Tag: fina

Categories
Politika Priroda i društvo

Za svakoga ponešto

Nema te par dana i odmah nastane neka frka, pa stoga krenimo redom:

  • U i oko Nacionala se događa prava mala drama, ljude odvode (bez valjanog razloga) u ludnicu, na neke se puca pod okriljem noći, spominju se dileri i kokain, dugovi koji idu paralelno s time, cijeli Nacional se prebacio na ratni ustroj pokušavajući oprati svojega (su)vlasnika. Ono što je u cijeloj priči meni iznimno zanimljivo je kako je praktički odmah po pucnjavi izletila i teorija kako je Pukanić sam sebi smjestio atentat (tzv. samoubojstvo iz zasjede) i čini se kako većina puka vjeruje kako je to doista izgledna varijanta (klasična taktika zamagljivanja gdje jednu aferu zamijeniš drugom, još većom). Za zapitati se kako je moguće da ljudi vjeruju u tako nešto, a da istovremeno kupuju novine u kojima valjda očekuju čitati istinu, pravu verziju istine. Ispada kao da smo u Matrixu, još samo da se pojavi Orpheus sa plavom i bijelom pilulom i osjećaj je potpun. (usput, odvoditi ljude u psihijatrijsku ustanovu koristeći policijsku silu je nešto nad čime bi se morali zabrinuti)
  • Siniša Grgić je u problemima. Dečko se bio zaigrao sa vojim ZAPIjem prošle godine namještajući ankete, potom je ZAPI koji koristi podatke od FINAe htio prodati toj istoj FINAi a što je razotkrio ili barem u javnost lansirao i spriječio Slavko Linić (kao nagradu je dobio samo njemu posvećeni web site). U međuvremenu je ušao u vijeće HRTa, a ovih dana ispada kako je kroz različite manevre htio istrčati iz obveze investiranja 200+ mil kuna u famozni otok znanja Koločep kojeg je pod sumnjivim okolnostima otkupio od države. Na dosada nejasnu foru reagirao je HFP (valjda se novim potpredsjednicima ne da sjediti u zatvoru godinu dana bez prave optužbe pa paze da barem nešto rade) i blokirao imovinu, a prosvjetljene je imao i Željko Markota koji je kao sve “razotkrio” (nije on to slučajno otkrio, naime bio je jedan od partnera u projektu otoka na kojem su saznali kako oteti državi neke novce – podjela se očito nije dogodila u opsegu u kojem je trebala pa je građanska savjest odjednom došla do zraka). Promatrajući rezime Siniše Grgića očito je da je to lik koji investira u sebe i pozicionira se za nešto veliko. Nadam se da je Polančec skužio da je ponovno vrijeme za jednog žrtvenog janjca.
  • Prikupljanje potpisa za NATO referendum nažalost nije uspjelo. Pokazalo se kako je rok od 15 dana, impresivni broj birača od 450.000 koji moraju potpisati (nije li zabavno da u zemlji u kojoj živi 4.435.000 stanovnika imamo glasača više od tog broja?) jednostavno previše. S druge strane, u inicijativi su sudjelovali i lijevi i desni, i udruge i političke stranke koje inače nikako ne bi sjele za isti stol – mislim da je to sjajno i da je to početak (pa makar u tragovima) malo aktivnije civilne scene. I dalje smatram kako bi odgovorni političari morali sazvati referendum jer ulazak u NATO određuje smjerove hrvatske politike na vrlo dugi rok i htjeli mi to ili ne pristupanje NATOu nas definitivno politički svrstava na svjetskoj sceni.
  • Istekao je moratorij na prodaju udjela braniteljskih fondova. Zanimljivi su mehanizmi koji su postavljeni kako bi spriječili, otežali i općenito otežali raspolaganje tim fondom. A još je zanimljivije da jedne novine tvrde kako nema navale na šaltere, dok druge tvrde da je jučerašnji crni ponedjeljak u stvari i nastao zbog braniteljkog fonda (koji uglavnom raspolaže najlikvidnijim dionicama na tržištu). Pitam se što je istina, osobito zato jer u stvari ne znamo koliko branitelja postoji?
  • Nego, nisam stručnjak (dapače, baš suprotno), pitam se što je potrebno da se cijela burza zavije u crno? Da li je dovoljno primjerice da se od desetak firmi prodaju po dvije tri dionice po teškom dumpingu kako bi se smanjila cijena i isprovocirala zabrana trgovanja? Da li je moguće da nas naši vlastiti brokeri i fondovi pelješe iza leđa?

