Prije nekoliko dana američka investicijska banka Goldman Sachs i ruski investitor Digital Sky Technologies uložili su 500 milijuna američkih dolara u Facebook u zamjenu za 1% vlasništva, što bi trebalo značiti kako je ukupna tržišna vrijednost Facebooka početkom ove godine oko 50 milijardi dolara. Iako analogija nije primjerena, usporedbe radi, to je nekih desetak milijardi dolara manje od ukupnog godišnjeg hrvatskog BDP-a.
Pedeset milijardi dolara je naravno dovoljno velika brojka da zaokupi pažnju svih svjetskih medija, no neovisno o tome, postavlja se pitanje da li je uopće moguće izračunati vrijednost kompanije temeljem jedne transakcije koja još pritom obuhvaća vrlo maleni dio ukupnog vlasništva kompanije (u ovome slučaju svega 1% vlasništva). Nadalje, ako je Facebook doista vrijedan pedeset milijardi dolara zašto je Facebook još uvijek privatna kompanija (slična hrvatskom društvu s ograničenom odgovornošću) umjesto da bude izlistana na burzi te se njome slobodno trguje. I posljednje, kako i zašto je Goldman Sachs uopće procijenio tih 1% na 500 milijuna dolara?
Ako ste gledali film “Društvena mreža” tada znate kako je Facebook nastao u veljači 2004. godine kao imenik ograničen na studenata Harvarda. Ono što je bit i revolucionarna ideja Facebooka je to da kao korisnik Facebooka sami odlučujete tko su vaši prijatelji, pojednostavljeno rečeno, mrežu svojih poznanstava preslikavate u virtualni prostor Facebooka. Iako je Facebook zamišljen prvenstveno kao mreža za povezivanje studenat odabranih fakulteta, već u rujnu 2005. godine na Facebook su se mogli učlaniti srednjoškolci da bi se odmah potom proširio i izvan američkih granica, a godinu dana kasnije proces registracije je omogućio bilo kome starijem od 13 godina da postane član. U tom trenutku Facebook je imao već desetak milijuna korisnika, a taj broj raste gotovo geometrijskom progresijom i krajem 2007. godine Facebook je učlanio već pedeset milijuntog korisnika, početkom 2008. godine njih 150 milijuna, do kraja 2009. godine njih 350, a danas u siječnju 2011. godine pretpostavlja se da je broj Facebook korisnika impresivnih pet stotina i pedeset milijuna ljudi širom svijeta, a od tog broja njih više od 70% izvan amerike.
Koliko je Facebook doista jak dobru ilustraciju može pružiti i primjer Hrvatske u kojoj od nešto više od dva milijuna internet korisnika njih više od milijun i dvije stotine tisuća koristi Facebook (gotovo 60% svih internet korisnika).
Veličina, rast i doseg Facebooka je u svakome slučaju zastrašujući, pa nije ni čudo da je Facebook krajem 2010. godine uspio svrgnuti Google s trona najposjećenije web stranice na svijetu. Statistika kaže kako je 8.9% svih internet posjeta u americi bilo usmjereno na Facebook u odnosu na 7.2% za Google (koji doduše u kombinaciji sa youtubeom i gmailom zasada i dalje drži prvo mjesto s 9.9% internet posjeta).
Iako je Facebook krenuo kao imenik ili katalog vaših prijatelja, vrlo brzo je postalo jasno kako je posjetitelje potrebno zadržati na web stranici što duže ako se želi postići uspjeh. Prvi korak u tome je kreiranje korisničkih profila na kojima svaki od nas može staviti bilo koju informaciju. Najjednostavnija od njih je svakako status, u kojem opisujemo kako se osjećamo, što radimo ili bilo što drugo. Nešto složeniji primjeri su linkovi na zanimljive web stranice, muziku ili bilo što drugo što nam je zanimljivo, upload vlastitih fotografija ili videa koje smo snimili na nekoj zabavi. Mjesto na kojem se nalaze svi tako objavljeni podaci zove se “zid”. Konverzacija se događa kroz komentare na svaku tako objavljenu informaciju, a svoje “odobravanje” izražavamo uz glasoviti “Like”, no to i dalje nije dovoljno ako morate skakati od profila do profila (od zida do zida) svakog od vaših stotina prijatelja (prosječni facebook korisnik ima 130 prijatelja) pa je stoga kreiran i “news feed” tj. stranica na kojoj se izmjenjuju sve one informacije koje su vaši prijatelji odlučili objaviti i to u redosljedu nastajanja.
Rezultat ove naizgled jednostavne arhitekture je činjenica kako polovica korisnika posjećuje Facebook barem jednom dnevno, kako prosječni korisnik na Facebooku provede više od sedam sati mjesečno, kreira više od 90 različitih komada sadržaja mjesečno, te sudjeluje ili je povezan s osamdesetak različitih grupa, stranica ili događaja. Teško je ignorirati činjenicu kako Facebook ima značajni utjecaj ne samo na razvoj interneta nego i mijenja navike internet korisnika, od čega je veliki dio promjena našeg odnosa prema privatnosti.
