Prije nekoliko tjedana objavio sam email interview s kolegom blogerom i saborskim zastupnikom g. Davorkom Vidovićem, nakon toga sam poslao emailove na adrese još nekih političara i nisam dobio odgovora (bilo kakvog odgovora). Potom sam prije nekoliko dana napisao tekst o g. Radimiru Čačiću koji je generirao skoro pa rekordni broj komentara i očigledno je puno emocija bilo utrošeno u tih nekoliko dana diskusije. Odlučio sam se pozabaviti HNSom malo više i taman tražeći kako doprijeti do g. Čačića naletio sam na članak u Jutarnjem koji je spomenuo aktivnost g. Dragutina Lesara i kluba zastupnika HNSa u saboru. G. Lesar nema svoj blog (iako ćemo ga pokušati nagovoriti), ali zato ima svoju osobnu stranicu pa kontakt nije bilo teško napraviti – nekoliko emailova kasnije i eto još jednog interviewa.
Ovaj interview je nešto duži i treba strpljenja za čitanje, no smatram da su odgovori sjajno argumentirani i moram priznati da sam svoj stav o HNSu bio prisiljen korigirati.
HNS po posljednjem IRIjevom istraživanju uživa oko 8% podrške u hrvatskoj; no ta podrška je uglavnom koncentrirana na sjeverni dio zemlje, može li HNS na nacionalnoj razini zadržati 8% birača i u tradicionalno lijevim i desnim jedinicama ostvariti rezultat?
U posljednjih mjesec dana objavljeni su rezultati nekoliko anketa. Prema anketi Promocije plus HNS ima 8,7%, prema anketi Večernjeg lista 9,6%, a rezultatu ankete IRI-ja pokazuju da bi za nas glasalo oko 8% birača. Točno je da najjače rezultate ostvarujemo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ali to nije nikakva novost. U tom dijelu Hrvatske još od sredine devedesetih imamo najjače rezultate, tamo su nam i najjače stranačke organizacije kako po aktivnostima tako i po broju članova. Procjenjujem da ćemo tamo i na narednim izborima imati najbolje rezultate. To je naprosto posljedica dobrog i dugotrajnog rada. Tradicionalno najbolje rezultate ostvarujemo u Međimurju. Primjerice, na lokalnim izborima 1995. za Županijsko skupštinu samostalna lista HNS-a osvojila je 30% glasova, u Varaždinskoj županiji u koaliciji s HSLS-om 33,95%.
Činjenica da smo u tom dijelu Hrvatske ostvarili odlične rezultate nekim komentatorima dala je za pravo na tvrdnju da u ostalom dijelu Hrvatske HNS ne može ostvariti jači rezultat što naprosto nije istina. Nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora u županijskim skupštinama HNS ima 8,99% mandata. Uz već spomenute Međimurske i Varaždinske županije izdvajam Sisačko-moslavačku s 9,01%, Karlovačku s 7,70%, Primorsko-goransku s 7,63%, Zadarsku s 7,47%, Osječko-baranjsku s 5,50% i Dubrovačku-neretvansku s 12,50%. Već i ovi podaci demantiraju tvrdnju da samo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj HNS ima prolazne rezultate. Ako pak uzmemo sva općinska i gradska vijeća te županijske skupštine u odnosu na naše mandate onda proizlazi da imamo 7,13% svih mandata u svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Da li HNS može ostvariti 8% glasova u tradicionalno lijevim ili desnim izbornim jedinicama na parlamentarnim izborima? Svakako da može! Brojke dokazuju. Na parlamentarnim izborima 2003.g. HNS je u prosjeku ostvario 8,27% glasova i osvojio 11 saborskih mandata. Prije toga imali smo 2 mandata. Treba li ovaj podatak posebno komentirati?
Pogledajmo rezultate po izbornim jedinicama. Prva = 10,81% , druga = 4,69%, treća = 15,34%, četvrta = 6,46%, peta = 3,89%, šesta = 8,37%, sedma = 7,77%, osma = 11,50%, deveta = 6,06% i deseta = 7,39%. Dakle izborni prag od 5% nismo prešli samo u drugoj i petoj. Koje pak su izborne jedinice lijeve ili desne prepuštam ocjeni čitatelja.