Misao dana:
October. This is one of the peculiarly dangerous months to speculate in stocks in. The others are July, January, September, April, November, May, March, June, December, August, and February.

Share the post "Za svakoga ponešto"

  • Facebook
  • X
Categories
Business Priroda i društvo

Siniša Grgić u Vijeću HRTa?

Saborski Odbor za informatizaciju i medije sutra će usuglasiti i Saboru na prihvaćanje poslati konačnu listu šest kandidata koji bi od idućeg tjedna trebali postati novi članovi Programskog vijeća HRT-a, s mandatom od četiri godine.Prema neslužbenim, ali provjerenim informacijama, HDZ na kraju predlaže da to budu: direktor Zavoda za poslovno istraživanje i vlasnik Otoka znanja Siniša Grgić, predsjednik udruge Potrošač Ilija Rkman (koji time zapravo u tom tijelu zamjenjuje svoju suprugu Jadranku Kolarević, također iz Potrošača) te glumica Anja Šovagović-Despot. (večernji)

Da li se itko sjeća Siniše Grgića? Siniša Grgić je kao što gore piše direktor zavoda za poslovna istraživanja, tvrtke koja je poznata da proizvodi godišnji statistički izvještaj hrvatske ekonomije u kojem izračunaju po kojem ste vi kriteriju u prvih 1 ili 10% (rastu zaliha, prihoda, dobiti ili bilo kojem drugom smislenom ili besmislenom parametru). ZAPI je također poznatiji i po tome da je osnivač “Otoka znanja”, temeljem tog projekta dobili su u koncesiju otok Koločep u dubrovačkom akvatoriju koji su trebali pretvoriti u Otok znanja. Priča o tom otoku je zanimljiva i zbog toga što je ZAPI trebao biti prodan FINA-i za nekih tridesetak milijuna kuna, ali je akcijom SDPa, a posebice Slavka Linića stvar izašla na vidjelo, a dotad donešene odluke su pospremljene u ladicu. Vrijedni Siniša kojem je zbog vjerojatno rasturenog poslovnog dogovora Slavko Linić poslao fetiš, napravio je i pravu pravcatu web stranicu posvećenu Liniću, a cijela priče se žestoko demantirala. Cijela priča o načinu kako je Koločep postao oaza znanja je priča za sebe, a prodaja ZAPIja FINAi jednako zanimljiva.

E h i posljednje, čisto da ne zaboravimo, isti taj ZAPI je svojevremeno radio anketu popularnosti političkih stranaka u kojoj je u kritičnome trenutku bilo zamijenjeno pitanje koje govori o postignućima vlade na zalasku i bivše vlade. I po toj anketi, HDZ je u svibnju ove godine vodio za nekih 10ak postotnih bodova što je bio totalno pogrešan podatak (koji je dokazan na nekoliko međusobno različitih istraživanja u tom razdoblju i kasnije) i sva sreća da je ZAPI odustao od tog businessa u cijelosti.

Dakle taj Siniša Grgić, lik koji je očigledno duboko umočen u vladajuću strukturu i koji za njih odrađuje (ili za svoj račun, sasvim svejedno) razne projekte upitne izvedivosti i ekonomskog opravdanja – e taj lik je odabran od strane HDZ-a da ih kao nestranačka osoba zastupa u Vijeću HRTa.

Zar vam nije odmah drago kada saznate da je jedna iznimno uspješna osoba poput Siniše Grgića odlučila dio svog vremena utrošiti na javno koristan rad kroz vijeće HRTa?

Misao dana:
Narrator: A word to the wise – to all the children of the 20th century: whether their concern be pediatrics or geriatrics, whether they crawl on hands and knees and wear diapers, or walk with a cane and comb their beards. There’s a wonderous magic to Christmas and there’s a special power reserved for little people. In short, there’s nothing mightier than the meek.

Share the post "Siniša Grgić u Vijeću HRTa?"

  • Facebook
  • X
Categories
Ekonomija Politika Video

Kreativna statistika

Laž, prokleta laž i statistika je glasovita teorija koju tek povremeno možemo vidjeti na djelu. O kreativnoj statistici sam već pisao i ranije u nekoliko navrata, a posljednji puta je to bilo u slučaju vladine objave o rezultatima HFPa sredinom travnja.

