Categories
Politika

IRIjevo istraživanje javnosti

International Republican Institute je organizacija koja potpomaže razvoj demokracije u regiji i jedan je od organizatora do nedavno najopsežnije ankete stavova birača. IRIjeva istraživanja se obavljaju dva puta godišnje na uzorku od 3.000 ljudi, a prema IRI metodologiji provodi je agencija Puls (čije su ankete također poznate po preciznosti i vjerodostojnosti). IRIjeva istraživanja su “pogodila” stavove birača pred izbore 2000. i 2003. pa je stoga ovo istraživanje koje je obavljeno svega malo više od dva mjeseca prije izbora iznimno indikativno.

Za razliku od Pulsovog istraživanja za HRT i Jutarnji list, koje se bavi praktički ekskluzivno rejtinzima stranaka, IRIjevo istraživanje samo navodi te rezultate ali se daleko više bavi proučavanjem stavova birača.

Svi pokazatelji govore o tome da bi izlazak na izbore mogao biti malo veći od onoga na proteklim parlamentarnim izborima. Sada 81% ispitanika izjavljuje kako će sigurno ili vjerojatno izići na glasovanje u odnosu na 79% ispitanika u istovjetnom istraživanju pred izbore 2003.

Motivacija biračkog tijela je velika i uvjerljivo je najveća u dvije vodeće stranke, prosječna u parlamentarnim strankama i ispodprosječna u ostalima. Neodlučni birači nesigurni su čak i hoće li izići na izbore ili ne.

Da HDZ zaslužuje novi mandat, smatra 29% ispitanika, a čak 64% smatra da HDZ ne zaslužuje pravo na ponovno formiranje Vlade. SDP tu stoji znatno bolje, jer 42% ispitanika smatra da SDP zaslužuje novi mandat, 43% ih smatra da ne zaslužuje. Njih 15% na to je pitanje odgovorilo s ne znam (s time da potpora pokazuje uzlazni trend u odnosu na prethodno istraživanje).

Na ovome pitanju trenutačni HDZ-ovi koalicijski partneri (HSLS, HSU) pokazuju daleko veću potporu SDP-u nego HDZ-u (za SDP-ov mandat je 38% dok je podrška za HDZ-ov novi mandat svega 10, odnosno 13% ispitanika). (hrt)

I dok je činjenica kako je prema IRIju razlika između dvije vodeće stranke smanjena na svega 2% (i praktički je unutar statističke pogreške), jednako je tako točno da su stavovi birača dominantno negativni prema trenutnoj vladajućoj garnituri što se može naslutiti i kroz gore spomenutu Pulsovu anketu ali i redoviti Crobarometar.

(vrijedi napomenuti da se anketiranje za IRIjevu anketu događalo paralelno s anketom za Jutarnji i HRT, te da je dovršeno nešto ranije – to ukratko znači da u ovoj anketi, baš kao ni u ovoj drugoj nije zahvaćen puni efekt Kornatske tragedije, Haaške presude ili euforije koja se stvorila oko dionica T-HT-a)

I samo da rezimiram, prije neki dan sam pričao s jednim poznanikom o cijeloj priči i kaže mi kako u svome poslu redovito puno komunicira s različitim dijelovima državne uprave, te kako se unutar državnog aparata osjeća očekivana promjena. Kaže doslovce da kao što neki osjete kišu prije nego što se pojave oblaci, tako i državni službenici imaju osjećaj da promjene stižu.

Cool!

p.s. zanimljivo je da je HRT prilog o IRIju objavio tek jučer (za događaj koji se desio prekjučer), da su ga novine jedva popratile a i ove koje su popratile su izvukle samo dijelove koji nemaju nikakve indikacije, a Ivo Sanader (aka. dr. Strangelove) samo je kroz stisnute zube promrmljao da je anketa objavljena možda prekjučer ali je obavljena prije Pulsa

Misao dana:
How far would Moses have gone if he had taken a poll in Egypt?

Categories
Politika Priroda i društvo

Pulsova anketa glasačkih preferencija

Kao što to sada već i vrabci na grani znaju, jučer je na izišlo istraživanje agencije Puls koje je Puls napravio za potrebe HRTa i Jutarnjeg Lista. Specifičnost ovog istraživanja (u odnosu na uobičajeni mjesečni crobarometar) je veličina uzorka koja je 4.000 ispitanika što je bitno više nego u dosadašnjim ispitivanjima, a veće je čak i od tradicionalno preciznog IRI-ja. To je dosada najopsežnije i po svim kriterijima najpreciznije istraživanje koje ćemo imati prilike vidjeti u slijedećih šezdeset dana. Koliko je meni poznato, IRIjevo istraživanje slijedi za desetak-petnaestak dana, a ovako opsežno istraživanje imamo još dva puta i to negdje krajem listopada i neposredno prije početka izborne šutnje u studenome.

