Categories
Politika

Izborni hranidbeni lanac

Ulazimo polako u zonu parlamentarnih izbora pa sam pomislio da treba ukazati na neke od manje ili više očiglednih događaja koji se događaju pred našim nosevima ali ipak u drugom planu.

Prvi i najočitiji je kreiranje koalicija. Svaka koalicija dolazi sa svojom cijenom i u rijetko kojoj su 2 + 2 četiri, najčešće je to manje od četiri no ponekad je zbroj jedva malo veći od prve brojke. Tipični primjer je tzv. domoljubna koalicija koju sakuplja HDZ gdje sakupljaju sve male satelite koje su osnivali tijekom godina i gotovo svaki od tih marginalnih lidera je voljan prodati svoju stranku za potencijalnu poziciju na nekoj od izbornih lista. Analitičari i oni koji se tako osjećaju vrlo često ukazuju na to kako koalicija skoro pa desetak stranaka domoljubne koalicije jedva dodaje uočljivi postotak na već postojeći impresivni rejting HDZa koji unatoč svemu što je ta stranka učinila za ovu državu nikada da padne ispod 30%. Ono o čemu malo tko priča je DHondt metoda koja solidno favorizira pobjednika i nije HDZu toliko bitno da uđu u koaliciju koliko im je bitno da eliminiraju i počiste izborne liste koliko je god to moguće. Nema dvojbe da nijedna od tih stranaka ne može proći prag, no u nekim okolinama mogu pokupiti od nekoliko stotina do nekoliko tisuća glasova koji se lagano mogu pretvoriti u glasove koji nedostaju da bi se osigurao mandat ili će pak pomaknuti DHondtovu formulu (koja jako varira, ne sjećam se više napamet, no nije dovoljno imati 5% jer u pojedinim situacijama i odnosima snaga taj postotak može narasti i na preko 7% da bi bili sigurni da imate mandat). Nadalje, broj glasova u nekim jedinicama, a koji su nužni za mandat varira od 9 do 18.000 ljudi i svaka tisuća dobro dođe (kada već mrtvi ne mogu glasati tako jednostavno kao prije). Ukratko, ne zanima HDZ koalicijski potencijal nego žele ukloniti druge manje stranke s izborne liste.

In other news: uočite da su izborne jedinice i dalje neustavne te je razlika u broju glasača između pojedinih jedinica veća od dopuštenog. Kako je Ustavni sud već upozoravao na taj mali i sitni detalj, uz kvalitetnu ustavnu tužbu moglo bi se postići svašta.

Koalicijski potencijal naravno nije samo zanimljiv na desnoj strani političkog spektra nego i na lijevoj gdje je došlo do pravog komešanja u posljednje vrijeme. SDP je tu gdje je i oni su po definiciji pokretna meta za dežurne ucjenitelje. IDS je lagano ponovno počeo spominjati autonomiju Istre (pojma nemam kako napreduje Pulska bolnica koja se kretala graditi prije četiri godine) i kao i obično tu je diskusija o tome da li je njima bolje samima ili u koaliciji (što je u biti samo šifra za pregovarače da vidimo koliko se mandata nudi u koaliciji); puno je tamo bilo promjena pa su se i odnosi na terenu promijenili, a s prolaskom vremena IDSu je sve teže i teže održavati rezultat neovisno o klijentelizmu kojeg je kvalitetno sagradio u proteklih 25 godina.

Orah, koji je u jednome trenutku puno obećavao je u slobodnom padu; u protekle četiri godine teško da možemo reći da su uspjeli producirati i jednu jedinu osobu osim svoje liderice, a cijeli niz manje ili više visoko pozicioniranih ljudi iz stranke rapidno traži odstupnicu pa tako bježe u svim smjerovima osim u smjeru Laburista jer oni pak bježe prema Orahu. Tvrdokorni stav da nema koaliranja sa SDPom je naivno zanimljiv jer s jedne strane pozicionira Orah da prikuplja odbjegle SDPove birače, no kada to stavimo u kontekst privatnih Mirelinih večera s čelnicima ili wannabe čelnicima SDPa onda ta priča i ne izgleda baš toliko uvjerljivo. Mirela, baš kao i Karamarko (koji je ipak u boljoj poziciji) nikada nije bila prva u bilo čemu pa onda iz toga treba tražiti uzroke zašto organizacija stranke nije uspjela).

