Categories
Ekonomija

Vizualizacija državnog proračuna

Državni proračun je nakon Ustava pojedinačno najbitniji dokument koji definira i opisuje funkcioniranje jedne države. U našem slučaju, riječ je o dokumentu s nekih 14.000 stavaka gdje su na primjer plaće državnih službenika definirane na nekoliko stotina međusobno različitih mjesta pa je stoga vrlo teško pratiti što se točno u državnom proračunu događa.

Kako bi to riješili, napravili smo grafičku vizualizaciju kroz državni proračun.

Državni proračun 2010.

Državni proračun moguće je pregledati na dva načina, prvi pogled je po korisnicima proračuna (dakle po ministarstvima, agencijama i uredima, a unutar toga po vrsti troška), a drugi pogled je po vrsti troška (pa unutar toga po korisnicima). Sve što treba učiniti je kliknuti na korisnika ili trošak i stranica će iscrtati dodatnu razinu detalja, natrag se vraćate pritiskom na desnu tipku miša. Veličina grafikona označava ukupnu veličinu državnog proračuna, dok je veličina svakog pojedinog kvadrata pokazuje relativnu veličinu stavke u odnosu na ukupni proračun. boje su posložene na načinda slični troškovi ili korisnici budu obojeni srodnom bojom.

Pregledom proračuna na ovaj način moguće je na vrlo jednostavan i vizualan način vidjeti odnose među stavkama, veličine pojedinih troškova kao i grupirati pojedine vrste troškova a koje su raszasute na puno lokacija po proračunu.

U okolini poput naše gdje je svaku kunu potrebno dobro odvagnuti, alati poput ovoga mogu se koristiti za jednostavnu i brzu identifikaciju anomalija u proračunu i kao podloga za ispitivanje veličina pojedinih stavki. Primjerice, ako pogledate izdatke za prijevozna sredstva koja su ove godine predviđena u iznosu od 191 milijun kuna, očito je da praktički 75% iznosa otpada na vozila MUPa i vozila ministarstva obrane, no jednako tako ministarstvo poljoprivrede ima predviđenu kupnju 8.7 milijuna kuna vrijednih vozila. Također, nije teško uočiti kako se puno različitih subvencija dodjeljuje iz različitih ministarstava i pod različitim nazivima (kapitalne pomoći, subvencije trgovačkim društvima i sl). Ako promatrate plaće koje se nalaze na nekoliko mjesta (jer se odvojeno vode plaće, odvojeno porezi i doprinosi a odvojeno naknade zaposlenima), nije teško uočiti da u masi plaća uopće ne postoje plaće zdrastvenih radnika koje su pak sakrivene u transferima HZZO-u ili da naknade zaposlenima nisu proporcionalno zastupljene po ministarstvima.

Da bi se moglo racionalno trošiti potrebno je učiniti državni proračun transparentnijim a to trenutna razina detalja ne dopušta, također treba napraviti povratni mehanizam između planiranja i stvarne potrošnje. Naime, dešava se da je pojedina jedinica državne uprave (ministarstvo, agencija, ured) za određenu svrhu predvidjela određenu sumu novaca, a koja je prošla i bila prihvaćena od strane ministarstva financija prilikom sastavljanja proračuna, a da bi onda tokom godine s te proračunske stavke bio uzet novac i preusmjeren na neki drugi trošak. Ovo je tipična metoda manipulacije jer Vlada dopušta tijekom godine nekoliko takvih “mini-rebalansa” koji su dopušteni zakonom, a uopće nisu podložni saborskoj kontroli gdje je moguće premještati stavke unutar proračuna jedne jedince vlasti.

Primjer: Agencija za istraživanje ruda ima sistematizacijom predviđeno 200 radnih mjesta te u prijedlogu svog proračuna traži puni iznos plaća za svih 200 djelatnika iako ih imaju samo 150. Ministarstvo odobrava taj iznos, a potom agencija tijekom godine u mini rebalansima sa stavke plaća taj novac prebaci na npr. intelektualne usluge. Ili, trošak održavanja objekta (primjerice kupovina novih prozora ili trošak klimatizacije) koji je bio trošak samo u jednoj godini, provuče se ponovno u slijedeću, a potom se u mini rebalansu preusmjeri na drugu stavku.

