Categories
Politika

IRIjevo istraživanje javnosti

International Republican Institute je organizacija koja potpomaže razvoj demokracije u regiji i jedan je od organizatora do nedavno najopsežnije ankete stavova birača. IRIjeva istraživanja se obavljaju dva puta godišnje na uzorku od 3.000 ljudi, a prema IRI metodologiji provodi je agencija Puls (čije su ankete također poznate po preciznosti i vjerodostojnosti). IRIjeva istraživanja su “pogodila” stavove birača pred izbore 2000. i 2003. pa je stoga ovo istraživanje koje je obavljeno svega malo više od dva mjeseca prije izbora iznimno indikativno.

Za razliku od Pulsovog istraživanja za HRT i Jutarnji list, koje se bavi praktički ekskluzivno rejtinzima stranaka, IRIjevo istraživanje samo navodi te rezultate ali se daleko više bavi proučavanjem stavova birača.

Svi pokazatelji govore o tome da bi izlazak na izbore mogao biti malo veći od onoga na proteklim parlamentarnim izborima. Sada 81% ispitanika izjavljuje kako će sigurno ili vjerojatno izići na glasovanje u odnosu na 79% ispitanika u istovjetnom istraživanju pred izbore 2003.

Motivacija biračkog tijela je velika i uvjerljivo je najveća u dvije vodeće stranke, prosječna u parlamentarnim strankama i ispodprosječna u ostalima. Neodlučni birači nesigurni su čak i hoće li izići na izbore ili ne.

Da HDZ zaslužuje novi mandat, smatra 29% ispitanika, a čak 64% smatra da HDZ ne zaslužuje pravo na ponovno formiranje Vlade. SDP tu stoji znatno bolje, jer 42% ispitanika smatra da SDP zaslužuje novi mandat, 43% ih smatra da ne zaslužuje. Njih 15% na to je pitanje odgovorilo s ne znam (s time da potpora pokazuje uzlazni trend u odnosu na prethodno istraživanje).

Na ovome pitanju trenutačni HDZ-ovi koalicijski partneri (HSLS, HSU) pokazuju daleko veću potporu SDP-u nego HDZ-u (za SDP-ov mandat je 38% dok je podrška za HDZ-ov novi mandat svega 10, odnosno 13% ispitanika). (hrt)

I dok je činjenica kako je prema IRIju razlika između dvije vodeće stranke smanjena na svega 2% (i praktički je unutar statističke pogreške), jednako je tako točno da su stavovi birača dominantno negativni prema trenutnoj vladajućoj garnituri što se može naslutiti i kroz gore spomenutu Pulsovu anketu ali i redoviti Crobarometar.

(vrijedi napomenuti da se anketiranje za IRIjevu anketu događalo paralelno s anketom za Jutarnji i HRT, te da je dovršeno nešto ranije – to ukratko znači da u ovoj anketi, baš kao ni u ovoj drugoj nije zahvaćen puni efekt Kornatske tragedije, Haaške presude ili euforije koja se stvorila oko dionica T-HT-a)

I samo da rezimiram, prije neki dan sam pričao s jednim poznanikom o cijeloj priči i kaže mi kako u svome poslu redovito puno komunicira s različitim dijelovima državne uprave, te kako se unutar državnog aparata osjeća očekivana promjena. Kaže doslovce da kao što neki osjete kišu prije nego što se pojave oblaci, tako i državni službenici imaju osjećaj da promjene stižu.

Cool!

p.s. zanimljivo je da je HRT prilog o IRIju objavio tek jučer (za događaj koji se desio prekjučer), da su ga novine jedva popratile a i ove koje su popratile su izvukle samo dijelove koji nemaju nikakve indikacije, a Ivo Sanader (aka. dr. Strangelove) samo je kroz stisnute zube promrmljao da je anketa objavljena možda prekjučer ali je obavljena prije Pulsa

Misao dana:
How far would Moses have gone if he had taken a poll in Egypt?

Categories
Politika Priroda i društvo

Pulsova anketa glasačkih preferencija

Kao što to sada već i vrabci na grani znaju, jučer je na izišlo istraživanje agencije Puls koje je Puls napravio za potrebe HRTa i Jutarnjeg Lista. Specifičnost ovog istraživanja (u odnosu na uobičajeni mjesečni crobarometar) je veličina uzorka koja je 4.000 ispitanika što je bitno više nego u dosadašnjim ispitivanjima, a veće je čak i od tradicionalno preciznog IRI-ja. To je dosada najopsežnije i po svim kriterijima najpreciznije istraživanje koje ćemo imati prilike vidjeti u slijedećih šezdeset dana. Koliko je meni poznato, IRIjevo istraživanje slijedi za desetak-petnaestak dana, a ovako opsežno istraživanje imamo još dva puta i to negdje krajem listopada i neposredno prije početka izborne šutnje u studenome.