Tu su naravno i Čačićevi reformisti koji se prilično drže ispod radara što govori o tome da rade u pozadini, koliko mi je poznato oni su svoje napore usmjerili na područja u kojima su kadrovski jaki dok će ostatak prepustiti drugima u prešutnim ili vidljivim koalicijama – primjerice Josipovićevoj Naprijed Hrvatska koja je sama po sebi okupila zanimljivi broj poprilično nekompatibilnih ljudi što sasvim sigurno zbunjuje one birače koji barem donekle barataju osobama iz domaćeg političkog života.

HNS kao vjerni član koalicije skupa s pomorm koji im slijedi od strane Reformista i liderskom krizom koja je zasada kamuflirana kao logična smjena generacija, no koja će čini mi se ipak rezultirati sukobima unutar stranke i nema previše izbora i mora se držati koalicije.

U izborima postoji koncept Kingmakera i čini se da Čačić i Josipović igraju na tu kartu.

Super je pričati o strankama, no prave priče govore ljudi i tu treba paziti tko govori i kada. U HDZu to previranje traje već duže vremena i neka nova (ili možda ne toliko nova) lica su ispala u prvi plan, pa tako imamo npr. Josipu Rimac koja je neproporcionalno zastupljena dok neke druge likove nismo čuli mjesecima.

Istovremeno, sličnu situaciju imamo i u vladajućoj koaliciji makar tu stvari nisu toliko očite, činjenica je da se na nižim razinama vode rovovske borbe oko toga tko će za početak završiti na izbornim listama. Najbolje je za to promatrati promjene na razinama pomoćnika ministara jer je tu u proteklom razdoblju bilo jako puno promjena, a jednako tako trebalo bi “upariti” neoubičajeno velike stranačke i medijske aktivnosti pojedinih dužnosnika (od ministara preko zamjenika i pomoćnika koji se u zadnje vrijeme guraju pred kamere i kada imaju i kada nemaju što za reći) s njihovom dosadašnjom anonimnošću. Neki sigurno žele i proizvesti “Picula” efekt, budući da ovoga puta imamo i preferencijalne liste pa će sigurno biti i soliranja tijekom kampanje u pokušaju da se preskoče kolege kako bi se dokazala relativna vrijednost za neki budući trenutak (ionako, veći dio stranačkog preslagivanja koje se događa sada se u biti ne odnosi na neposredne izbore, nego je to pozicioniranje za sve ono što dolazi nakon toga, od nezaobilaznih konvencija do svih izbora koji slijede poslije ovih). A kada smo već kod kadrova iz ministarskih kabineta, vrijedilo bi malo baciti pogled i na egzodus profesionalnog kadra koji vjerojatno pod pritiskom posljednje godine i očajničke potrebe da se povremeno progleda kroz prste pa ih je stoga potrebno zamijeniti provjerenim, vjernim iako možda i ne pretjerano bistrim stranačkim kadrovima.

Iz svog tog movinga, treba razabrati ljude koji će se u skorijem vremenu iskristalizirati kao uži tim oko vođa stranaka, a posljedično onda i kao ministri u nekoj budućoj vladi u slučaju da upravo ta opcija uspije pobijediti. Naravno, ljude kojima se okružujete i pozicionirate oko (bolje rečeno ispod) sebe, nisu isti ljudi koji bi bili idealni u slučaju da osvojite vlast, no politika se vodi korak po korak-

Misao dana:
The major problem—one of the major problems, for there are several—one of the many major problems with governing people is that of whom you get to do it; or rather of who manages to get people to let them do it to them.
To summarize: it is a well-known fact that those people who must want to rule people are, ipso facto, those least suited to do it.
To summarize the summary: anyone who is capable of getting themselves made President should on no account be allowed to do the job.

Categories
Gadgets

Smappee – pametno brojilo

Prije cca. mjesec dana nabavio sam za ured Smappee. Smappee je pametno brojilo struje, a razlog zašto sam ga nabavio (osim očitog geek faktora) je to što želim malo više naučiti o tome kako trošim energiju u uredu.

