Categories
Business Politika Priroda i društvo

Kako će izgledati post-koronavirusna budućnost?

Ako smo prošli u proteklih nekoliko dana fazu samorefleksije i brige za one najbliže oko nas, sasvim sigurno ste se zapitali kako će izgledati naša budućnost nakon koronavirusa. Ovdje koristim termin “budućnost nakon koronavirusa” ali u biti razmišljam o svim pošastima koje su nas zadesile istovremeno, a trenutno se to brojanje svodi na koronavirus, zagrebački potres i ekonomsku krizu koja slijedi (ovaj popis nažalost nije nužno konačan, slobodno možete dodati i HDZ na listu ali tu smo skoro pa već razvili rezistenciju pa ga ne navodim zasebno). Ovo je prvi u vjerojatno dužem serijalu razmišljanja na tu temu.

Ako ste vlasnik ili direktor male ili srednje tvrtke, ili ste pak zaposleni u maloj ili srednjoj tvrtci (isto vrijedi i za obrte i OPGove) – a to je skoro pa polovica svih zaposlenih u RH, našli ste se u velikom problemu. Tvrtka u kojoj radite gotovo sigurno nema novčane rezerve koje su veće od mjesečne ili dvomjesečne plaće, ako ste u ugostiteljstvu ili drugim sličnim uslužnim djelatnostima vaša poslovna aktivnost je trenutno obustavljena odlukom Vlade i nemate načina ostvariti bilo kakav prihod. Opcije koje vam stoje na raspolaganju su podijeliti otkaze zaposlenima (uz manje ili veće obećanje da ćete ih vratiti natrag, ljudi jesu najveće blago većine tvrtki), no tada se izlažete isplati otpremnina koje su opet vjerojatno daleko veće od cash rezervi. Ništa manji problem nije ni sve ostalo, vjerojatno imate dugovanja prema dobavljačima koji panično traže plaćanje kako bi utvrdili cash poziciju i konsolidirali sve što se konsolidirati može, dok istovremeno vaši kupci oklijevaju s plaćanjem i odgađaju svako plaćanje koje nije apsolutno nužno. Investicije su stale (to se valjda podrazumijeva), a krediti i dalje nemilice teku neovisno o tome što je civilizacija povukla ručnu. 3.250 kuna pomoći je u biti jedina konkretna mjera koju je Vlada zasada ponudila. Sve drugo što su do sada na stol stavili je teška homeopatija i u biti samo odgoda neizbježnog.

Promatram ove naše u Vladi i oni pokušavaju kamilicom i nekom projekcijom autoriteta zadržati kontrolu, no vidi se među redovima kako oni u biti samo očekuju da će se probuditi u ponedjeljak i kako će noćna mora nestati (što naravno nije točno). Kao i u drugim krizama, zakvačili su se na dijelove sustava koji percipirano funkcioniraju (nacionalni stožer civilne zaštite i zdravstva), dok su drugi elementi totalno zaboravljeni. Dok naši susjedi (primjerice Janša), jurca okolo i ganja milijarde eura iz europskih novčanika (u kojima zasada treba samo posegnuti), naši genijalci trče panično u krug i diskutiraju o tome da “nema potrebe spekulirati o recesiji” ili slične izjave koje bi u boljim vremenima izazvale solidne napade smijeha. Zanimljivo je da je zabranjeno i kažnjivo u punom kinu vikati “požar, požar”, ali bi po mom mišljenju jednako kažnjivo trebalo biti i objašnjavati kako nema požara iako je zgrada sasvim očigledno u plamenu.