Podizanje rezulatata u svakoj izbornoj jedinici za samo 1,2% dobivamo dvije stvari. Prvo, prelazimo prag u svim izbornim jedinicama, i drugo broj mandata s 11 povećava se na 15. Podizanje pak prosječnog rezultata s 8,27% iz 2003. na 13% daje najmanje 20 zastupnika. Da li je rezultat HNSa moguće podići na 13 do 15%? Da, moguće je. Opet podaci. Prema anketi Promocije plus Radimir Čačić kao kandidat za premijera ima potporu 22,7% birača a stranka 8,6%. To znači da je naš mogući prostor između tih 8,6 i 22,7 a srednji rezultat je 15,6%.
Veliki je broj podataka ali krive predodžbe i impresije stvorene krivim podacima moguće je promijeniti samo točnim podacima.
(mračni napominje: 1,2% rasta izbornog rezultata izgleda malo ako se gleda u ukupnosti svih glasova, no to je i dalje 10-20% povećanje broja trenutnih glasača za HNS što i nije tako maleni broj)
HNS se pozicionira kao građanska stranka, dok istovremeno većinu svoje podrške crpi iz ruralnih područja. Kako to objašnjavate?
Za početak predlažem da razjasnimo pojmove. Što je dakle građansko društvo? Nasuprot puka ili mase postoji pojedinac, individualac koji je svjestan svojih prava, interesa i slobode, koji se organizira u cilju zaštite tih prava, interesa i slobode. ON ili ONA dakle želi biti AKTIVAN u zaštiti i promicanju ljudskih prava i sloboda bez obzira na naciju, vjeru, spol, rasu, socijalno podrijetlo… ON ili ONA polaze od toga da ljudska (građanska) prava pripadaju pojedincu, a tek preko njega nekoj zajednici. Pravo na IZBOR ima POJEDINAC. To je moja definicija građanskog društva.
Politička stranka koja se zalaže za građansko društvo jeste građanska stranka.
Hrvatska narodna stranka za sebe ne kaže da je GRADSKA nego GRAĐANSKA stranka. Činjenica da imamo skoro podjednaku potporu u gradovima i, kako vi kažete, u ruralnim dijelovim Hrvatske nas veseli. To je dokaz da gotovi svi dijelovi Hrvatske podjednako prihvaćaju naše nastojanje da Hrvatsku uredimo kao građansko društvo.
Nadalje, HNSovi glasači snažno podupiru koaliciju s SDPom, no istovremeno vodstvo stranke u posljednje vrijeme direktno lobira za jače veze s HSSom i HSLSom; odluka stranke je da se na izbore izlazi samostalno, no čini se kako se sve radi u formiranju koalicije; koja je stvarna namjera HNSa?
Na predstojeće parlamentarne izbore HNS izlazi SAMOSTALNO. Uputili smo poziv HSS-u i HSLS-u da sada, prije izbora postignemo dogovor o postizbornoj suradnji i da kao blok stranaka centra na suradnju pozovemo SDP. Mislim da je ovime pozicija HNS-a potpuno jasna. U izbore ulazimo kao oporba protiv sadašnje Vlade, smatramo da ih treba smijeniti i da buduću vladu trebaju formirati stranke centra i lijevice. Stranka s najviše mandata ima prirodno pravo na kandidata za premijera. To su naše iskrene namjere.
Točno je da više od 50% birača SDP-a želi koaliciju s nama. Postizbornu. Mi smo toga svjesni, međutim to nije naš problem. To je problem Ivice Račana.
(mračni komentar: po IRIjevom istraživanju HNSovi birači su najskloniji koaliciji s SDPom, no isto tako su to i birači koji su najskloniji promjeni stranke za koju glasaju)
Radimir Čačić je krenuo u vrlo personalizirani i direktni pohod na premijersko mjesto i čini se kako on sam dovlači više podrške nego što ga uživa HSN. Koliko je realna HNSova premijerska pozicija i zašto mislite da je to realna mogućnost? Postoji mišljenje da se g. Čačić pozicionira za slijedeće parlamentarne izbore, dakle one koji bi se trebali desiti 2011.?
Točno je da kolega Čačić ima veću potporu birača nego stranka. Ali za personaliziranu kampanju to je i normalno. To je uostalom i cilj cijele kampanje. Naime za razliku od drugih stranka mi smo u predkampanju istovremeno krenuli s programima ali i s kandidatom za premijera koji je odgovoran biračima za njegovu realizaciju. Poruka je vrlo jasna: OVAJ PROGRAM HNS-a ĆU REALIZIRATI JA I JA SAM VAMA ODGOVORAN. Nema skrivanja sa kolektivnom odgovornošću , nema više “morao sam raditi kompromise” i ostale gluposti.