Smart energy monitor je malo više od kontrolnog brojila koje ljudi znaju instalirati i u biti on na najbolji mogući način ilustrira razliku između analognog i digitalnog. Klasično brojilo je dizajnirano da mjeri potrošnju struje jednom mjesečno iz jednostavnog razloga što je funkcija tog brojila da vam opskrbljivač energijom naplati utrošeno. Prelaskom iz analognog u digitalno dobili smo uređaj koji u bilo kojem trenutku može izmjeriti potrošnju energije i onda taj podatak možemo poslati u neku bazu i analizirati što se događa. To možemo raditi jednom dnevno, pa promatrati dnevnu potrošnju, možemo to raditi jednom u satu ili jednom u pet minuta, no obzirom da je trošak mjerenja praktički nula, nema nijednog razloga zašto potrošnju struje ne bi mjerili više puta u minuti ili čak sekundi (negdje sam pročitao da Smappee i njima slični uređaji mjere potrošnju struje 6.000 puta u minuti).

Smappee - graf dnevne potrošnje
Graf dnevne potrošnje

Temeljna ideja pametnog mjerenja je da za svako trošilo znamo koliko je struje doista potrošilo, u analognom svijetu to se radi tako da se postave kontrolna brojila na strujnim linijama koje napajaju upravo taj uređaj. To nije uvijek zgodno niti jeftino jer možete imati okolinu u kojoj imate desetine a vjerojatno i stotine uređaja (manjih i većih) i imati desetak kontrolnih brojila nije praktično.

S druge strane, pametna brojila poput Smappeeja funkcioniraju bitno drugačije. Ako pratite filmove, onda ste vjerojatno primjetili da u svim onim filmovima s podmornicama, osoba koja upravlja sonarom zna prepoznati i razlikovati druge podmornice od životinja, a moguće je prepoznati i točno određenu podmornicu zato jer ne postoje dvije podmornice koje su 100% identične i svaka od njih u kombinaciji parametara (oblik, propeler, motori i zupčanici) proizvodi različiti zvuk. Dakle nije osobito teško razlikovati brod od podmornice i podmornicu od neke životinje, no ako imate dobro opremu onda možete znati točno o kojem se tipu broda radi, a ako odete doista duboko u detalje, tada i minijaturne razlike u npr. oštećenju propelera broda, nekom ležaju koji malo više lupa od drugih ili boja ljuske broda na koju se nakupilo nekih  algi mogu proizvesti zvuk da točno znate o kojem se pojedinačnom brodu radi.

Smappee funkcionira na identičan način, kada ga instalirate onda senzore (senzori su jednostavni CT transformatori) stavite na ulaz struje u vašu kuću ili ured, njih spojite sa samim uređajem, a uređaj pak spojite na wireless kako bi uploadao podatke u oblak. Smappee podržava monofazne, trofazne priključke, a ako imate solarne ćelije onda može uzeti u obzir i proizvodnju struje. Svaki od uređaja prilikom paljenja proizvodi jedinstveni “šum” ili profil na dotoku struje i po tome ga je moguće prepoznati. Uređaji s grijačim elementima (bojleri, kuhala) daju jedan profil šuma, mikrovalne drugi, uređaji s motorima (perilice, usisavači) treći, klima uređaji četvrti itd. Ako snimate potrošače dovoljno precizno (zato imamo ovih 6.000 mjerenja u sekundi) onda možete prepoznati svaki od tih uređaja, a ako znate krivulje koje svaki od uređaja generira onda možete i u šumi “zvukova” prepoznati pojedinačni uređaj i nema potrebe za instaliranjem više kontrolnih brojila.

Ponašanje hladnjaka u jednom tjednu
Mjerenje i praćenje rada hladnjaka u jednom tjednu

Nakon što identificirate uređaje (ili barem oni koji su najveći potrošači) možete donositi educirane zaključke što se točno događa i koje strategije možete primjeniti da bi smanjili potrošnju i optimizirali opterećenje. Smappee ima automatsko i ručno prepoznavanje uređaja, ako pokušate prepoznati uređaj kojeg je Smappee prethodno prepoznao onda će vam ponuditi da spojite “otiske” i vodite jedinstvenu evidenciju. Efekt je da možete brojati koliko je puta bilo uključeno kuhalo vode (i kada), koliko dugo je radio usisavač i slično.