Naravno, javili su se i dežurni moralisti/ekonomisti i socijalisti (liberala koji u ovome času zazivaju državne intervencije ne nedostaje) i svatko daje svoj obol javnoj diskusiji. Liberali traže brzu i snažnu intervenciju države što ima smisla jer država pruža okvir, porezi koje plaćamo su naknada, mogli bi reći polica osiguranja, da će sustav funkcionirati što u ovome trenutku nije slučaj, a sasvim je neizvjesno u kojem trenutku će neka razina normalnosti uopće biti postignuta. Neki pak kažu kako ova situacija odgovara ratnom stanju, što je meni se čini samo donekle točno, jer u ratu uvijek imaš industriju koja velikom brzinom proizvodi za ratne potrebe i postoji velika potreba za raznim robama, no u ovome času kompletni teritorij je (barem privremeno) “pao” u ruke virusnog korona-neprijatelja i proizvodnja je obustavljena po svim razinama i sveli smo se na ono što znamo zvati “hladni pogon”. Većina je kod kuće i čeka razvoj situacije. Socijalisti se pak ismijavaju poduzetnicima i pitaju gdje su sada silni profiti i kako je moguće da se očekuje od nezaposlenog da preživi mjesece bez kuna, a istovremeno velike i navodno solidne tvrtke ne mogu izdržati niti nekoliko tjedana. Od svih su mi najbolji sindikalisti, Vilim Ribič kao posljednji relikt socijalizma (i kojeg bi odavno trebali držati u nekoj vitrini) jučer kaže kako je voljan pristati na smanjenje plaća u javnom sektoru ako mu netko uspije dokazati kako će to pomoći. Ako ignoriramo činjenicu da postoje ljudi kojima 2 i 2 nikada neće biti četiri jer im sinapse u glavi jednostavno nisu tako posložene (a Vilim je tu među najtvrdokornijim slijepcima koji se suočavaju s očiglednim), ono što on u biti kaže jest to da je potrošnja 350.000 ljudi državnog i javnog sektora ključ oporavka ukupnog gospodarstva. Naravno, u ukupnom gospodarstvu ima oko 1.6-1.7 milijuna zaposlenih (ili ih je barem toliko bilo prije koji tjedan), i on kaže/tvrdi i izaziva bilo koga drugoga da ga uvjeri u suprotno kako upravo tih 350.000 mora biti dobro da bi se nas preostalih 1.2-1.3 milijuna oporavilo (nema tu ni S od solidarnosti ali ni od sindikata, jer riječ sindikat označava grupu ljudi koji promoviraju zajednički interes ili pak grupu ljudi ili tvrtki koje su voljne podijeliti zajednički trošak kako bi financirali neku operaciju u kojoj je potrebna velika količina novca). Licemjernije izjave nisam vidio ili čuo dugo vremena. Naravno, sindikalisti koji su inače i jako dobri PR-ovci, sada u prvi plan guraju liječnike i medicinske sestre, vatrogasce i policajce na kojima doista je veliki teret ove situacije (barem ove koronavirusno-potresne), ali dok nas hvataju na emociju, istovremeno iza leđa pokušaju progurati stotine tisuća onih koji trenutno sjede doma i pokušavaju shvatiti kako funkcioniraju MS Teams ili zašto bi oni nešto morali raditi dok cijela država stoji.

Još jedan sjajan argument je taj da u trenucima krize ili gospodarskog usporavanja svaki udžbenik kaže da država svojom potrošnjom mora stimulirati poslovni sektor. Ovdje ima više problema, kao prvo – poglavlje udžbenika koji opisuje ovu situaciju još nije napisano i makar ima sličnosti s nekim drugim starijim dijelovima knjige to ne znači da je ovu situaciju moguće “liječiti” klasičnim ekonomskim doktrinama, a osim toga gospodarstvo nije usporilo nego je stalo, ukopalo se u mjesto i ne želi mrdnuti, što je situacija koju ili nismo nikada imali ili je ona zadnji puta postojala prije puno stotina godina. U globaliziranom svijetu gdje su lanci opskrbe za čak i najjednostavnije proizvode rastepeni na više kontinenata, nema presedana ili iskustva koje bi adekvatno opisalo, a kamoli riješilo ovu situaciju. Neobični problem nećemo riješiti običnim, a posebno ne udžbeničkim rješenjima. Ako nešto treba napraviti, to je da se država mora jeftino zadužiti (a trenutno se može zaduživati sa skoro pa nultim kamatama) i sustav ePorezne treba biti sustav za odobravanje kredita, odgoda i koječega drugoga samo zato da održimo razinu ekonomske aktivnosti. Kasnije ćemo se razračunavati tko jest a tko nije smio nešto zatražiti i da li je 200kn poreznog duga doista (really???) diskvalificirajući faktor.

