Categories
Ekonomija

Vizualizacija državnog proračuna

Državni proračun je nakon Ustava pojedinačno najbitniji dokument koji definira i opisuje funkcioniranje jedne države. U našem slučaju, riječ je o dokumentu s nekih 14.000 stavaka gdje su na primjer plaće državnih službenika definirane na nekoliko stotina međusobno različitih mjesta pa je stoga vrlo teško pratiti što se točno u državnom proračunu događa.

Kako bi to riješili, napravili smo grafičku vizualizaciju kroz državni proračun.

Državni proračun 2010.

Državni proračun moguće je pregledati na dva načina, prvi pogled je po korisnicima proračuna (dakle po ministarstvima, agencijama i uredima, a unutar toga po vrsti troška), a drugi pogled je po vrsti troška (pa unutar toga po korisnicima). Sve što treba učiniti je kliknuti na korisnika ili trošak i stranica će iscrtati dodatnu razinu detalja, natrag se vraćate pritiskom na desnu tipku miša. Veličina grafikona označava ukupnu veličinu državnog proračuna, dok je veličina svakog pojedinog kvadrata pokazuje relativnu veličinu stavke u odnosu na ukupni proračun. boje su posložene na načinda slični troškovi ili korisnici budu obojeni srodnom bojom.

Pregledom proračuna na ovaj način moguće je na vrlo jednostavan i vizualan način vidjeti odnose među stavkama, veličine pojedinih troškova kao i grupirati pojedine vrste troškova a koje su raszasute na puno lokacija po proračunu.

U okolini poput naše gdje je svaku kunu potrebno dobro odvagnuti, alati poput ovoga mogu se koristiti za jednostavnu i brzu identifikaciju anomalija u proračunu i kao podloga za ispitivanje veličina pojedinih stavki. Primjerice, ako pogledate izdatke za prijevozna sredstva koja su ove godine predviđena u iznosu od 191 milijun kuna, očito je da praktički 75% iznosa otpada na vozila MUPa i vozila ministarstva obrane, no jednako tako ministarstvo poljoprivrede ima predviđenu kupnju 8.7 milijuna kuna vrijednih vozila. Također, nije teško uočiti kako se puno različitih subvencija dodjeljuje iz različitih ministarstava i pod različitim nazivima (kapitalne pomoći, subvencije trgovačkim društvima i sl). Ako promatrate plaće koje se nalaze na nekoliko mjesta (jer se odvojeno vode plaće, odvojeno porezi i doprinosi a odvojeno naknade zaposlenima), nije teško uočiti da u masi plaća uopće ne postoje plaće zdrastvenih radnika koje su pak sakrivene u transferima HZZO-u ili da naknade zaposlenima nisu proporcionalno zastupljene po ministarstvima.

Da bi se moglo racionalno trošiti potrebno je učiniti državni proračun transparentnijim a to trenutna razina detalja ne dopušta, također treba napraviti povratni mehanizam između planiranja i stvarne potrošnje. Naime, dešava se da je pojedina jedinica državne uprave (ministarstvo, agencija, ured) za određenu svrhu predvidjela određenu sumu novaca, a koja je prošla i bila prihvaćena od strane ministarstva financija prilikom sastavljanja proračuna, a da bi onda tokom godine s te proračunske stavke bio uzet novac i preusmjeren na neki drugi trošak. Ovo je tipična metoda manipulacije jer Vlada dopušta tijekom godine nekoliko takvih “mini-rebalansa” koji su dopušteni zakonom, a uopće nisu podložni saborskoj kontroli gdje je moguće premještati stavke unutar proračuna jedne jedince vlasti.

Primjer: Agencija za istraživanje ruda ima sistematizacijom predviđeno 200 radnih mjesta te u prijedlogu svog proračuna traži puni iznos plaća za svih 200 djelatnika iako ih imaju samo 150. Ministarstvo odobrava taj iznos, a potom agencija tijekom godine u mini rebalansima sa stavke plaća taj novac prebaci na npr. intelektualne usluge. Ili, trošak održavanja objekta (primjerice kupovina novih prozora ili trošak klimatizacije) koji je bio trošak samo u jednoj godini, provuče se ponovno u slijedeću, a potom se u mini rebalansu preusmjeri na drugu stavku.

Da bi se riješio gornji problem, potrebno bi bilo uspoređivati prvobitni proračun (dakle onaj koji je usvojen) i usporediti ga sa stvarnim stanjem o izvršenju proračuna (a koji je dostupan s velikim vremenskim odmakom) i na taj način identificirati institucije i stavke koje imaju značajne razlike i koje troše novac suprotno naputku sabora.