Gornji primjer je hladnjak koji se (ako promatramo tjedni ritam) pali 332x, prosječno je uključen 6:28min i u jednome tjednu potroši oko 3kWh što odgovara otprilike .43EUR (trenutne verzije aplikacije ne podržavaju kune, no podržavaju višetarifni obračun struje). Za svaki uređaj se može promatrati dnevna, tjedna, mjesečna i godišnja potrošnja.

Dnevno opterećenje u rezoluciji od 5 min
Dnevno opterećenje u rezoluciji od 5 min

Konkretnije, sam Smappee (a i slični drugi uređaji) su dizajnirani da rade samo s oblakom, sve svoje podatke možete downloadati u formi excel tablice no bitna analitika se nalazi u obliku i do nje dolazite ili preko prilično rudimentarne web konzole ili putem aplikacije za mobilni telefon ili tablet (iOs i Android su podržani). Prva i treća slika pokazuju potrošnju kroz vrijeme u mom uredu. Prva pokazuje ukupnu dnevnu potrošnju, dok treća pokazuje posljednjih 24 sata s time da svaki stupac predstavlja 5 minuta potrošnje. Jasno se vidi profil potrošnje i kada je počeo radni dan, također ako promatrate popodne i noć, onda manji vrhovi predstavljaju hladnjak, dok ovi veći predstavljaju jedan od bojlera kojeg još nisam uspio ugasiti.

Smappee ima i zanimljivu funkciju “Always on”, što je otprilike potrošnja struje koja je uvijek prisutna (dakle nakon što isključite sve što isključiti možete, i dalje trošite neku količinu struje).

Always on
Always on

U mom slučaju, nakon dvadesetak dana petljanja uspio sam tu brojku spustiti na 190W i mislim da puno bolje od toga ne mogu postići. U gornjim grafovima taj “Always on” je predstavljen plavom površinom na grafikonu i ako malo bolje pogledate, Always on je prilično značajni udio potrošnje i ima smisla poraditi na optimizaciji tog troška jer govorimo o dugačkim rokovima. Primjerice, u mom slučaju moj prvobitni rezultat za Always on je bio oko 320W kojeg sam kasnije smanjio na 190W, to je razlika od 130W potrošnje svakoga sata i kada to pomnožimo s 24 sata u danu i 365 dana godišnje dobijemo nekih 1.100KWh što predstavlja nekih 700-800kn troška (jako ovisi o tarifnom modelu i koječemu drugome), no ako znamo da sam Smappee košta nekih 1400kn + PDV onda znamo da imamo šansu dobrom optimizacijom uređaj otplatiti unutar godinu-dvije (u mojoj okolini). Inače, ovih 130W sam uspio skinuti tako da totalno isključim klima uređaje koji troše dosta i dok su isključeni, većina ostale elektronike je poprilično efikasna i nisam uspio ništa osobito postići (drugi najveći skok je bio kada sam server iskonfigurirao da gasi diskove nakon perioda neaktivnosti).

Smappee dolazi i s pametnim utičnicama koje također možete kontrolirati putem aplikacije ili putem triggera. Utičnicu samo stavite između potrošača i zida i to je to. Jedan od scenarija koji možete imati je da kada odlazite iz ureda isključite pametnu utičnicu kako bi minimalizirali sve one uređaje koji uvijek troše struju (punjači, TV i slični uređaji koji čak i kada su ugašeni troše nešto struje), to možete napraviti ili putem mobilne aplikacije (što znači da možete biti i jako daleko pa ugasiti peglu koju ste zaboravili isključiti prilikom izlaska iz kuće) ili putem daljinskog upravljača kojeg također dobijete ako kupite komplet utičnica.

Alternativno, možete koristiti i “okidače” koje možete programirati na različite načine. Primjerice, odabrao sam da uredski bojler za grijanje vode za pranje gasim svakog popodneva i palim svako jutro.

