uprave. Teorija kaže kako će veliku ulogu u tome igrati konzultanti odnosno zainteresirane strane (poduzetnici i njima slični), a samo manji dio u stvari ovisi o samoj državi. Ovdje očekujem velike probleme jer su mnogobrojni od tih zakona i propisa u stvari i i jedini razlog zašto pojedine službe i tisuće radnih mjesta uopće postoje i brisanjem zakonske regulative odjednom bi nestala potreba i za cijelom silom ionako nezaposlenih državnih službenika. Malo više o cijeloj priči možete pročitati u Jutarnjem.
Podsjećam da sam početkom kolovoza pisao o izvještaju svjetske banke DoingBusiness 2006, u kojem je jedan od sjajnih bisera i taj da je hrvatska apsolutni rekorder u broj propisa koji reguliraju poslovanje s nekretninama s impresivnih 956 procedura (propisa, zakona, pravilnika i sličnih dokumenata), u odnosu na primjerice Haiti (koji je prvi slijedeći na popisu) sa “skromnih” 683 propisa ili recimo Norveška i Švedska sa po samo jednim propisom. Dakle samo na nekretninama se možemo riješiti 955 propisa i odraditi jednu dvanaestinu cijele priče u komadu :).
p.s. imam novi biser s e-PDVom, čini se (nisam to zasada uspio dokazati ali budem probao iskamčiti tu informaciju u slijedećih nekoliko dana) da kada upišete PDV obrazac putem e-PDV aplikacije vaši podaci uopće ne završe u bazi porezne uprave nego to revni djelatnici moraju ručno pretipkati
Misao dana:
If you are too weak to give yourselves your own law, then a tyrant shall lay his yoke upon you and say: “Obey! Clench your teeth and obey!” And all good and evil shall be drowned in obedience to him.
18 replies on “Regulativna giljotina neće uspjeti”
Maaarkooo! Nije 956 procedura, nego dana! Procedura ima začudo samo pet. (Baci pogled na Doing Business profil Hrvatske.)
Osnovni razlog tolikom broju dana su nesređene zemljišne knjige (kao i u ostatku bivše eseferjot: Slovenija je treća odostraga s 391 danom, Srbija ima 111 itd). Podaci su iz 2005, a navodno je rok podosta smanjen nedavnim potezima u informatizaciji (koliko su zaista, ostaje da se vidi).
Ja mislim da je HITRO.HR (i sve oko njega) jedan od najvećih poteza ove Vlade. Ne možda zbog mjerljivog efekta koji HITRO.HR (i sve njegove podusluge) osiguravaju ovog trenutka već zbog činjenice da je netko uspio unijeti pozitivnu vibru u administraciju i dati im motiv zbog kojega se stvarno trude i rade stvari do jučer nezmisliva za našu birokraciju….
Istina, HITRONET još nije zaživio (niti će uskoro), i zbog toga se u back-officeceu puno stvari radi ručno (pretipkava) ili se papiri nose kuririma na mirovinsko i zdrastveno (otvaranje firme), ali sama činjenica da birokracija sada nosi papire umjesto vas, zove vas telefonom, šalje maliove trgovačkom sudu da za vas provjere da li vam je predloženo ime OK je svjetlosni pomak i dokaz najviše njima da mogu raditi drugačije,brže i uljudnije. A to je sve što od prve faze osuvremenjivanja administracija treba… U drugoj fazi će se težiti potpunoj informatizaciji, on-line prisutnosti i optimizaciji broja ljudi…
U istom svjetlu promatram i HITROrez (giljotinu) koja predstavlja veliki konceptualni pomak za hrvatsko zakonodavstvo.
Daje svoju potporu projektu!
Hrvoje
berislav, imaš pravo sada sam skužio problem – ja sam čitao PDF i u PDFu su dvije tablice jedna ispod druge i ova gornja koja ima i naslov piše “broj procedura”, a u stvari ja gledam drugu tablicu koja ima malo manje upadljiv broj dana
no fora je da treba znati kako upisati nekretninu u prekonoćnoj akciji; naime redovni upis se možda čeka godinama (actually, ne sjećam se da li sam dobio prijepis moje imovine do sada, hm…), no ako u zahtjevu ukomponiraš i neku hipoteku onda se ona odrađuje po užurbanom postupku koji mora biti gotov unutar 15 dana (kasnije možeš odmah i ukinuti hipoteku čim je upišu, no poanta je da se to da srediti :)
hrvoje, ma podržavam ja hitro no nisam baš siguran u toliku učinkovitost cijelog sustava (ova glupost s registriranjem firme je doista vrhunska i o tome sam već pisao), no eRegos, ePDV ili eMirovinsko je genijalna stvar iako nije kompletna (usput rečeno za eMirovinsko sam predao odavno prijavnicu a do danas nisam dobio nikakav odgovor)
Ne nužno.
