Borja i njegova ekipa osmislili su i realizirali časopis koji je od jučer navečer dostupan na kioscima u Zagrebu a valjda večeras i širom hrvatske. Časopis se zove PlanB.
Detaljniji opis sadržaja pročitajte kod Borje. Ja bih samo dometnuo da je to jedan techno-geekovski lifestyle magazin, sličan ali ne i identičan američkom Wiredu na kojem je geek kultura izrasla. Neće vas tamo gnjaviti testovima matičnih ploča i objašnjavanjem što koja kratica znači, ali bi mogli pronaći brdo zanimljivih tekstova. U prvome broju se u nekoliko navrata spominje i mrak.org odnosno pollitika.com.
Dečki su napravili i video trailer:
Ako nemate PlanB, najjednostavnija stvar koju možete učiniti je otići do kioska i kupiti jedan.
Misao dana:
I don’t like warriors. Too narrow-minded, no subtlety. And worse, they fight for hopeless causes. Honor? Huh! Honor’s killed millions of people, it hasn’t saved a single one.
Ante Žigman je državni tajnik u Ministarstvu financija, dana 20. studenog 2006. godine bio je poslan u emisiju Otvoreno gdje je trebao objasnit koncept po kojem je u času kada su proračuni jedinica lokalne samouprave već bili donešeni (ili su bili u visokoj fazi donošenja) država odlučila zamijeniti prihode jedinica lokalne samouprave od poreza na dobit na porez na dohodak.
Na samom početku emisije ovo je izgovorio Ante Žigman:
Uočite Žigmanovu rečenicu u kojoj doslovce kaže:
Kada govorimo o središnjoj državi i o tome da će se država okoristiti, to apsolutno nije točno.
O decentralizaciji poreznih prihoda sam već pisao, odmah u studenom u tekstu Fiskalna (de)centralizacija. Poanta cijele priče nije samo u tome da je prekonoćno promijenjen cijeli mehanizam kako se lokalna samouprava financira, nego i to što je porez na dobit (koji raste praktički geometrijski svake godine) i koji garantira da će svake godine lokalna samouprava dobiti sve više i više novaca, umjesto poreza na dohodak koji prati rast plaća – ako nisam bio jasan, to ukratko znači da je promjenom načina financiranja lokalne samouprave ograničen rast lokalnih proračuna u budućnosti. Dapače, svako novo porezno olakšanje cijene rada (koje je najviše opterećeno u europi) će direktno smanjiti prihode lokalnih jedinica (a o tome kada se dogodi).
Anyway, da sada ne gnjavim, odmah negdje tamo u ožujku Ivo Sanader je isporučio bombu. Ivo (hrvatski premijer, op.a.) je objasnio kako je u prva dva mjeseca ove godine lokalnim jedinicama uplaćeno impresivnih 345 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Ono što je Ivo zaboravio reći da su prihodi od poreza na dohodak ravnomjerno raspoređeni tijekom godine za razliku od prihoda poreza na dobit koji su koncentrirani dobrim dijelom u mjesecu travnju.
Uočite kako u svibnju nije bilo bombe.
Početak srpnja je obilježio rebalans proračuna i sve bi bilo totalno cool da novinari Jutarnjeg (totalno očekivani, ako pitate mene) nisu primjetili da je država uprihodovala impresivnih 1.7mlrd kuna više poreza na dobit od onoga što je bilo planirano (što znači da je upravo taj ubrani porez osnovica za rebalans proračuna) .
Kakav to ekonomista morate biti da vam se ovakav rasplet događaja desi ispred nosa i da tvrdite da to nije moguće i da se to neće desiti? Kakve analitičare zapošljavaju u tom ministarstvu financija? Teta u saborskom kafiću zna više o proračunu i trendovima punjenja od Ante Žigmana.
Ante Žigman, još jedan od sjajnih likova koji nezaustavljivo vode našu državu ka boljitku. Ante, sram te bilo.
Misao dana:
See, when the Government spends money, it creates jobs; whereas when the money is left in the hands of Taxpayers, God only knows what they do with it. Bake it into pies, probably. Anything to avoid creating jobs.
Baveći se NVKom i hrvatskom konkurentnošću dosjetio sam se naše navodne težnje da uđemo u NATO i kreativne statistike koja govori da bi nam bilo jeftinije biti u NATOu nego izvan njega. Taj podatak nema pozadinu niti u jednoj jedinoj studiji (takva studija se tek priprema i biti će objektivno gotova tek u času ako ne i nakon što dobijemo pozivnicu za NATO), no dosjetio sam se jedne donekle jednostavne i lagano razumljive mjere kojom bi mogli vidjeti što nam se sprema ako uđemo u NATO, a to je trošak u državnom proračunu predviđen za obranu po glavi stanovnika. Nekoliko tablica postoji na tu temu:
Gornja tablica je preuzeta s nationmaster web sitea, nešto još podataka možete skinuti s wikipedije.
Podaci su preuzeti iz različitih izvora ali uglavnom iz CIA factbook-a (jedne jako zanimljive publikacije koja je dostupna na internetu). Ono što je zanimljivo je primjerice da je Slovačka ispod razine potrošnje za obranu od Hrvatske, no ako pogledate izvore podataka biti će vam jasno kako je to podatak iz 2002 godine, no Slovačka je u NATO ušla 2004 godine, pa ako pogledamo njihov današnji factbook, biti će vam jasno kako se na vojsku troši 1.8% BDPa ili nekih 327USD po stanovniku.
Iz gore navedenog, jedini zaključak koji ja mogu izvesti je to da će trošak za vojsku ulaskom u NATO sasvim sigurno narasti u odnosu na ono što danas trošimo.
My case rests.
Misao dana:
Military justice is to justice what military music is to music.
Jednom tjedno (nedjeljom ujutro, taman u doba jutarnje kave) šaljem odabir desetak tema o kojima niste imali priliku čitati u domaćim medijima, a koje smatram bitnima. Prethodne newslettere možete pregledati u arhivi newslettera.