Ne bih se sada bavio previše ovim očiglednim rezultatima, nego bih samo naglasio kako ovomjesečno istraživanje pokazuje rast i SDPa i HDZa (a ne samo HDZa kako se to prikazuje, ili “stagnacija” SDPa kako je to Jandroković rekao danas u temi dana 101).

Pitanje broja zastupnika je vrlo komplicirano jer ovisi o D’Hondtovoj metodi izračuna po kojoj je favoriyiran relativni pobjednik u pojedinoj iybornoj jedinici, no krajnji broj mandata ovisi i o broju stranaka koje su prošle prag, odnosno njihovim međusobnim odnosima. Bilo kako bilo, u sadašnjoj konstalaciji snaga, pobjednik izbora je SDP s time da u mandate nije uračunata dijaspora koja bi lagano mogla HDZu donijeti prevagu (i tada se baš kao i u američkim izborima postavlja pitanje tko je u stvari pobijedio na izborima, tj. mogli bi lagano imati situaciju u kojoj bi popular vote imao SDP ali bi zbog rasporeda glasova pobjedu mogao odnijeti HDZ).

Ono što je također zanimljivo je i da je rast SDP-a i HDZ-a napravljen na uštrb ostalih stranaka, pa tako između brojeva koje ostvaruju SDP/HDZ i donjeg dijela tablice nemamo niti jednu “srednje veliku” stranku. Htjeli mi to ili ne ali društvo nam se polarizira a kada se to stavi u kombinaciju s očekivanim izlaskom na izbore ispada da nam se ponavlja 2000-ta godina.

Rezultati nadalje pokazuju ponavljanje starih “klišeja”, tipični glasač SDPa je više i visoko obrazovana osoba srednjih godina zaposlena u managementu ili kao samostalno zanimanje, solidnih primanja, dok je HDZovac vulgaris niže obrazovan bez ili s prihodima manjim od 4.000kn u različitim zanimanjima no najmanje ih ima među studentima ili managementu, a premoćno se ističe populacija kućanica koje u 39% podržavaju HDZ. Također, što je naselje veće podrška je SDPu veća, a što je naselje manje, podrška HDZu raste. Što se tiče neodlučnih birača, međusobni odnosi HDZa i SDPa su takvi da teško da mogu donijeti neku značajniju prevagu i po meni, ostatak kampanje će se svesti na motiviranje izborne baze da iziđe na izbore.

Ono što nijedan članak nije obradio je predzadnji slide u Pulsovoj anketi koji analizira percepciju pojedinih karakteristika političkih stranaka. Po toj tablici, HDZ “vodi” u samo dvije kategorije i to zaštita nacionalnih interesa (gdje 3% ispitanika donosi HDZovu prednost) i percepcija korumpiranosti stranke koja je u slučaju HDZa na impresivnih 52% i gdje nigdje blizu nema nijedne druge stranke. U svim ostalim kategorijama (politički i gospodarski program, poštenje, premijerski kandidat, stručnjaci, tim, govorio najvažnijim problemima u zemlji, konkretna rješenja, vizija budućnosti, kapacitet za promjene, ljestvica vrijednosti i zastupanje bliskih interesa) SDP uvjerljivo vodi ispred svih drugih stranaka pa tako i HDZa.

That said, postavlja se pitanje kako je moguće da u zemlji u kojoj ogromna većina ljudi smatra kako je smjer u kojem idemo pogrešan i u kojem koncept SDPa premoćno vodi, te dvije stranke HDZ i SDP vode praktički izjednačenu bitku? Nemam pravog odgovora na to pitanje a da u tom odgovoru ne saspem puno ružnih riječi na račun HDZovog biračkog tijela jer mi je gotovo nevjerojatno da je najstabilnije i najzagriženije biračko tijelo HDZa upravo ono za koje HDZ nije napravio apsolutno ništa.

Misao dana:
Alice: But I don’t want to go among mad people.
The Cat: Oh, you can’t help that.