Naime, po svojoj prirodi na Facebooku dijelite puno svojih privatnih podataka zajedno s krugom svojih prijatelja i poznanika. Nije to uvijek samo pitanje datuma rođenja, broja telefona ili email adrese nego i mnogobrojnih interakcija koje se kasnije mogu pokazati problematičnima. Što primjerice ako napišete svoj status u kojem opisujete putovanje na koje se pripremate pa provalnici iskoriste tu informaciju, ili ako se pojavite na nekoj fotografiji u nezgodnoj poziciji što vaš partner neće dobro podnijeti ili pak u nekome trenutku komentirate na neki od linkova na novinarsku priču što se kroz koji mjesec ili godinu pokaže kao kritični parametar zbog kojeg niste dobili neki posao. No, prava opasnost proizlazi iz onog skupa podataka koje Facebook dijeli s drugima, a za što vi niti ne znate. Primjerice, Facebook je sjajno mjesto na kojem se s matematičkom preciznošću može izračunati tko su ljudi s kojima se družite i održavate redovitu interakciju, koje su to web stranice koje posjećujete (na nekim web stranicama i do 60% njihovih posjetitelja došlo je putem Facebooka), koje teme vas zanimaju, a vjerojatno uz dobru analizu iz svega toga bogastva podataka možete saznati mnogobrojne druge podatke iako ih oni možda niste niti naveli. Sasvim je svejedno da li govorimo o tome da se vašeg “zida” dokopao neki trgovac koji će vam potom izračunati optimalnu ponudu kojoj ne možete odoliti, ili će pak te podatke u nekom trenutku iskoristiti organi reda u nekoj istrazi. Ilustracije radi, istraživanje obavljeno 2009. godine na Massachusetts Institute of Technology pokazalo je kako se pristupom vašem profilu i analizom prijateljstava može predvidjeti sa gotovo 100% sigurnosti da li ste homoseksualac ili ne, pa čak i onda kada je profil maksimalno zaštićen. Dodatni udara na privatnost sasvim sigurno će nanijeti i relativno novi koncept “Facebook places”, a koji je u biti sličan drugim geolokacijskim servisima FourSquare ili Gowalla – a to su aplikacije koje s vašeg mobilnog “pametnog” telefona uz pomoć GPS sustava određuju vašu zemljopisnu lokaciju pa tako jednim klikom možete prijaviti gdje se nalazite. Podaci iz Velike Britanije kažu kako jedna četvrtina svih korisnika mobilnih telefona njih koristi za pristup internetu, a dvije trećine tako provedenog vremena utrošeno je na Facebooku, te je tako Facebook uvjerljivo najpopularnija i dominantna aplikacija na mobilnim telefonima (usporedbe radi, Google jedva sustigne jednu osminu popularnosti Facebooka na mobilnim platformama).
Naravno, Mark Zuckerberg nije kreirao Facebook zato što voli ljude ili je htio svoje znanje podijeliti sa svijetom koji ga okružuje nego ga kao i svaku drugu vrijednu ideju u nekome trenutku želi unovčiti. Facebook naravno nije u tome sam, nego je oko njega sagrađen sada već iznimno veliki eko sustav od dva i pol milijuna developera koji razvijaju mnogobrojne aplikacije koje su na raspolaganju registriranim Facebook korisnicima.
Facebook kaže kako njegovi korisnici dnevno instaliraju više od dvadeset milijuna različitih aplikacija koje na ovaj ili onaj način proširuju Facebookovu funkcionalnost. Neke od najpoznatijih aplikacija su svakako igrice poput FarmVillea, Mafia wars ili novo lansiranog CityVillea čiji je kreator, tvrtka Zynga nedavno procijenjena na vrijednost od 5.5 milijardi dolara. Različiti horoskopi, kvizovi, citati, natječaji sve su to primjeri nekih od Facebook aplikacija.
Facebook je i značajna marketing platforma koju sve češće koriste korporacije kako bi se približile svojim potrošačima, a to se postiže ili kroz oglašavanje ili kroz tzv. stranice koje su posvećene nekoj kompaniji, osobi ili proizvodu. Kroz tu stranicu, koja je naizgled istovjetna profilu facebok korisnika možete objavljivati zanimljive informacije, organizirati nagradne igre ili privlačiti svoje posjetitelje na korištenje neke od aplikacije koje ste za njih pripremili. Svaki status ili druga informacija koju ste objavili na zidu svoje stranice podijeljena je automatski kroz “news feed” svojih fanova, a oni potom mogu odlučiti dati na to komentar, kliknuti “Like” ili podijeliti sa svojim prijateljima…
Vrlo uspješnih facebook developera ima i u hrvatskoj pa ste sasvim ste sigurno koristili ili na svome zidu primjetili poruke aplikacija poput popularnog Kraševog Životinjskog carstva (s impresivnih više od 400.000 korisnika), ili “Fudbaliziraj se” aplikacije koju je odlučilo instalirati više od 250.000 ljudi. Sve ove aplikacije su besplatne ne samo za Facebook korisnike nego i za njihove vlasnike, tj. ne trebate ništa platiti da bi postavili svoju aplikaciju na Facebook čime je stvorena ogromna i vrlo široka baza zainteresiranih za daljnjih Facebookov uspjeh. Dugoročni uspjeh i promocija Facebooka temeljem ovako organizirane kapilarne platforme postao je direktni interes svih onih koji su svoje vrijeme i novac uložili u interakciju s nekim od pola milijarde internet korisnika Facebooka.