Slažem se da će dosta stranih konzultanata dobiti značajne honorare, ali nije prvi put da se to događa i nije vezano samo uz Sanaderovu vlast. Master plan hrvatskog turizma su radili španjolci i austrijanci, a vjerujem da su oni na tom poslu dobili puno više novca. Turizam je kao nešto u čemu imamo stoljetnu tradiciju i brojne stručnjake pa je trošak bio tim više neopravdan.
Hitrorez ili giljotina ili kako je god već nazvali je Hrvatskoj potrebna, pa je ja svakako podržavam. Danas za pročitati bilo koji bitniji zakon treba iskopati 15 brojeva Narodnih Novina. Pa onda negdje ima stvarno bitnih promjena, a negdje mijenjaju točke i zareze. Uglavnom sadašnje kaotični stanje samo povećava broj rupa u zakonima iako bi nekako logikom stvari dopune trebale biti zakrpe starih rupa.
Koliko je Hitro.hr korisno će se tek vidjeti, ali mislim da se mentalitet u javnim sluzbama polako mijenja. A gospodarstvu će koristiti i one firme koje uspiju i one koje propadnu. Sve osnovane firme će tiskati vizitke i memorandume i barem tako pomoći hrvatskom gospodarstvu i nekim današnjim poduzetnicima :)
U svakom slučaju, iako je Sanader veliki šminker mislim da obavlja korektno svoj posao. Prošla vlast je govorila da nije stigla puno stvari jer nije dobila drugi mandat. Koristeći njihov argumet mislim da je Sanader zaslužio još jedan mandat. Inače sam na svim dosadašnjim izborima glasao za jednu stranku iz prošle vlasti.
U najmanju ruku Sanader zna bolje prikazati rezultate svoga rada (čak kad i nema nekih bitnih rezulatata), a to je isto jedna vještina. Čak sam mu spreman oprostiti i svu jaču necionalističku retoriku iako smatram nacionalizam uzrokom svih naših nedavnih zala. Razlog? Radije bih da Sanader pokupi glasove nacionalista nego da to napravi Đapić. Mislim da Sanader nekad koristi jače riječi od onog što osobno misli i čini, a te jake riječi su ono što njegova glasačka baza traži u svom novom “ćaći”.
Ne treba osuđivati projekte unaprijed, posebno ovako korisne i potrebne, a smatram prilično jeftine u usporedbi sa projektima tipa autocesta, mosta Pelješac i sl. To što imaju zgodno pamtljivo ime je samo dobar marketing, a to nikome ne škodi dok god se nekom HitroRez nekome ne istetovira na čelo.
Ma sori na vikanju, događala se ta greška i drugima. Inače je izvorni site odličan način za ubiti par sati; ima komparacije svih mogućih zemalja.
Potpuno te razumijem — 5 je puno manje upadljivo nego 956. ;)
Osobno nekako mislim da ta lakrdija s imenovanjima firmi najviše doprinosi mukama poduzetnika kod nas. Em ne može ovaj jezik, em može onaj, em dokaži da je to iz nekog jezika (zašto ja ne bih mogao nazvati firmu nekom riječi koja ne znači ništa u nijednom jeziku, kao Kodak? ili znači u izmišljenom jeziku, kao Intya?) itd itd itd. A o svemu odlučuje neki sudski činovničić…
Ma super je taj hitro. Istoj osobi kojoj sam isao u opcinu registrirati firmu, isao sam i kad su prije 3 mjeseca otvorili hitro. Jos uvijek mi nije znala nista reci. Dosao sam joj ponovno nakon tjedan dana, nakon sto se rekla javit a nije, i opet nije nista znala. Zanimalo me kako izvesti da nesto prodajem preko neta, a da nemam zaposlenog trgofca, ili klasičnu maloprodaju registriranu. I kao nemas problema, sve super, moze. Al na kraju sam ju natjero da zove neku svoju nadredjenu, iliti iskusniju osobu, i ova vice: “Ni slucajno, jeste normalni? Registrirat maloprodaju, polozit trgovacki ispit, skladiste, aaaa”…
Uglavnom, nista od toga. Kao sto je Ljubo Jurčić odlično primjetio, ti servisi su pizdarije, nije problem u tome hoćeš ići u finu, ili u općinu po neke papire, nego što ćeš kad ih dobiješ. Nema reda, nema smisla.
Šta će meni značit to što će oni smanjit broj zakona, kad će ovi šta su ostali služiti samo tome da se što više lupi po prstima onog tko je na dnu hranidbenog (novčanog) lanca?
Btw. nitko se nije osvrnuo na činjenicu da je USAID organizirao ovo jesensko čišćenje. Možda je to ipak bitno za način gledanja na ovaj sanaderakcijski plan.