Categories
Politika

Politikopata

Dopalo je do mene posljednje istraživanje agencije Puls pod kodnim nazivom CroBarometar, to je ono istraživanje koje krajem svakog mjeseca objavljuje HRT, a potom i svi ostali.

Razlog zbog kojeg se upravo Pulsovo istraživanje smatra najrelevantnijim je metodologija. To znači da se podaci prikupljaju na terenu, slučajnim uzorkom nad kojih 1000 ljudi. Ova anketa je također dizajnirana da pokrije sve hrvatske regije, te da pokriva demografsku strukturu društva. Ukratko, ovo je najreprezentativnija anketa uz izuzetak IRIjeve ankete koju za IRI opet radi Puls (inače, ako sam dobro pogodio, IRIjeva anketa obično ide krajem kolovoza na daleko većem uzorku tako da je još preciznija). Margina pogreške je cca. 3-3.9% i to treba imati na umu dok se čitaju podaci.

Ono što odmah treba napomenuti je da treba ignorirati procjene broja zastupnika, naime ta procjena nastala je na zbiru tromjesečnih rezultata i ne upada unutar ovih 3% greške, a moguće je da je demografija po izbornim jedinicama drugačija od anketirane što može dovesti do velikih razlika nakon glasovitog d’hondtanja. That said, idemo na podatke.

Ono što odmah uleti u oko je odobravanje rada vlade, 55,3% anketiranih smatra da zemlja ide u lošem smjeru u odnosu na 34,4% koji naivno misle da ide u dobrom. U pregledu rezultata po strankama, meni je upalo u oko da odmah poslije HDZovaca, HNSovci su ti koji najčešće misle da nam ide super, njih 48% u odnosu na 40% HSS-HSLS-PGSovaca, dok su svi ostali ispod gore spomenutih 34,4%. Uprosječeno, ako ste muškarac srednjih godina, visoke stručne spreme i živite u gradu i to vjerojatno Zagrebu sva je šansa da ste zadovoljni sobom i kuda ova zemlja ide, no međutim ako ste muškarac stariji od 46 s osnovnom školom, živite na selu i to još u sjevernoj hrvatskoj ili dalmaciji tada vjerojatno očekujete promjenu na izborima. Zanimljivo je promatrati demografiju nezadovoljnika, jer ispada da su nesretnici u područjima koja su tradicionalno HDZovo uporište (sela i primjerice Dalmacija, Slavonija). Ako gledamo pak zadovoljstvo trenutnom vladom, najsretniji su HDZovci iz Like s osnovnom školom stariji od 60 godina; najnesretniji su SDPovci koji žive u gradovima, srednje su dobi i srednje škole, osobito ako su u sjevernoj hrvatskoj ili Dalmaciji.

Rejtinzi stranaka su slijedeći:

SDP 28,6%
HDZ 23,8%
Koalicija HSS-HSLS-PGS 9,2%
HSP 8,4%
HSU 7,6%
HNS 5,1%
IDS 1,8%
DC 1,5%
HDSSB ,9%
Ljevica Hrvatske ,6%
SDSS ,5%
MDS ,5%
SBHS ,5%
Neka druga 1,1%
Neodlučni 10,0%

Zanimljivo je gledati popis najpopularnijih političara. Prvi je Stipe Mesić, druga je (meni totalno nerazumljivo zašto) Đurđa Adlešić, a tek potom Zoran Milanović, prvi HDZovac je Ivo Sanader i to tek na 11 mjestu koji je ispod i Ante Đapića.

Percepcija najvećih problema je slijedeća:

Nezaposlenost 68,8%
Mito i korupcija 42,7%
Kriminal i krađa 16,9%
Status umirovljenika 16,0%
Male plaće 13,2%
Zdravstvo 12,9%
Gospodarstvo 10,8%
Standard 10,1%

Usporedbe radi, bacite pogled na kako je ta ista tablica izgledala u lipnju (dakle prije akcije Maestro):

Nezaposlenost 70,7%
Mito i korupcija 37,3%
Status umirovljenika 21,5%
Gospodarstvo 14,1%
Male plaće 13,8%
Standard 13,5%
Kriminal i krađa 9,8%
Siromaštvo/ neimaština 9,2%
Zdravstvo 8,8%
Sudstvo 7,8%

Kao što vidite, briga o korupciji u društvu je poprilično narasla što bi (kako ja to vidim) značilo da je bacanjem afere u HFPu u prvi plan Ivo napravio sam sebi medvjeđu uslugu, jer je krenuo u bitku koju on ne može dobiti iz jednostavnog razloga što u njoj nema rezultata.