Da bi se riješio gornji problem, potrebno bi bilo uspoređivati prvobitni proračun (dakle onaj koji je usvojen) i usporediti ga sa stvarnim stanjem o izvršenju proračuna (a koji je dostupan s velikim vremenskim odmakom) i na taj način identificirati institucije i stavke koje imaju značajne razlike i koje troše novac suprotno naputku sabora.

Tek  u izvršenjima proračuna dostupna je puna klasifikacija troškova, a ona nisu dostupna u samom prijedlogu tj. proračunu.

Nadalje, količina povratne informacije od korisnika proračuna koji u stvari odlučuju o troškovima je minimalna ili nepostojeća.

Veliki države poput primjerice USA imaju posebne mehanizme za predlaganje ušteda. Američki predsjednik Obama ima posebni dio web stranice i nagradu za one koji predlože najkreativniji i najbolji način za stvaranje ušteda.

Nešto bliži primjer je Velika Britanija gdje je  premijer David Cameron zamolio je državne službenike da predlože načine za smanjenje proračuna. Tijekom prikupljanja prijedloga, predloženo je više od 100.000 ideja kako uštediti u proračunu. (vidi: ), a samu molbu je David Cameron direktno uputio službenicima putem youtubea.

Ovo nije alat za kritiku Vlade, dapače, ako mislite da je razina transparentnosti državnog proračuna niska, onda niste vidjeli što se događa na lokalnim razinama. Ovo je alat koji pomaže u pronalaženju načina za stvaranje ušteda, alat koji pomaže dizanju svijesti kako se troši javni novac, te naravno alat koji promovira transparentnost što je najbolji i najučinkovitiji antikorupcijski alat koji postoji.

Link na vizualizaciju državnog proračuna.

Ovaj mini-projekt ne bi se dogodio bez pollitičara i talentiranog ekonimiste Marka Krištofa koji je pomogao u pribavljanju podataka i interpretaciji, te nekolicine drugih a nespomenutih koji su pomogli da se ovo isprogramira, debugira i pripremi za objavu. Puno hvala svima.

Kratka napomena: Projekt vizualizacije državnog proračuna prvi je projekt udruge Vjetrenjača, a koja je izrasla iz web stranice pollitika.com.

Share the post "Vizualizacija državnog proračuna"

  • Facebook
  • X
Categories
Internet

Vjetrenjača

Pollitika.com nastala je taman prije neke četiri godine i u toj predizbornoj godini uspjela je postići cilj koji sam tada imao, a to je da stvorimo mjesto na internetu na kojem svi oni koji su zainteresirani za politiku imaju mjesto na kojem mogu pisati i na kojem mogu komentirati i diskutirati. Nekako mi je ideja bila i da pollitika bude mjesto na kojem mogu razgovarati i oni lijevi i desni, i liberalni i konzervativni. Ako krenemo razgovarati, prije ili kasnije moramo doći do nekog kompromisa i zaključka, a ako nečega nedostaje Hrvatskoj to je definitivno malo timskog rada kako bi nam svima bilo bolje.

I dok se pollitika uspjela nametnuti kao mjesto na kojem diskutiramo o politici, pokazalo se da je jako teško okupiti više ljudi iz više različitih svjetonazora a kako bi djelovali u zajedničkom cilju, no bez obzira na to uspjeli smo napraviti nekoliko inicijativa od kojih je svakako najpoznatija ona o biračkim popisima. Bez obzira što su birački popisi dobili puno pozornosti u inozemstvu i u konačnici pollitici (i meni) osigurali svjetsku nagradu za eDemokraciju, pa čak i unatoč tome što problem biračkih popisa niti danas nije do kraja riješen – nekako sam siguran da je upravo ta akcija nekolicine zainteresiranih dovela do toga da je danas svima jasno kako se manipulira biračkim popisima i kako će ubuduće to biti daleko teže učiniti. Smatram to velikim i vrlo mjerljivim doprinosom ovoj zemlji. Mislim da ljudi okupljeni oko pollitike mogu iznjedriti još puno sličnih, možda nekada malenih i neshvaćenih, no definitivno vrijednih akcija koji će pomoći da svi skupa napravimo nešto pozitivno i za opću dobrobit.