Nego, nakon ove male retrospektive, da ponudim par stvari za razmišljanje:

  • Ako ste u businessu koji se na bilo koji način može “pivotirati” na online funkcioniranje, prodaju i trgovinu (btw. gdje ste do sada bili), onda svakako krenite razmatrati korake koji idu u tom smjeru. Ova situacija će trajati i trajati će dugo, a njezine posljedice još duže, online poslovanje će postati norma ako to već nije i treba učiniti sve da se prebacite u online svijet. Razmislite i o elektronskom slanju dokumenata i eRačuna, jer je odlazak u poštu postao potencijalno pogibeljni zadatak.
  • Ako ste u turističkom businessu ili bilo čemu naslonjenom na turističku industriju onda opako razmislite o posljedicama ove situacije. Prije neku večer sam došao do zaključka, a vidim da Kina to počinje provoditi već sada, je to da kada ova karantena i prođe ili je krenemo relaksirati, biti ćemo prisiljeni zatvoriti granice za goste na duži rok. To ne znači da oni neće moći doći, nego da ako dođu da će morati prvo u samoizolaciju od četrnaest dana. To će morati biti na nacionalnim granicama jer je više nego očigledno kako različite države rješavaju ovaj problem drugačije i ako obuzdamo epidemiju ovdje (a Hrvatska je, ako je vjerovati brojevima i situaciji, na putu da prođe vrlo solidno), nećemo smjeti dopustiti mogućnost da virus ponovno uđe među populaciju. To znači da barem ove sezone neće biti uopće stranih gostiju, a slobodna putovanja će biti žestoko limitirana do trenutka pronalaska cjepiva.
  • Osim turističke migracije, postoji i veliki broj ljudi koji su prelazili EU granice u potrazi za sezonskim poslovima u poljoprivredi. To više nije moguće i za očekivati je s jedne strane da ti ljudi neće ostvariti dohodak na koji su navikli (a koji je dohodak za preživljavanje a ne za bogaćenje) pa se udara na tu i inače osjetljivu društvenu skupinu, a s druge strane jako će trpjeti i proizvodnja hrane iz čega slijedi da će cijene hrane, osobito svježe, vjerojatno narasti. Ako imate vrt…
  • I uhljebi su u strahu. U potezu bez presedana, HGK je neke članove komore oslobodio plaćanja članarine. Ovdje treba uočiti i nemilosrdno rastaviti na proste faktore dva zanimljiva (a tako tipično birokratska) detalja. prvo, HGK je bila jakooo specifična u djelatnostima koja se oslobađaju članarine. DZS prilikom registracije daje mogućnost odabira djelatnosti i vi u biti napišete nešto (što mislite da će vam biti pretežita djelatnost, ili ako ste malo iskusniji, napišete djelatnost koja će vas odmaknuti od spomeničkih, turističkih članarina ili obveza izvještavanja prema DZS-u), djelatnosti se definiraju po razredima a oni odu do nekih detalja (četiri znamenke). To vam je kao da imate poštanske brojeve, ako poštanski broj počinje s brojem 1 onda znate da je to nešto u ili oko Zagreba, no ako napišete 10115 onda znamo da se to odnosi samo na poštanski ured u Savskoj. Mislim da je totalni idotizam misliti da je samo mali suženi popis djelatnosti zahvaćen, no s druge strane oni vjerojatno žele dati #dojam_da_nešto_rade. Drugi genijalni detalj je to da oni predviđaju mjere da traju do kraja svibnja, civilizacija je u ruševinama ali eto Luka Burilović i njegova ekonomska škola smatraju da će od 1. lipnja biti sve po starom.
  • Naša Vlada je na ovu krizu odlučila krenuti homeopatskim mjerama. Naši susjedi štancaju novce u četiri smjene osam dana tjedno a mi se igramo odgoda plaćanja i koliko mi ptičice iz Vlade dojavljuju, razmatraju hoćemo li moći zadržati kriterije za uvođenje Eura. Zašto su Plenković i Marić u Zagrebu umjesto da su u Briselu i Frankfurtu i zgrću novce u onaj vladin Challenger pa koliko stane, stane? Novca u ovome času ima na bacanje, no smatram da je iluzija vjerovati da će ovaj bal dugo trajati (po mojoj procjeni, otprilike do časa kada se shvati da bacanje novca na vatru samo potpiruje plamen).
  • Silne mjere koje su ovi birokrati iz prethodnog bullet pointa osmislili imaju cijeli niz pratećih pravilnika, uputa, i memoranduma o postupanju. Ono što birokrati naravno ne razumiju jest to da je 95+% svih tvrtki u ovoj državi u kategoriji obrta, mikro ili male tvrtke, a to pak posljedično znači da je osoba zadužena za ispunjavanje tih silnih formulara i obrazloženja poduzetnik – najvredniji resurs tvrtke koji u ovom času mora razmišljati i činiti sve da njegov poslovni poduhvat preživi, no svejedno država iz nekog razloga smatra da on mora obrazlagati savršeno i svima očigledne stvari poput pandemije i potresa. Čudo da nisu tražili da se doda motivacijsko pismo ili barem kraći esej o očekivanim efektima na poslovanje. Najbolji detalj mi je totalno besmislena rečenica na ePoreznoj gdje morate kliknuti checkbox “da pod materijalnom i krivičnom odgovornošću…”, toga ima samo kod nas, i naravn to da morate imate odgovarajuću razinu autorizacije da bi predali zahtjev, nećeš ti meni ništa neovlašteno… (makar ti je USB stick kod osobe u samoizolaciji ili pod ruševinama).
  • Nekako nam je fokus zadnjih dana skroz skliznuo na Vladu, i malo vremena provodimo razmišljajući o jedinicama lokalne uprave i samouprave, njih svih 577 komada koliko ih imamo (+-, teško je pratiti radnju). Kako se oni financiraju iz komunalne naknade i prihoda od poreza na dohodak koji ovih dana strelovito pada nizbrdo, za očekivati je da će oni vrlo, vrlo uskoro postati jako glasni. Možda nas to dovede do zaključka kako ih je jednostavno previše.