Ne bih se sada bavio previše ovim očiglednim rezultatima, nego bih samo naglasio kako ovomjesečno istraživanje pokazuje rast i SDPa i HDZa (a ne samo HDZa kako se to prikazuje, ili “stagnacija” SDPa kako je to Jandroković rekao danas u temi dana 101).

Pitanje broja zastupnika je vrlo komplicirano jer ovisi o D’Hondtovoj metodi izračuna po kojoj je favoriyiran relativni pobjednik u pojedinoj iybornoj jedinici, no krajnji broj mandata ovisi i o broju stranaka koje su prošle prag, odnosno njihovim međusobnim odnosima. Bilo kako bilo, u sadašnjoj konstalaciji snaga, pobjednik izbora je SDP s time da u mandate nije uračunata dijaspora koja bi lagano mogla HDZu donijeti prevagu (i tada se baš kao i u američkim izborima postavlja pitanje tko je u stvari pobijedio na izborima, tj. mogli bi lagano imati situaciju u kojoj bi popular vote imao SDP ali bi zbog rasporeda glasova pobjedu mogao odnijeti HDZ).

Ono što je također zanimljivo je i da je rast SDP-a i HDZ-a napravljen na uštrb ostalih stranaka, pa tako između brojeva koje ostvaruju SDP/HDZ i donjeg dijela tablice nemamo niti jednu “srednje veliku” stranku. Htjeli mi to ili ne ali društvo nam se polarizira a kada se to stavi u kombinaciju s očekivanim izlaskom na izbore ispada da nam se ponavlja 2000-ta godina.

Rezultati nadalje pokazuju ponavljanje starih “klišeja”, tipični glasač SDPa je više i visoko obrazovana osoba srednjih godina zaposlena u managementu ili kao samostalno zanimanje, solidnih primanja, dok je HDZovac vulgaris niže obrazovan bez ili s prihodima manjim od 4.000kn u različitim zanimanjima no najmanje ih ima među studentima ili managementu, a premoćno se ističe populacija kućanica koje u 39% podržavaju HDZ. Također, što je naselje veće podrška je SDPu veća, a što je naselje manje, podrška HDZu raste. Što se tiče neodlučnih birača, međusobni odnosi HDZa i SDPa su takvi da teško da mogu donijeti neku značajniju prevagu i po meni, ostatak kampanje će se svesti na motiviranje izborne baze da iziđe na izbore.

Ono što nijedan članak nije obradio je predzadnji slide u Pulsovoj anketi koji analizira percepciju pojedinih karakteristika političkih stranaka. Po toj tablici, HDZ “vodi” u samo dvije kategorije i to zaštita nacionalnih interesa (gdje 3% ispitanika donosi HDZovu prednost) i percepcija korumpiranosti stranke koja je u slučaju HDZa na impresivnih 52% i gdje nigdje blizu nema nijedne druge stranke. U svim ostalim kategorijama (politički i gospodarski program, poštenje, premijerski kandidat, stručnjaci, tim, govorio najvažnijim problemima u zemlji, konkretna rješenja, vizija budućnosti, kapacitet za promjene, ljestvica vrijednosti i zastupanje bliskih interesa) SDP uvjerljivo vodi ispred svih drugih stranaka pa tako i HDZa.

That said, postavlja se pitanje kako je moguće da u zemlji u kojoj ogromna većina ljudi smatra kako je smjer u kojem idemo pogrešan i u kojem koncept SDPa premoćno vodi, te dvije stranke HDZ i SDP vode praktički izjednačenu bitku? Nemam pravog odgovora na to pitanje a da u tom odgovoru ne saspem puno ružnih riječi na račun HDZovog biračkog tijela jer mi je gotovo nevjerojatno da je najstabilnije i najzagriženije biračko tijelo HDZa upravo ono za koje HDZ nije napravio apsolutno ništa.

Misao dana:
Alice: But I don’t want to go among mad people.
The Cat: Oh, you can’t help that.