Oglašavanje je zasada jedini mehanizam iz kojeg Facebook crpi prihode. Facebook je tu u ogromnoj prednosti pred drugima. Za razliku od googlea ili drugih oglašivača koji mogu samo pretpostaviti tko je korisnik koji posjećuje stranicu, Facebook točno zna tko ste i što ste, koliko imate godina, gdje živite, koliko ste aktivni i koji su vaši interesi, pa stoga nije teško vrlo precizno usmjeriti kampanju na željeni segment populacije. Ako želite servirati oglas samo ženama iz Zagreba, starijima od 18 i mlađima od 25, a koje pokazuju interes prema sapunicama i to petkom od 18 do 22 sata, Facebook je idealno mjesto za isporučiti takvu reklamu.
Pretpostavlja se da je Facebook iz prihoda od oglašavanja u 2010. godini uprihodio između 1.5 i 2 milijarde dolara što znači da svaki od njegovih 550 milijuna korisnika ostvaruje Facebooku priskrbljuje oko tri dolara godišnje. Stavite to u perspektivu s predviđenih 50 milijardi dolara vrijednosti i otprilike stotinu dolara koliko po toj valuaciji vrijedi potencijalnom investitoru jedan korisnik Facebooka. Nameće se pitanje da li je 33 godine ukupnih prihoda i tko zna koliko godina akumulirane dobiti dobar omjer da se odlučite investirati u kompaniju poput Facebooka koja se sedam godina nakon svog nastajanja i neupitnog utjecaja na internet i svijet u cijelosti i dalje opire javnom izlistavanju svojih dionica na burzi i objavi svojih financijskih podataka i planova rasta? Postoji li nešto što Goldman Sachs s početka ove priče vidi ili zna a nama izmiče?
Odgovor na to pitanje možda je sakriveno među redovima knjige “Facebook efekt” Davida Kirpatricka. Naime, preslikavanjem svojih socijalnih kontakata u virtualni svijet Facebooka ne objavljujemo svijetu samo naše interese, želje ili emocije, nego postajemo sastavni dio višeslojne i višedimenzionalne društvene mreže koji pokazuje međusobne povezanosti i međuodnose. Rastom Facebooka i evidentiranjem interakcija Facebook neće postati samo globalni registar ili jednostavnije rečeno globalni telefonski imenik, nego će povijest vaših interakcija i veza moći biti korištena kao dokaz vlastitog identiteta (kao prilog toj tezi, pogledajte na koliko se sve web stranica već danas možete ulogirati koristeći Facebook login parametre). Ako je to krajnji cilj Facebooka, to bi značilo da Facebook pokušava postati entitet koji upravlja vašim identitetom, a to je povijesno gledano oduvijek bila isključivo funkcija vlasti, a vlast (povijesno gledano) teško podnosi konkurenciju.
Teško je predvidjeti kakva budućnost čeka Facebook. Čini se kako ovih 550 milijuna korisnika nije dovoljno i kako Zuckerberg očekuje milijarde (i dolara i korisnika), no jednom kada se uđe u takve brojeve teorija kaosa preuzima primat i malene promjene mogu dovesti do nevjerojatnih posljedica. Kako god bilo, saga o Facebooku tek počinje.
Share the post "Facebook"
m si i najnoviji BlackBerry 9900. Kao prvo kao i mnogi drugi pomalo sam razočaran novim uređajima jer nemaju ništa osobito novoga, odabir aplikacija je skroman i makar 9900 posjeduje skoro sve što bi me moglo zanimati (još mi jedino nedostaje mobile hotspot funkcionalnost) činjenica je da bberry platforma kaska za ostatkom svijeta. Nadalje, lokalni provideri ala VIP također ne samo da kasne s implementacijom novih modela (i to mjesecima, čak i u odnosu na njihove sestrinske tvrtke u regiji), nego ih neke uopće niti nemaju (ala Tmobile). Cijene uređaja su također smiješne, jer ispada da je 9900 skuplji od bilo kojeg drugog telefona uključivo i iPhone 4s što je jadno i razočaravajuće. Velika prednost bberrya koju i dalje nitko nije uspio stići je vijek trajanja baterija koji je superioran u odnosu na bilo koji drugi smartphone, a drugi je tarifa jer nema naplate po prometu što je osobito bitno ako puno putujete osobito u roamingu. Ja trošime previše vremena u roamingu i to je jednostavno must_have feature i pojedinačno najveći razlog zašto i dalje imam bberry.