Negdje tamo u doba “registra” imao sam dosta vremena da razmišljam o tome što dalje učiniti s pollitikom. Nakon promišljanja i razgovora s mnogim prijateljima i pollitičarima došao sam do zaključka kako je vrijeme da stvar pomaknemo korak dalje i da od pollitike pokušamo napraviti platformu za daljnje aktivnosti koje imaju svoje konsekvence na politički život. Da bi u tome uspjeli, prva stvar koju je trebalo učiniti je iz pollitike koja je protekle četiri godine bila samostalna web stranica jednog pojedinca, je dati joj pravnu osobnost. Tu osobnost smo pronašli u obliku nevladine i neprofitne udruge koja se zove Vjetrenjača.

Vjetrenjaču su zajednički osnovali Suzana Nevešćanin, Marko Rakar i Krunoslav Vidić (više detalja o nas troje možete naći na www stranici Vjetrenjače).

Puno je razloga zašto baš Vjetrenjača; i na prvome mjestu nameće se simbolika Don Quixotea (Don Kihota, ovisno o tome da li prevodite ime), koji je u svojem ludilu za kojeg i nismo sigurni da li je pravo ili nije ponekad jurišao na vjetrenjače. Borba protiv vjetrenjača je apstraktna, protiv nevidljivog neprijatelja i ta borba je po definiciji neravnopravna, no na vjetrenjače netko mora jurišati i koliko se god cilj činio uzaludnim ili besmislenim, nikada se ništa neće promijeniti ako ne pokušamo. U ovom slučaju, važno je napomenuti da se ne borimo protiv nego za. Udruga Vjetrenjača postati će instrumental u tom cilju.

Vjetrenjača će kao sredstvo svojeg djelovanja koristiti prvenstveno internet, dakle sve aktivnosti koje ćemo raditi biti će realizirane isključivo i jedino na internetu iz jednostavnog razloga što upravo putem interneta na najbrži i najjeftiniji način možemo doseći najveći broj ljudi. Vjetrenjača, kako sam naziv udruge kaže, ima namjeru baviti se promocijom prava na pristup informacijama. Pritom, ta informacija koju želimo približiti nije nužno samo informacija koja je u vlasništvu državne ili lokalne uprave, nego informacija kao takva – svaka informacija koja je predmet javnog interesa je ujedno i informacija za koju je Vjetrenjača zainteresirana.

Da bi postigli ove ciljeve, osmislili smo nekoliko projekata (malih, srednjih i velikih) na kojima već radimo neko vrijeme, a budući da je Vjetrenjača neprofitna organizacija, a htjeli ili ne za svako djelovanje je potreban neki novac ono što ćemo također pokušati učiniti je uvjeriti sve one koji koriste ili simpatiziraju neku od aktivnosti Vjetrenjače da doniraju udrugu. Ono što možete učiniti je donirati udrugu i dopustiti nama da odaberemo kako ćemo utrošiti taj novac, ili možete donirati neki od predloženih projekata (i to naravno u iznosu po želji i bez limita donjeg ili gornjeg). Možete predložiti i svoj projekt, ali možete nam se i pridružiti, treba nam puno informatičke podrške (php, mysql i tome slično), ekonomista i pravnika koji će se baviti analizom podataka kojima se želimo baviti.

Pogledajte stranice Vjetrenjače, ako ste u mogućnosti donirajte (do 2% prošlogodišnjeg prihoda obveznika poreza na dohodak ili dobit su porezno priznati rashodi), a svakako podijelite link s prijateljima na facebooku ili twitteru.

S današnjim danom aktivan će biti i prvi projekt Vjetrenjače i to grafička vizualizacija državnog proračuna. Pogledajte i taj, sasvim novi i u našim krajevima dosada neiskorišteni alat.

Share the post "Vjetrenjača"

  • Facebook
  • X
Categories
Ekonomija

Zakašnjeli rebalans

Ovo s rebalansom je već pomalo zabrinjavajuće jer se ekipa iz pozicije i opozicije ulovila u jedan igrokaz koji nema stvarnog izgleda za uspjeh, a što je najgore čini se da se s obje strane nalazi ekipa koja niti ne razumije što bi u stvari trebalo učiniti.