Misao dana:
Whatever became of the moment when one first knew about death? There must have been one, a moment, in childhood, when it first occurred to you that you don’t go on forever. It must have been shattering, stamped into one’s memory. And yet I can’t remember it. It never occurred to me at all. We must be born with an intuition of mortality. Before we know the word for it, before we know that there are words,out we come, bloodied and squalling… with the knowledge that for all the points of the compass, there’s only one direction and time is its only measure

Categories
Politika

Paket 10 antirecesijskim mjera

Prema već prokušanom receptu, dopisujem svoje komentare na antirecesijske mjere koje je napravila naša Vlada nakon mnogomjesečnog razmišljanja. Ako je ovo od naših best&brightest onda stvarno…

1. Dodatno jačanje makroekonomske stabilnosti – Rebalans proračuna (nositelj: Ministarstvo financija)

  • aktivirat ćemo sve moguće uštede u proračunu – i već u petak ćemo održati sastanak u Ministarstvu financija na kojem će prisustvovati svi ministri, državni tajnici i ravnatelji uprava za financije.
  • sva raspoloživa sredstva usmjerit ćemo u financiranje antirecesijskih mjera
  • Vlada će nastaviti s planom da dio svojih financijskih potreba zadovolji na inozemnom tržištu – sve pripreme su već poduzete kako bi izašli na inozemno tržište u prvoj polovici svibnja.

Već u petak! Drago mi je čuti da oni razmišljaju o tome, živo me zanima kakoje sastanak protekao sa svim tim silnim ministrima, tajnicima i ravnateljima (neka gruba brojka kaže da je to 100+ ljudi, da mi je vidjeti kako možeš voditi korisni sastanak na tu temu). Sva raspoloživa sredstva – kojih može biti a možda ih i nema? Vlada će se zadužiti na vanjskom tržištu nakon što je posaugala sve novce koji su se doma mogli posisati. Inače, zaduživanje države na domaćem tržištu je jedna od glupljih ideja koja je HDZova vlada ikada napravila.

2. Rasterećenje gospodarstva neporeznim davanjima (nositelj: Ministarstvo financija)
o smanjit će se pojedina neporezna davanja, kao što je na primjer već smanjen doprinos HGK za 25%

Whaow, spustili su onih 55k mjesečno na, čekajte da izračunam, na 41.25kn, uz 80.000 aktivnih gospodarskih subjekata na ovaj način ćemo uštedjeti skoro milijun kuna već u prvom mjesecu primjene ovih agresivnih antirecesijskih mjera. To me podsjetilo na Austina Powersa kada se dr. Evil vrati nakon 30 godina i ucijeni cijelu planetu za milijun dolara.