Tek  u izvršenjima proračuna dostupna je puna klasifikacija troškova, a ona nisu dostupna u samom prijedlogu tj. proračunu.

Nadalje, količina povratne informacije od korisnika proračuna koji u stvari odlučuju o troškovima je minimalna ili nepostojeća.

Veliki države poput primjerice USA imaju posebne mehanizme za predlaganje ušteda. Američki predsjednik Obama ima posebni dio web stranice i nagradu za one koji predlože najkreativniji i najbolji način za stvaranje ušteda.

Nešto bliži primjer je Velika Britanija gdje je  premijer David Cameron zamolio je državne službenike da predlože načine za smanjenje proračuna. Tijekom prikupljanja prijedloga, predloženo je više od 100.000 ideja kako uštediti u proračunu. (vidi: ), a samu molbu je David Cameron direktno uputio službenicima putem youtubea.

Ovo nije alat za kritiku Vlade, dapače, ako mislite da je razina transparentnosti državnog proračuna niska, onda niste vidjeli što se događa na lokalnim razinama. Ovo je alat koji pomaže u pronalaženju načina za stvaranje ušteda, alat koji pomaže dizanju svijesti kako se troši javni novac, te naravno alat koji promovira transparentnost što je najbolji i najučinkovitiji antikorupcijski alat koji postoji.

Link na vizualizaciju državnog proračuna.

Ovaj mini-projekt ne bi se dogodio bez pollitičara i talentiranog ekonimiste Marka Krištofa koji je pomogao u pribavljanju podataka i interpretaciji, te nekolicine drugih a nespomenutih koji su pomogli da se ovo isprogramira, debugira i pripremi za objavu. Puno hvala svima.

Kratka napomena: Projekt vizualizacije državnog proračuna prvi je projekt udruge Vjetrenjača, a koja je izrasla iz web stranice pollitika.com.

9 replies on “Vizualizacija državnog proračuna”

Ja ne vidim izlaz u prebacivanju iz supljeg u prazno i skidanju sa placa, u povecavanju poreza itd. Jedino rjesenje za proracun ja da drzava krene zaradjivati kao i svaki zaposlen covjek. A kako ce zaraditi novce? E za to nama
trebaju ideje gradjana ali nedaj boze da to nasi smisle. Misle valjda da svi mi samo znamo pasti travu i slusati sta nam se kaze. Turizam bi mogli poboljsati jedno 10 puta. Ja imam isto par ideja. Svatko ima sigurno po koju.

@Adam: Država zarađuje porezima, i to je jedini način kako ima smisla da država zarađuje; jer ako bi se počela baviti tržištem (a zanemarimo na trenutak dokazanu nesposobnost državnih službenika da kvalitetno upravljaju poslovanjem) izravno bi ušla u konkurenciju s vlastitim građanima/poduzetnicima, a jasno je da nijedan poduzetnik nema tu moć da se može boriti s državom.

Dakle, država zarađuje isključivo porezima, ali to ne znači da se ne mora ponašati kao odgovoran gospodarstvenik. Jednako kao što će propasti tvrtka koja svoje proizvode naplaćuje puno previše, a pritom ima rasipničku vlastitu potrošnju, isto se događa s našom državom. Klijenti (građani) prelaze konkurenciji (od negdašnjih gastarbajtera do današnjeg brain draina), poslovni partneri je izbjegavaju (kreditni rejting) i tome slično. A i vremena se mijenjaju — nekad je bilo dovoljno biti gazda u selu (pokret Nesvrstanih), ali danas i nekad najsiromašniji seoski goljo (Kina) može biti konkurentan i uspješno poslovati.

Uglavnom, da ne silujem metaforu, država se treba posvetiti svom temeljnom poslu, a to je servisiranje vlastitih građana, i u tome biti što bolja. Tek kad se krene u tom smjeru možemo očekivati šansu za oporavak.

Čestitke i pohvale na Vjetrenjači! Kao netko tko svoj akademski rad (u zadnje vrijeme) temelji na transparentnosti proračuna, javnih financija i općenito fiskalnoj politici ovaj projekt vizualizacije državnog proračuna i cilj povećanja transparentnosti je odličan potez i ideja.
Definitivno ste na pravom tragu! Donirati ću, ali i spomenuti i “iskoristiti” vas kao primjer pravilnog političkog participiranja.

vec par godina citam politika.com,mislim da je to skup ljudi koji zdravo raspravljaju o svim problemima naseg,nazovi drustva koje me uzasno nervira i volim to citati,
osobno,nisam neposredno ugrozen sta god da se desi sa hrvatskom,jer rdim vani ali ziim tu i boli me kad vidim di dolazim gledajuci sredjene drzave u koje putujem na odmor

Leave a Reply to Berislav Lopac Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *