Prije nekoliko dana osvanuo je oglas u kojem zagrebačko gradsko poglavarstvo traži za određenu poziciju u jednom od njihovih ureda za školstvo (ili kako se to već zove) osobu koja ima završen fakultet političkih znanosti. To mi je pomalo čudno jer kao prvo, čemu služi fakultet političkih znanosti? Razumio bih da je to neki fakultet na kojem se školuju ljudi koji potom proučavaju politički sustav, politiku i potom pišu neke dizertacije ili općenito pišu povijest ili komentiraju besmislene (poreze) poteze naših političara; no nije mi jasno zašto netko tko se treba baviti školstvom mora imati taj fakultet?
Onda mi je sinulo, za većinu funkcija u državnoj upravi (barem onim dovoljno visokim) moraš imati neki fakultet, pa onda ekipa masovno završava te neke čudnovate fakultete ili škole koje objektivno nikome ne trebaju. Fakultet za promet i veze (da li se i dalje tako zove), odnosno ove političke znanosti su rasadnik takvih zgubidana koji nam onda kasnije sole pamet desetljećima i potom se busaju svojom diplomom koju su zaslužili na fakultetu kojem je najveće dostignuće projektiranje rotora u Petrovoj ulici.
Da bi sve skupa postalo još tragičnije, premijer nam je dodao još malo soli na ranu predloživši srednju školu kao obaveznu. Načelno, ideja se čini kao jako dobra, no idemo li malo analizirati situaciju sve skupa i ne izgleda baš jako blistavo. Prvi problem koji imamo je visoka edukacija, naime postotak visoko educirane ekipe (barem ove s potvrdama) je nekih smiješnih 8%. Dakle svega 1 od 12 ljudi je dovršio neki fakultet, ako oduzmemo od te brojke one koji su danas u penziji, dakle odaberemo one koji su radno sposobni, tada je brojka poražavajuća i vjerojatno se spuštamo na kojih 3-4%. Jedan od dvadeset i pet je završio fakultet – jedan. Konkretna mjera neće uopće niti dotaknuti taj problem (ako kažemo da nam je cilj uvećati broj visokoobrazovanih) iz jednostavnog razloga što letimičnim pogledom srednješkolskog sustava nije pretjerano uočiti kako velika većina škola negdje u svome nazivu ubacila i riječ gimnazija. Ja doduše nisam išao u gimnaziju (iako mi je to s današnje perspektive donekle žao), no moje shvaćanje gimnazije je kako se radi o školi nakon koje niste u stvari dobili nikakvo zvanje, nego je to škola koja je priprema za visokoškolsko obrazovanje. Dakle, većina učenika i danas se školuje kako bi išli na fakultete, pa je stoga ova mjera donekle nejasna?
Ono što se vjerojatno želi postići je pitanje strukovnih škola, kako bi izbjegli onaj postotak učenika koji nakon osnovne škole ide direktno u “privredu”, pa valjda želimo kreirati više obrtnika, majstora ili nekih tehničara, električara ili koga već. Nisam baš 100% siguran da li je to pravi cilj ove mjere, no ako se od europe mogu iskamčiti neke pare na tu temu, zašto ne. Nešto od toga će se sigurno mudro potrošiti.
Ono na što bih skrenuo pažnju je činjenica kako puno ljudi krene na fakultet i onda iz ovoga ili onoga razloga prestane, te da bi dobili kakav takav status uplati neki dopisni tečaj koji je mudro kamufliran pod imenom neke visoke škole. Ne znam da li ste primjetili no cijela je industrija izrasla na tom visokom školskom modelu i pitanje je tko je tu u stvari kriv. Da li su to fakulteti koji su prestrogi u svojim kriterijima, da li je riječ o nastavnom programu koji nikome više ne treba, da li je riječ o korumpiranom tkivu koje poput zdravstva propušta samo one s kovertama ili jednostavno na fakultete šaljemo glupane? Da li je možda riječ o tome da u ranijim fazama, osnovnoj ili srednjoj školi osakatimo ljude do razine da nisu sposobni dovršiti fakultet? Da li je problem u financiranju studenata koje financijski oslabljeli roditelji jednostavno nemaju snage školovati pa se novopečeni studenti čim stignu do grada grebu za neki posao, zaposle i odustanu od daljnje edukacije?
I na kraju, da li je fakultet garancija nekog znanja, inteligencije, pa čak i temeljne kulture? Mislim da nije, a kao dokaz bih priložio ista ovu vrhušku koja nam nameće ovaj novi revolucionarni prijedlog? Kako se toga nismo ranije sjetili?
p.s. ispričavam se svima koji su gore spomenute škole i fakultete završili iz uvjerenja, te koji doista koriste ta znanja u svojem svakodnevnom poslu, iskreno mi je žao što uopće te institucije dolaze u taj kontekst, no jednostavno je tako, a vjerujem da ste i sami toga svjesni
Misao dana:
By my senior year in high school, I realized that school was definitely interfering with my education…
Share the post "another brick in the wall, pt. 2… (5:29, Pink Floyd, Delicate Sound of Thunder, 1988)"