3. Osiguranje likvidnosti javnih poduzeća, a time i privatnog sektora (nositelji: Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva)

  • skratit ćemo rokove plaćanja obveza javnih poduzeća na unutar 60 dana
  • naložit ćemo štednju na svim razinama poslovanja javnih poduzeća – ukupno efekt ušteda se procjenjuje na 2 milijarde kuna
  • u javnim poduzećima bit će nulti rast neto zapošljavanja u 2009. godini
  • plaća članova uprava u javnim poduzećima (menadžerske plaće) vezat će se uz rezultate poslovanja

Zanima me kako će se ovo provesti. Primjerice, ako te tvrtke imaju te novce da plate u 60 dana, što su s tim novcima dosada radili? Ovih 2mlrd kuna uštede je naravno na krajnju potrošnju tj. investicije (ako se ne varam upravo na ono što pokreće ekonomiju). Nema zapošljavanja, bravo, da li je netko prelistao novine ovih dana i pregledao oglase? Dobro da su se sjetili da se rezultati tvrtke vežu uz rezultate (nadam se da su imali nešto inteligentno na pameti poput balanced scorecard da ne bi ispalo da su plaćeni po kriteriju novca na računu a ono nisu ništa nikome platili šest mjeseci)? Moraš pitati, jer su se kod nas i čudnije stvari događale.

4. Usklađivanje državnih potpora sa sustavom potpora Europske unije ( nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvo financija)

  • u skladu s praksom EU, povećat će se maksimalni iznos potpore bez obveze izvještavanja (tzv. „de minimis”) sa sadašnjih 200 tisuća na 500 tisuća eura,
  • izvršit će se pre-alokacija dosadašnjih potpora u one efikasnije i učinkovitije. Potpore će se usmjeriti u područja malog i srednjeg poduzetništva, obrazovanja i ostalih dijelova nacionalne ekonomije koji će jamčiti brze efekte na gospodarski razvoj i konkurentnost pojedine grane industrije
  • dodatno ćemo povećati jamstveni potencijal HAMAG-a s ciljem potpore malih i srednjih poduzetnika

Čitaj: pod krinkom antirecesijskih mjera moći ćemo zamračiti pola milje eura umjesto dosadašnjih 200.000 a da ne damo postotak onome koji odobrava izvještaj (možda je antirecesijska mjera, jer stimulira krajnju potrošnju ali ne prolazi na koruptivnom testu). Potpore će bivi bolje i učinkovitije, naša stoka će biti debela i sretna i davati puno mlijeka, proizvoditi ćemo najviše čelika u ovome dijelu Europe… Dati ćemo jamstva kroz HAMAG rodjacima koji su upali u teškoće.

5. Jačanje financijske pozicije HBOR-a (nositelj: Ministarstvo financija)

  • za programe HBOR-a osigurat ćemo dodatnih 400 milijuna eura od strane međunarodnih financijskih institucija (EIB, Svjetska banka i drugi)
  • sredstva će biti namijenjena osiguranju potpora izvoznicima za čije proizvode postoje inozemna tržišta, te daljnjem poticanju malog i srednjeg poduzetništva, turizmu i poljoprivredi

Osigurati ćemo 400 milijuna eura (na stranom tržištu) kako bi time financirali naše izvoznike gubitaše (primjerice brodogradilišta) a kako bi time sanirali ekonomije stranih zemalja u nadi da će njihova posrnula ekonomija nakon naše financijske injekcije blagotvorno djelovati i na našu industriju.

6. Jačanje turizma za uspješnu ovogodišnju sezonu (nositelj: Ministarstvo turizma)
o do 31. ožujka, izradit će se novi Akcijski plan prilagođen sadašnjim uvjetima na turističkom tržištu.

  • usmjerit će se postojeća sredstva za snažniju promidžbu i povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma
  • potaknut ćemo domaći turizam u svim segmentima, što uključuje i preporuku svim hrvatskim školama da maturalna i ostala putovanja budu u Hrvatskoj
  • isto tako ćemo potaknuti korištenje turističke sezone za veći plasman hrvatskih proizvoda

Spasimo hrvatsku turističku industriju krot kroz maturalce. 40.000 maturanata ako budu na maturalcu 5 dana kreraju impresivnih 200.000 noćenja u pravilu izvan sezone što će zasigurno pripomoći da kompeziramo nedolazak primjerice Slovenaca. Ovo je mjesto u antirecesijskim mjerama gdje polako osjećam slabost i potrebu za plakanjem.

7. Poticanje izravnih ulaganja i prijenosa tehnologija ( nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva;Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva)

  • osigurat će se efikasnija koordinacija državne i lokalne razine u pogledu stvaranja povoljnijih uvjeta za izravna strana ulaganja
  • ubrzat će se aktivnosti kod već pripremljenih projekata.
  • uvest će se ubrzani postupak ishođenja svih dozvola u roku od 45 dana za izravna ulaganja veća od 10 milijuna eura.
  • Potaknut će se prijenos tehnologija iz akademskih i istraživačkih ustanova u gospodarstvo.