Maras je ponovio prijedlog SDP-a da se svi rashodi, osim mirovina, plaća i socijalnih davanja, smanje za 10 posto, čime bi se uštedjelo potrebnih pet milijardi kuna. ‘Dojam je da Vlada radi upravo suprotno’, rekao je Maras, izražavajući bojazan da se rebalans priprema samo da bi se stvorili preduvjeti za nova zaduženja. (tportal)

Ovo bi bilo super da je realno, no ekipa je nekako propustila neke temeljne argumente uzeti u obzir, kao što je to na primjer kalendar. Dečki su zaboravili da je danas 17. kolovoza i da će se sjednica Sabora desiti negdje krajem kolovoza gdje će proračun biti izglasan, a nedugo potom i objavljen pa će tako stupiti na snagu.

Ukupni iznos trenutno važećeg proračuna je nekih 140 milijardi kuna. Od tih 140 milijardi, njih nekih 22 milijarde otpada samo i isključivo na plaće zaposlenih u državnoj upravi. No nije to samo tih 22 milijarde nego je negdje u troškovima zdravstva sakriveno dodatnih 7-8 milijardi kuna plaća koje se ne iskazuju zbog metodologije obračuna. Dakle, preostaje nam na raspolaganju nekih 108-110 milijardi kuna. Od ove brojke treba odmah oduzeti nekih 64.5 milijardi kuna koliko iznose tzv. naknade građanima i kućanstvima a što su u stvari transferi u mirovinski i zdrastveni sustav iz državnog proračuna. Ostali smo dakle na nekih 43,5 milijardi kuna od kojih opet moramo oduzeti 6.4 milijarde kamata za zajmove, i nekih 17 milijardi glavnice +- neki sitniš sa strane što čini dodatne 24 milijarde, a što pak znači da je za sve ostalo (uključujuči i struju, vodu, telefon i slično) ostalo nekih 20-ak milijardi kuna.

Štogod učinili s tom brojkom, nerealno je da u rujnu mjesecu možete iz tih 20 milijardi iscjediti 5 milijardi kuna ušteda iz jednostavnog razloga što je po dinamici trošenja proračuna dvije trećine tog iznosa ionako već potrošeno u prethodnim mjesecima a da ne kažemo kako je dobar dio od tih preostalih 5-6 nepotrošenih milijardi ionako već rezerviran različitim cjelogodišnjim ugovorima i u biti jedino što ovom metodom možemo računati je nekih  milijardu do dvije ali i to u jako optimalnim uvjetima.

Da ne bi ispalo da samo SDP sjedi na ušima:

Osvrnuvši se na mogućnost rezanja plaća za 10 posto, što je nedavno najavio Josip Friščić, premijerka Jadranka Kosor je kazala:

‘To nije Friščićev prijedlog, nego razmatranja što bi sve moglo ući u rebalans.’ (tportal)

Dakle, ako uzmemo obrnutu logiku i idemo kresati 10% plaća, a znamo iz gornjeg da nam je ukupna masa plaća za cijelu godinu oko 32mlrd kuna, a imamo četiri preostala mjeseca (a objektivno, ne možete retroaktivno skidati plaće i u biti imate samo tri mjeseca plaće koje možete zahvatiti do kraja godine), ispada da bi linearno smanjenje mase plaća za 10% zahvatilo oko 8 milijardi kuna bruto i ako to smanjimo za 10% onda se masa plaća smanjuje za tih donekle komičnih 800 milijuna kuna do kraja godine i u biti smo na brojci koju se može dobiti i SDPovom metodom.

Ako pak zbrojimo jednu i drugu opciju, uzmemo realnosti (dakle vlada je tražila 10%, sindikati su sada krenuli u drugi čin ovog igrokaza i naći će se negdje na 5%) onda je realni rebalans koju ova vlada može iznjedriti smanjenje ukupne mase državnog proračuna od oko 2 milijarde kuna i to u jako optimističnom scenariju (što je nekih 1.5% proračuna), dok će se razlika neminovno napuniti dodatnim zaduženjem.

Toliko o tome.

Misao dana:
The budget should be balanced, the Treasury should be refilled, public debt should be reduced, the arrogance of officialdom should be tempered and controlled, and the assistance to foreign lands should be curtailed lest Rome become bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance. Cicero , 55 BC

Share the post "Zakašnjeli rebalans"

  • Facebook
  • X