Cijeli se naš program temelji na četiri uporišne točke: PRAVEDNO DRUŠTVO, NOVI SUVERENITE, DECENTRALIZACIJA DRŽAVE i UBRZANI GOSPODARSKI RAZVOJ. Više o programu možete vidjeti na www.hns.hr.
U diskusiji koja se vodila prije nekoliko dana na mrak.org, pojavilo se pitanje koliko je u stvari opravdano da se POS stanogradnja ili projekt izgradnje autocesta veže upravo za g. Čačića. Da li je to uspješni PR ili se doista bez njega danas ne bi vozili do splita autocestom ili stanovali u društveno poticanoj stanogradnji?
Čačićevi stanovi i Čačićeva autocesta doista nisu posljedica nekakvog posebnog PR-a. Te sintagme najprije su se pojavile u medijima a kasnije ih je prihvatio i narod kao gotovu činjenicu. S punim pravom. Čačić je kao ministar osmislio cijeli model planiranja, projektiranja, financiranja i izvođenja stanova i autocesta. Podsjećam vas da je Hrvatska sanjala autoput Zagreb – Split još od 1971. godine. Sve generacije političara su taj autoput sanjale, a u tri godine Čačić je izgradio 280 kilometara. Za svoj mandat Sanader pak „sanja“ da će izgraditi 50 kilometara, od Splita prema Dubrovniku.. Da je cijeli model dobar pokazuje i činjenica da ga nastavlja i Sanaderova vlada, doduše s tempom koji podsjeća na usporeni film.
U članku koji je nedavno izašao u Jutarnjem, HNS je izronio kao daleko najaktivnija politička stranka po broju predloženih zakonskih prijedloga. Koje od tih prijedloga smatrate najbitnijima za budućnost naše zemlje i kako objašnjavate hladnokrvno odbijanje vladajućih da vaše prijedloge ozbiljno razmotre? Da li je riječ o pogrešnom političkom stavu vladajućih ili oni doista smatraju kako u saboru nema pametnih glava koji mimo vladajućih znaju sastaviti kvalitetan zakon?
Nas 11 zastupnika HNS-a u Saboru podnijeli smo 39 zakonskih prijedloga i postavili 20% svih zastupničkih pitanja. Drago mi je da ste primjetili da smo najaktivniji klub zastupnika. Nažalost, ni jedan prijedlog vladajuća komercijalna koalicija nije prihvatila. Zašto? Prilikom razgovora sa studentima jednog zagrebačkog fakulteta predsjednik Sabora, gospodin Šeks je rekao kako oni (HDZ) ne mogu i ne žele prihvatiti nijedan oporbeni prijedlog jer bi to bio znak njihove slabosti. Vama prepuštam sud da li je to stvar politike ili patologije?
Od svih naših prijedloga kao najznačajnije izdvojio bi sljedeće:
- prijedlog da se načelnici općina, gradonačelnici i župani biraju na neposrednim izborima od strane građana koji ih mogu i opozvati na isti način na koji su ih i birali. (do sada je Sabor 4 puta odbijao ovaj prijedlog) više možete vidjeti na www.hns.hr/klub zastupnika
- prijedlog financijske decentralizacije države prema kojem bi oko 700 milijuna kuna poreznog novca umjesto u državnom proračunu završavalo u proračunima općina, gradova i županija ( ovaj prijedlog 3 puta je odbijen) više na www.hns.hr
- prijedlog uvođenja novog izbornog sustava za izbor zastupnika u Sabor na način da se biračima omogući da glasaju za konkretna imena kandidata, a ne za stranačke liste čime bi dobili model neposrednih izbora i za Sabor (o ovom prijedlogu po odluci predsjednika Šeksa Sabor još nije raspravljao ali je vlada dala negativno mišljenje)
- moj osobni prijedlog da se ukinu privilegirane mirovine za članove vlade i zastupnike o kojem Sabor nije raspravljao jer Sanader odbija dati mišljenje vlade bez kojeg se ne može otvoriti parlamentarna rasprava (više na www.lesar.info).