Triggeri, upali i ugasi bojler
Triggeri, upali i ugasi bojler

Naravno, ono što također možemo napraviti je izračunati koji je energetski efikasniji način upravljanja bojlerom. Tj. da li je jeftinije držati bojler non-stop uključenim i samo podgrijavati vodu ili ga pustiti da se hladi 16 sati i onda uključiti ujutro.

Prave i doista inteligentne stvari dolaze s “Internet of things” i Smappee je u cijelosti IFTTT kompatibilan (IF This Than That) standardom, a to otprilike znači da možete programirati svoj Smappee na način da kada se približite uredu na neku predefiniranu udaljenost da onda upali grijanje ili da upali aparat za kavu kako bi vas pričekala svježa kava dok uđete u ured. Također, možete definirati triggere da vas upozori (pošalje email, promijeni boju kontrolne LED lampice) ako je potrošnja struje veća ili manja od neke snage (npr. nestalo je struje u restoranu i morate djelovati da bi spasili sadržaje hladnjaka) ili bilo koju drugu od kombinacija koju možete zamisliti. Internet of things je tek krenuo i samo mašta ograničava kako iskoristiti sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju.

Smappee je sjajan uređaj i u mom slučaju vjerujem da će se isplatiti vrlo brzo jer možemo vidjeti što je uključeno i kada (primjerice, dio rasvjete u uredu je LED a dio je na klasičnim neonskim lampama s prigušnicama, razlika u potrošnji za istu količinu svjetla je 1:4 i kada izračunamo koje lampe su uključene i kada, možemo brzo izračunati ROI zamjene rasvjetnih tijela i koji su prioriteti zamjene). U nekoj kućnoj potrošnji trebati će puno više vremena, no svejedno ako ne možete nešto mjeriti onda time ne možete niti upravljati.

Smappee je također uređaj koji je tek krenuo s razvojem i potencijal je strašno velik jer ima puno prostora za napredak, počevši od inteligentnijeg prepoznavanja trošila (primjerice imam u uredu inverterske klime koje zasada nije uspio prepoznati).

Konfiguracija Smappeeja, jalova energija.
Konfiguracija Smappeeja, jalova energija.

Smappee, primjerice može mjeriti potrošnju jalove energije (što je zanimljivo za sve one kojima se jalova energija naplaćuje) ili vršno opterećenje (opet, za sve one s crvenim modelom naplate struje). Moguća ekstenzija je primjerice da se mjere sva trošila, jalova energija koju proizvode i onda napraviti prijedlog kako preraspodijeliti opterećenje i uređaje po fazama kako bi se minimalizirala jalova energija i vršna potrošnja (s time da treba imati na umu da mi u Hrvatskoj naravno imamo neke svjetski unikatne modele naplate struje). Super bi bilo da se naprave i osigurači koji imaju wireless isklj/uklj (dakle analogno pametnoj utičnici samo da bude smješteno u razvodnom ormaru). Obzirom da se svi podaci smještaju u cloud, razina analitike i uvida u potrošnju velikog broja korisnika će sasvim sigurno dovesti do novih poboljšanja i zaključaka – nešto slično google analyticsu za web stranice, uvid kojeg mi imamo u naše siteove je drugačiji od uvida kojeg ima sam google.

I posljednje, Smappee nije jedini takav uređaj, našao sam još sličnih uređaja od kojih je najbliži konkurent bio Neurio, no razlog zašto sam u konačnici kupio Smappee je taj što je Smappee europski proizvod pa se nisam trebao baviti uvozima i carinama, no oba uređaja barem na razini specifikacije funkcioniraju gotovo identično.

p.s. Smappee ima i API interface pa se mogu raditi neke analitike koje kroz aplikaciju nisu pokrivene, a također, ako imate više smappeeja onda ih možete agregirati po raznim kriterijima, API je također u početnoj fazi ali elementarne funkcionalnosti su unutra

Misao dana:
Invention is the most important product of man’s creative brain. The ultimate purpose is the complete mastery of mind over the material world, the harnessing of human nature to human needs.

Ako niste, svakako se prijavite na moj newsletter, u njemu često bude linkova na zanimljivosti o kojima teško možete čitati u domaćim medijima (ne samo o gadgetima nego i o ekonomiji, businessu, politici, edukaciji).