Još jedna zanimljiva tablica (a koja je prevelika pa je ne mogu ovdje staviti) je tablica dojma o političarima. Manje-više svi političari na toj listi imaju uobičajene oscilacije u posljednje dvije godine, i jedina osoba koja ima kontinuirani rast (ali na četiri uzastopna mjeseca, što nisam uspio pronaći niti na jednom drugom političaru) je Zoran Milanović. Milanović je ujedno prvi nakon Mesića po pozitivnim dojmu, no ako nastavi ovim tempom do izbora bi ga mogao (teoretski) i preteći.

Kao zaključak, činjenica je da su HDZ i SDP ušli u kolovozu u trku koja nije promijenila rezultat u odnosu na mjesec ranije i razlika od 5% je veća od statističke pogreške i nakon tri mjeseca mjerenja sada smo sigurni da je SDP vodeća stranka u zemlji. Treba pričekati IRI, no moje je mišljenje da je stvarno stanje SDPa nešto lošije, a HDZa nešto bolje nego u ovoj anketi čisto zbog demografije HDZovih birača koja terenska anketa u cijelosti ne može obuhvatiti.

Iznenađenje mjeseca je HSS-HSLS-PGS koji se vratio na početnih 8-9% podrške građana. Ovo je zanimljivo jer je Đurđa Adlešić (ponavljam, ničim izazvana) iznimno dobro kotirajuća u anketama, a čak niti bezlični Josip Friščić ne prolazi loše i rezultat njihove koalicije ne odgovara njihovih individualnim rezultatima. Ova koalicija je interesne prirode no interes koji ih spaja se zove “izborni prag”.

Meni totalno očekivano, HNS i dalje pada i sada su se spustili unutar statističke greške izbornoga praga. Čačić je nedavno govorio o kontrolnom paketu i 17 zastupnika, no ja i dalje ne vidim da je to realni rezultat za HNS i svaki rezultat veći od 10 zastupnika će za njih biti impresivan. Puls u objašnjenju kaže kako je SDPova ekspanzija, prvenstveno kroz lik novog predsjednika stranke pokupila dobar dio HNSovog biračkog tijela, no ja bih dodao da je skroz neracionalni stav čelništva HNSa daleko zaslužniji za ovu promjenu, jer njihova premijerska kandidatura i totaln nerazumljivo inzistiranje na tome dovelo je do bježanja birača. Ovdje se vrijedi podsjetiti da kada bježite, onda u pravilu nije važno kuda bježite, nego odakle bježite.

Nekakva svjestka iskustva kažu da u okolini poput naše, odnosi koji su uspostavljeni na terenu šest mjeseci prije izbora uglavnom odražavaju stanje na izborni dan. Nekih osamdesetak dana prije izbora ja u to nisam toliko siguran. S jedne strane imamo HDZ koji je krenuo u ofanzivu i koji će iskoristiti cijeli niz prilika da se producira (kroz privatizaciju T-HT-a, isplatu rate umirovljenicima), no istovremeno ih pogađaju praktički svakodnevne afere koje se otkrivaju i kojima se ne nazire kraj. Moja je procjena da nam slijedi promjena na izborima, no istovremeno, činjenica je kako je koalicijski kapacitet HDZa u ovome času veći od SDPovog. Ono što treba promatrati s oprezom je situacija u Osijeku koja će se zasigurno odraziti na cijelu slavoniju (i pitanje je da li je moguće napraviti prijevremene izbore prije parlamentarnih, tj. da li je to za HDZ uopće mudro učiniti čak ako i postoji mogućnost – treba pogledati zakonske rokove i vidjeti da li Đapić ovih dana taktizira sa svojom ostavkom upravo iz tog razloga). Također, uočavam i nezadovoljstvo stanovnika Dalmacije i doista se može desiti da Sanader izgubi na “domaćem teritoriju”.

Bilo kako bilo, predizborna kampanja, koja će punom snagom početi negdje sredinom rujna, sasvim će sigurno biti žestoka i neugodna, neovisno o tome što negativne kampanje više ne donose kod nas rezultate (a i loše pakiranje dobrih akcija, što smo na primjeru Maestra dobro vidjeli, također ne pomaže).

Misao dana:
An election is coming. Universal peace is declared and the foxes have a sincere interest in prolonging the lives of the poultry.