USAID mozda moze pomoci kod nekih sitnih kozmetickih stvari, ali oslanjanje na ideje cetverorazrednih USAID konzultanata je garancija neuspjeha.
winston, kaže članak da će koristiti usluge neke konzultantske kuće koja je to već radila (iako osobno sumnjam da su ikada susreli improvizatore poput nas), ma ako fakat pobrišu 40% propisa to će biti impresivno (iako bi bilo zanimljivo znati koliko ih uopće ima, tj. tko je taj koji broji i koji uopće zna gdje je koji propis)
nego, sjedimo Arsenyev i ja danas popodne u Fort Apacheu (znam, opet sam bio tamo, treći puta u tri tjedna) i diskutiramo o cijeloj ovoj našoj državi i inertnosti sustava, o nedavnom članku o desetak katastrofa hrvatskog pravosuđa ili o intervjuu s ovim ruskim milijarderom…
sjetim se Plive i Barra, pa Podravke i ESOP zakona…
pogledam ovu našu divnu oporbu koja radi doslovce ništa i koja će samo glumiti glinene golubove na izborima slijedeće godine
gledam HTVov dnevnik neki dan na televiziji i pitam se zašto moram gledati dnevnik i na novoj i RTLu da bih saznao za incident na stadionu u italiji (nije da me to uopće zanima ali vijest je tog razmjera da ja ne smiješ ignorirati)
vidim sada i kako su mi kalmeta i šeki iznenađeni oko one večere za koju se doduše znalo tko pije ali nitko nije siguran tko će platiti, a na računu je i 180 kamenica (nije da se razumijem u školjke no nisu li kamenice zaštićene u hrvatskoj i nije li ih zabranjeno konzumirati? a još manje navesti na računu!?!?)
the point is: ima li se uopće smisla živcirati svime time ili je vrijeme za odabrati neku primjereniju lokaciju na ovoj planeti?
update glede ePDVa; dakle njima se podaci koje unesete preko interneta upisuju u posenu tablicu i referent mora ručno pokrenuti proceduru za prijenos tog podatka u centralnu bazu porezne uprave, no taj postupak uključuje stiskanje nekih tipki koje se inače ne koriste pa postoji praksa da ljudi prepišu obrazac s ekrana i potom ga ponovno utipkaju – dakle riječ je o (totalno očekivanoj) ljudskoj gluposti/nedovoljnom treningu, a ne dizajnu sustava
barem nešto
hrvoje je napisao odličan tekst na temu…
mene kao laika zanima kako će oni u samo 9 mjeseci uspjeti selektirati 12 tisuća nepotrebnih zakona…
informatizacija javne administracije bi mogla biti puno veći problem jer bi glavni akteri mogli osjetiti ugrozu svoji radnih mjesta (zar nije fino imati posao gdje je sigurna plaća, gdje te ne j. konkurencija, prži sunce, ubija treća smjena i radna nedjelja……………)
Prstaci su te školjke koje su zaštićene (točnije, “zaštićene”).
Update ove diskusije…krenuo nam Hitrorez na http://www.hitrorez.hr, kažu 9 mjeseci pa čekamo rezultate. Proći će to prije nego kasnije…
[…] Hitrorez sam već spominjao još u kolovozu. Hitrorez je, da se podsjetimo, spin-off od hitro.hr projekta čija je funkcija da se preko nekolicine lijepo uređenih šaltera po poslovnicama FINAe građanima i pravnim osobama omoguće mnogobrojne usluge državne uprave na jednostavan i prijateljski način. […]
[…] kolovoz Svjetska banka (je šest mjeseci ranije) izdala izvješće “doing business 2006“, i saga o Priusu je napokon privedena kraju a pao je i epilog. Skrenuo sam pozornost na gapminder, napisao sam i odu školskom sustavu. Posjetio sam i steakhouse fort apache kojeg sam u međuvremenu proglasio službenim restoranom mračnog bloga. Zapao me i prvi meme, imao sam ispad o klimatizaciji i evaporativnom hlađenju, spomenuo sam hitrorez, prodiskutirali smo malo i o slovencima, […]
[…] Prije nekoliko dana web site HITROREZ objavio je inventuru zakona, propisa, uredbi, mišljenja i svega ostaloga, a što je valjda ušlo u hitrorez projekt (o hitrorezu sam pisao u nekoliko navrata, no za potrebe diskusije pročitajte tekst “Regulatorna giljotina neće uspjeti”). Ukratko, radi se o projektu kojeg je predložilo nacionalno vijeće za konkurentnost na temelju sjajnih iskustava drugih zemalja, a što je naš sveprisutni drIvo clockcollector Sanader proglasio svojom sjajnom idejom. […]