Po svojoj poziciji imate funkciju “chief whip-a“, osobe koja u parlamentu tjera zastupnike u red, brine se o njihovom glasanju o zakonima i prisustvu na sjednicama. Koliko ste u tome efikasni i koliko se vaše iskustvo razlikuje od po funkciji istovjetnih zastupnika u drugim zastupničkim klubovima?
Kako rade drugi klubovi ne znam niti me interesira. Moj posao je da održavam disciplinu u klubu i uz pomoć kolegica i kolega zastupnika to mi uspijeva. Ali da ne bi bilo zabune; ta disciplina odnosi se prisutnost, rasprave, pripreme prijedloga, odgovaranja na upite građana ili organizacija civilnog društva. Što se tiče glasanja vrijede sljedeća pravila; prvo, mi smo oporba i ne možemo glasati ZA povjerenje vladi, proračun ili organske zakone; drugo, kod pitanja od nacionalnog interesa i ispunjavanju međunarodnih obveza Hrvatske odluku o tome kako ćemo glasati donosimo na klubu zastupnika i ona obvezuje sve naše zastupnike; treće, za sve ostalo svaki zastupnik sam odlučuje kako će glasati.
Dolazite iz radničke/seljačke i sindikalne obitelji; koliko je život s “one strane” politike utjecao na vaš pogled na politiku i političare? Da li ti ljudi s kojima dijelite sabornicu imaju viziju kako bi hrvatska trebala izgledati dalje od datuma slijedećih parlamentarnih izbora? Koliki je omjer dnevnog politikanstva u odnosu na dugoročnu viziju?
Prije dolaska u politiku ( od 1991 pa do 1996 g. ) bio sam predsjednik najvećeg sindikata u Hrvastkoj – Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Priroda posla bila mi je takva da sam skoro svakodnevno razgovarao – pregovarao s političarima bilo u Vladi bilo u Saboru. Moram priznati da mi je to stečeno iskustvo uveliko pomoglo i u političkom radu. Vjerojatno je to iskustvo i razlog što nikada nisam prihvaćao ili pristajao na ideološke ili dogmatske klišeje.
Drugi dio Vašeg pitanja ukazuje na jako prisutno zabludu da je parlament u Hrvatskoj taj koji vodi ekonosku i gospodarsku politiku zemlje i da on stvara viziju Hrvatske sutra. Nažalost, Sabor je zarobljenik Vlade i vladajuće koalicije. I tempo zasjedanja i dnevni red Sabora ovisi o Vladi. Oporbeni se prijedlozi ne prihvaćaju a odlučivati se onda može samo o onome što je Vlada predložila.
Ako Vlada ne predloži zakone o gospodarskoj ili poreznoj reformi onda mi o tome ne možemo ni odlučivati. Ako Vlada strategiju gospodarskog razvoja do 2013. g. ne dostavi Saboru onda mi niti ne možemo razgovarati ni odlučivati o viziji Hrvatske.
Saznali smo kako je pokrenuta kućna saborska televizija koja radi putem intraneta; navodno je za taj posao plaćeno 1.4 milijuna kuna. Nije li to malo previše novaca za nekoliko malo kvalitetnijih web kamera? Postoji li plan da se saborska televizija pusti na internet kako bi je svi i u svakom trenutku mogli gledati? Postoje li zastupnici koji će znati koristiti takvu infrastrukturu?
Radi se zapravo o projektu koji bi trebao omogućiti da se sjednice Sabora uživo prenose na web stranicama Sabora. Moje trogodišnje inzistiranje na tome na sjednicma Predsjedništva Sabora počelo je davati rezultate najprije donošenjem pravilnika o javnosti rada gdje je predviđen prijenos sjednica na internetu a nadam se da će saborska služba izvršiti obećanja i da će od siječanjske sjednice doista tako biti. Razlozi zbog kojih sam inzistirao na tome su dvojaki. Prvo, želio sam građanima omogićiti da prate rad Sabora i kada nema TV prijenosa i drugo, želio sam omogućiti lokalnim medijima da mogu bez naknade koristi audio i video zapise te ih emitirati u svojim programima. Time oni prestaju biti ovisni o izvještajnim agencijama ili nacionalnim medijima koji su često zloupotrebljavali svoj informativini monopol ..
Koliko će to koštati i da li će sve biti transparetno ne znam, a bojim se da nikada neću ni saznati jer je realizacija projekta u nadležnosti tajništva Sabora koje pak Saboru ne podnosi posebna izvješća.