Vladajući su naime u proteklih nekoliko dana pokrenuli nekoliko inicijativa koje su kroz službene i manje službene kanale trebale proturiti određene informacije, a neke druge zatomiti. Prvi slučaj je onaj od Jutarnjeg lista u kojem je Jutarnji u sklopu redovitog mjesečnog istraživanja popularnosti političkih stranaka odbio objaviti rezultate ankete; prvo istraživanje se dogodilo početkom svibnja i nosilo je impresivnih 10% veći popularnost SDPa nad HDZom, da bi se anketa vratila i ponovila te dala još impresivniji rezultat od 14% razlike. Malo selo kakvo je Zagreb brzo je počelo šuškati o rezultatima koji su ostali spremljeni u ladici da bi se na kraju objavio sažetak istraživanja bez konkretnih brojeva. Čisto kako bi udario kontru, Večernji je objavio suprotno istraživanje koje pokazuje identične rezultate ali sa suprotnim predznakom, pa tako Večernjakova agencija predviđa 15% razlike u popularnosti u korist HDZa. Sva relativnost i jedne i druge ankete dolazi tek u pitanje ako shvatite da se radi o preslagivanju gotovo trećine biračkog tijela što je apsolutno neizvedivo (neovisno o tome da li je Ivica Račan umro ili ne).

No, pravi biser kreativne statistike nam je poslao ZAPI, i moram priznati, ako postoji tvrtka u kojoj je kreativna statistika model poslovanja onda su to sasvim sigurno oni. Za one koji ne znaju, ZAPI je privatna tvrtka koja se proslavila na luksuznim izdanjima i priznanjima koje dodjeljuju svake godine poduzetnicima a sve skupa na način da pronađu neki od kriterija po kojem ste među prvih xy poduzetnika u državi. Primjerice, to može biti iskazana dobit, prihod tvrtke ili recimo odnos vrijednosti toaletnog papira na skladištu s brojem kupaca koje imate – svaka tvrtka je u prvih 1% po nečemu u ovoj državi, a ZAPI je to znao kapitalizirati računajući na taštinu poduzetnika kojima osim skupocjenih BMWa godi imati skupocjenu uvezanu zlatnu knjigu hrvatskih poduzetnika.

ZAPIjevi manageri su poznati i po tome što su u donekle čudnom manevru uspjeli dobiti koncesiju za otok Koločep, u čiji posjed su stekli kroz fiktivnu udrugu otoka znanja, a koja se obvezala investirati stotine milijuna kuna u razvoj otoka. Otok nije razvijen, milijuna nema, a lokalno stanovništvo je na rubu eksplozije. Kreativni ZAPIjevci kakvi jesu, smislili su aranžman kojime će ZAPI (a vjerojatno i otok znanja) prodati državnoj FINAi za 30ak milijuna kuna, a vjerojatno skupa s njime i projekt otoka znanja kojime bi država samu sebe obvezala na 200mil kuna investicija. Stroke of a genius ako mene pitate. Cijelu priču je provalio SDPov Slavko Linić te je udrio na sva zvona i transakcija je propala. Danas svi tvrde da ništa od toga nije istina, no ja se uvijek sjetim stare dobre izreke kako izdaje nikada ne uspijevaju – iz jednostavnog razloga što ako uspiju, nitko ih se ne usudi nazvati izdajama.

Anyway, sada kada imate kontekst tko je i što je ZAPI uistinu, onda ste spremni na najnoviju anketu. Ova konkretna anketa je postala problematična utoliko što se jedan tekst ankete pojavio na ZAPIjevom portalu, a sasvim drugoga je Ratko Maček (aka. glasnogovornik vlade koji ne smije glasno govoriti) faksirao u obliku priopćenja novinarima. Problem je u tome što je na originalnoj ZAPIjevoj stranici pod pitanje 2 pisalo kako 58% poduzetnika smatra da su novonastala radna mjesta nastala kao rezultat politika koje je vodila prošla vlada, dok u Mačekovoj verziji ista stvar se pripisuje Sanaderovoj vladi. Očigledno nije riječ o tipfeleru jer se radi o međusobno različitoj jezičnoj konstrukciji i malo više preslagivanja je potrebno kako bi to promijenili. Načelno, ono što mene u stvari zanima je kako je izgledao originalni upitnik jer sada možemo diskutirati o tome koji su rezultati ispravni, no nas zanima koje je stvarno pitanje ponuđeno anketiranim poduzetnicima – bojim se da bi nas odgovor na to pitanje mogao iznenaditi.