Još jedna sjajna mjera iz antirecesijske radionice koja je inače totalno nepotrebna jer s jedne strane država i lokalne sredine nešto moraju koordinirati (što je nerazumljiva riječ i sigurno uključuje brdo sastanaka), aktivnosti će biti brže (što je ekvivalent izjavi: padati će kiša – totalno točno, ali malo nejasno kada i kako), moći ćemo sagraditi još koji Rockwool ali ovaj puta daleko brže. Prijenos tradicionalnih obrta iz akademskih krugova i istraživačkih ustanova prema industriji će biti ubrzan (ako je za to trebalo biti zamišljeno ministarstvo kulture).

8. Podrška tržištu nekretnina (nositelji: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ; Središnji državni ured za upravljanje imovinom;Ministarstvo financija)

  • dat će se podrška tržištu nekretnina radi poboljšanja likvidnosti i poticanja građevinske industrije koji bi uključivali sinergiju vladinih politika i poslovnih politika banaka

Ovo mi je super. Imamo jednu jedinu natuknicu i onda je napišu kao natuknicu a ne kao rečenicu (kako bahato i anti-antirecesijsko razbacivanje bulletima). Ovo uključuje subvencioniranje kamata, sada je sam pitanje kome. Naime, ako će se spašavati građevinska operativa onda im se samo daje zraka da hiberniraju i dalje, a ako se subvencioniraju kamate na stanove onda je problem u tome što tu mjeru već imamo i zove se porezna olakšica na prvi stan ili kuću. Neka mi neko objasni kako je ova mjera različita od neke od gornjih mjera koje se odnose na potpore? Jel oni to misle ozbiljno ili samo sakupljaju da bi navukli deset mjera?

9. Jačanje nadzora nad uvozom (nositelji: Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja)

  • jačat će se kontrola kvalitete uvoznih proizvoda radi zaštite domaće industrije i domaćih potrošača

…za onu domaću industriju koja je preživjela 18 godina nekontroliranog uvoza. Dobro da su se sjetili. Kao, ideja je da ako zbog krize više ništa ne uvozimo (ajde barem nešto dobro od krize) pa da se barem pretvaramo da se na grančnim prijelazima napeto i temeljito radi.

10. Održanje životnog standarda najugroženijih skupina društva (nositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva)

  • Osigurat će se adekvatna razina sredstava za održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva

Jadranku nismo bili spomenuli do sada i šećer ide na kraju. Kao brižna majka, potpredsjednica vlade, ministrica ministarstva za istraživanje ruda, gubljenje vremena i subvencioniranje HDZovih glasača – ona će svojim majčinskim instinktom pronaći najpotrebitije i “adekvatno” ih zbrinuti kako to samo majka zna.

Ako ste dobro čitali ove antirecesijske mjere možda vam je promaklo nekoliko važnih detalja. Naime, antirecesijske mjere nigdje ne spominju očekivani pad prihod državnog proračuna. Također, nigdje ne spominju apsolutno ništa što se odnosi na matičnu državu (ok, osim što smo uštedili milijun kuna na račun HGK, f… you Nadan Vidošević da te vidimo sada kada ti od 350mil kuna budžeta uzmemo taj milijun, raspasti će se HGK ko kula od karata, HAHAHA [zločesti smijeh]).

Ako to dosada niste skužili, u banani smo, ne vidim drugačijeg tumačenja ovoga.

Misao dana:
It’s a recession when your neighbor loses his job; it’s a depression when you lose yours.

Categories
Priroda i društvo

Nadan Vidošević; neka dame zatvore oči!!!

Nadan Vidošević, aka Lepi Cane aka Šećerko (ovaj posljednji nadimak sam mu ja dao, a razlozi za to će postati uskoro očigledni) imao je izjavu tisućljeća na predstavljanju hrvatske izvozne inicijative. Tekst njegove izjave glasi (doslovce):

Neka dame sada pokriju uši, ali samo jedna stvar raste u tuđim rukama

Nadan Vidošević o hrvatskoj izvoznoj inicijativi

Misao dana:
The foolish and wicked practice of profane cursing and swearing is a vice so mean and low that every person of sense and character detests and despises it.