Pojedini ljudi povezani s HNSom povezani su s cijelim nizom različitih afera, stječe se dojam kako je HNS trebao učiniti više kako bi uklonio takve ljude zauvijek s političke scene; ovako se čini kako su samo stavljeni na pomoćnu klupu i čekaju trenutak da ih se ponovno uvede u igru?
Ne volim ovo „pojedini ljudi“ pa onda „ s cijelim nizom afera“, pa „stječe se dojam“. Koji ljudi, s kojim aferama, tko stječe kakav dojam? Ako mislite na kolegu Ferenčaka i zemljište koje je on prodao onda vas moram podsjetiti da je taj predmet u pravosudnim tijelima i ako bude proglašen krivim biti ću prvi koji će od njega tražiti ostavku na sve funkcije u stranci. A do tada ne pristajem da sama činjenica da je netko rekao ili napisao da je netko nešto kriv, bude i argumant za likvidaciju. A što ako pravomoćnom presudom kolega Ferenčak bude oslobođen optužbi? Mislite da će dobiti medijsku satisfakciju? Mislite li da će mu se netko ispričati?
Olako javno optužujemo, sudimo i kažnjavamo. Što je s onim da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže da je kriv?
Koji još ljudi? Radimir Čačić? Pa zar zaista mislite da je taj čovjek nešto kriv i da mu se nešto može dokazati, to HDZ nebi učinio od 1992. pa do 1999. ili nakon 2003? I kako to da se to nabacivanje blatom na kolegu Čačića dešava uvijek uoči izbora? Mislite li da Bajić nije dobio nalog da prebroji sve krvne stanice Čačića? I?
I sjećate li se njegove izjave u Saboru: Molim vas osnujte istražno povjerenstvo o meni, istražite sve i kaznite me ako sam za išta kriv. Ali molim vas osnujte i istražno povjerenstvo za Sanadera i istražite kako je došao do imovine koju ima. I?
Koji još ljudi? Koje još afere? Ali u pravu ste. Stvoren je javni dojam. Stvorena je percepcija velikog broja afera. Razgrnimo tu hrpu blata i što ostaje? Politički suparnici poznatih ili manje poznatih imena koji se koriste i takvom vrstom političkog marketinga. Spin doktori.
HDZ se posljednjih dana poziva na državu znanja, no istovremeno pozicija učitelja, nastavnika i profesora je iznimno loša; grade se lijepi veliki sveučilišni kampusi a malo ili ništa se ne ulaže u te ljude koji znanje moraju transferirati na studente. Koliko je država znanja stvarni prioritet vladajućih i koji bi bio prvi korak HNSa u rješavanju te situacije?
U pravu ste. Osim velikih najava, bolonjskog procesa i puno pričanja ni Primorac ni Sanader ne znaju što bi sa školskim sustavom. Osim kampusa u obrazovnom sustavu Postaje još učenini i studenti s jedne strane i učitelji i profesori s druge strane. Što bi mi učinili? Za početak ono što je Čačić već učinio u svojoj županiji: besplatni prijevoz za sve učenike i studente. Pa onda besplatni udžbenici za sve učenike. U tom smislu predložili smo i izmjene zakona o udžbenicima i srednjem školstvu. Šeks ih nije uvrstio u dnevni red sjednice koja započinje 15. studenog. Nije prošlo 30 nego samo 28 dana od dana podnošenja prijedloga pa mu poslovnik to omugućava. Što se tiće plaća zaposlenih u prosvjeti, bez dogovora sa sindikatom nitko ne smije samostalno odlučivati.
Koju poruku imate za čitatelje mrak.org koji su redom birači na slijedećim izborima?
Nikada svoj sud ili ocjenu o nekome ili nećemu nemojte donositi ako niste sigurni da znate sve informacije. Nemojte generalizirati. Ako možete razlikovati dobrog i lošeg konobara, dobrog i lošeg prodavača, dobrog i lošeg majstora, dobrog i lošeg nastavnika ili profesora onda možete razlikovati dobrog i lošeg političara, zastupnika, premijera ili ministra. Ocjenjujte svakog prema radu, zaslugama, poštenju, moralnosti i iskrenosti. Kažnjavajte loše i pokvarene, nagrađujte dobre i poštene.