No, ono što je meni zanimljivo u toj anketi je nešto sasvim drugo. Anketa u svojem drugom pitanju između ostalog pita o 84.000 novozaposlenih u mandatu ove vlade. Mene zanima odakle je taj podatak došao? Naime, slična situacija se ponavlja i sa pitanjem o NATOu  za kojeg je usput rečeno misteriozno narasla podrška na preko 50% stanovništva – problem s NATOom je u tome što se u jednome času pojavila tvrdnja kako bi hrvatskim članstvom u ovoj vojnoj-političkoj asocijaciji troškovi obrane RH dramatično pali. Zapitajte se malo o tome, da li ste ikada čuli tu tvrdnju? Da li se sjećate tko je to i kada izračunao i temeljem čega je do tog rezultata došao? Svi znamo da je problem da li želimo ili ne želimo u NATO, no na mala vrata nam je instalirana tvrdnja kako će to biti puno jeftinije za hrvatsku – identična situacija je i ovdje, a to pak znači da se mi sada pitamo o tome da li je za 84.000 radnih mjesta odgovorna prošla ili ova vlada, no svi skupa smo kao zdravo za gotovo prihvatili činjenicu o 84.000 novostvorenih radnih mjesta. Usput, rečeno, sve kada bi to i bila istina, čini se kako se ti novozaposleni ne uklapaju u ostale statistike a koje kažu da godišnje iz škola izlazi oko 40-45.000 učenika, pa je tako stvoreno manje radnih mjesta nego što je novih radnika, a da i ne govorimo o tome kako je nezaposlenost po zavodu za zapošljavanje i dalje u blizini 300.000 nezaposlenih što je brojka koja se proteže od kraja mandata koalicijske vlade do danas minus sezonske poremećaje – a nekako duboko sumnjičim da kada bi izračunali koliko je državni aparat nabujao u protekle tri godine, da bi broj stvarno produktivnih ljudi u zemlji bio još porazniji.

Ali to nije sve, eto već pitanje broj tri u anketi, govori o rastu izvoza (pazi; OPET se radi o vremenu koalicijske vlade). Tu ima ponovno nelogičnosti, jer je pitanje totalno pogrešno formulirano i ne prati stvarne indexe (vidi podatke dzs). Primjerice, anketari su prosječni izvoz proglasili kao rast od 16% godišnje (što je valjda prosjek prosjeka jer je stvarni rast izvoza od 2003 do danas ovakav; 26, 29, 9%), istovremeno rast uvoza je 32, 16, 11%. I dok na razini prosjeka matematika, koliko toliko drži vodu (ne baš ali eto), ono što je zanimljivo uočiti je kako je s 2003 na 2004 izvoz rastao impresivnih 26%, s 2004 na 2005 još impresivnijih 29% da bi s 2005 na 2006 pao na svega 9%. Zašto je to tako pojma nemamo. Istovremeno, rast uvoza pada u barem donekle linearnom slijedu, no ne treba se previše zavaravati jer je rast uvoza u apsolutnim iznosima doslovce zastrašujući. A kada smo već kod toga, vrijedi spomenuti i dramatični pad vrijednosti dolara u posljednjih nekoliko godina što se sasvim sigurno moralo odraziti na ovu statistiku iz jednostavnog razloga što je naš izvoz uglavnom namijenjen euro zoni, a statistika se radi u dolarima što ove podatke čini još poraznijima. Bacite pogled na brošure DZSa i uvjerite se sami.

Dame i gospodo, dobrodošli u Hrvatsku, zemlju u kojoj se normalne stvari ne događaju prečesto!

https://www.youtube.com/watch?v=kvnvYiEsN6Q

Misao dana:
He uses statistics as a drunken man uses lampposts – for support rather than for illumination.

p.s. sorry što me nije bilo, no malo sam putovao uokolo pa dok sam se vratio i shvatio što sam sve propustio trajalo je to

Share the post "Kreativna statistika"

  • Facebook
  • X