I na kraju razmislite tko vas odgovara od politike? Tko vam politiku servira kao kupleraj? Tko vas uvjerava da odlaskom na izbore ništa ne odlučujete? Tko od vas želi napraviti masu nezainteresiranih i neinformiranih, bespomoćnih i isključenih mladih ljudi?
Loši političari. Nesposobni. Korumpirani. Dokle će oni vladati?
Tako dugo dok vi budete pasivni.
Misao dana:
An election is coming. Universal peace is declared and the foxes have a sincere interest in prolonging the lives of the poultry.
61 replies on “Dragutin Lesar: Tko politiku servira kao kupleraj?”
U posljednje dvije godine sam išla nekih dvadesetak puta vlakom “Hitri varaždinec” (Čakovec – Koprivnica – Zagreb) iz KC, svaki put bih zatekla g. Lesara. Vlak ide iz KC u 06.20, iz Čakovca valjda nekih 45 minuta ranije. Nisam primijetila da pokušava poentirati na toj jutarnjo-popodnevnoj vožnji s ne-političarima. Ostala sam prilično impresionirana.
Rispekt! Naučen sam na puno puno više demagogije i retorike u izjašnjavanju naših političara – iako znam da je Lesar jedan jako konkretan čovjek, nisam mislio da će biti ovako konkretan.
Do sada nisam znao za koga glasati, ali mislim da vise o toj temi ne moram razmisljati :-)
pametno. ali nažalost pametan je bio i neki dan na Z1, a glasanje koga bi više željeli za premijera sanader (93,x%) ili čačića (6,x%). prava katastrofa
Nisam zadovoljan sa odgovorom na pitanje o “aferi nanbudo”. Ako se ne varam, to je vrlo jednostavna afera. Funkcioneri HNS-a su dobili teren ispod tržišne cijene pod uvjetom da naprave na njemu točno određenu stvar. Umjesto toga, oni su ga prodali po tržišnoj cijeni i razlika je pripala njima.
Ako sam krivo shvatio aferu, molim da me ispravite.
Dakle, čak i ako su ti članovi HNS-a zakonski čisti (može biti niz razloga: recimo, ugovor s gradom nije dobro precizirao što treba napraviti) ostaje da su djelovali na štetu grada.
Ako netko ima link na službeni stav HNS-a o tom slučaju, cijenio bih da ga postavi.
Smatram da je Čačić među ponuđenima najbolji kandidat za premijera, ali ova afera mi je prepreka davanju glasa HNS-u.
Sabor bi trebao biti barem forum za kvalitetnu raspravu, kad već ne utječe na donošenje odluka.
Pošto imam više informacija željela bih Šimunu pojasniti takozvanu aferu “Nanbudo”.
a)kupovina zemljišta od grada odigrala se 1996. kad nitko od aktera nije involviran u politički život i nema nikavog utjecaja.
b)podsjećam da je 1996. godine još zemljište bilo društveno vlasništvo i takav način prodaje tj. kupnje bio je jednak za sve sudionike.
c)nije istina da je zemljište kupljeno po povoljnim uvjetima već je plaćeno 260.000 DM; po uvjetim kakvi su važili za sve kupce u to vrijeme. Plaćeni su i troškovi pripreme i troškovi rente, što recimo crkva kada je dobivala zemlju za svoje potrebe nije plačala!
d)nije istina da je objekt bio samo za striktno socijalnu namjenu, jer je dobivena građevinska dozvola na objekt koji je u podrumu imao veliku športsku dvoranu za Nanbudo, u prizemlju je bio predviđen centar za dnevnu skrb, a gornja četiri kata bila su poslovne namjene
d)nadalje, nakon što su svojim novcem platili zemlju, svojim novcem platili izradu lokacijske i građevinske dozvole,svojim novcem platili sve pristojbe za građevinsku dozvolu, na kraju su svojim novcem i započeli izgradnju navedenog objekta. Nakon nemogučnosti dobivanja kredita i nastavka gradnje (tražili su potporu svih privatnih i državnih institucija od 1997. do 2003., dakle ta je borba trajala punih šest godina. Na kraju da spase uložena sredstva prodali su zemljište sa započetom gradnjom, i od tih sredstava mislim oko 160 000 EU darovali su hendikepiranim osobama.
Osim toga 12 godina svojim novcem i svojim angažmanom Ferenčak i Turković od 1992. do 2004.
brinu o cjelodnevnoj skrbi za 50-ak sljepe i hendikepiranje djece.Plačali su im 10-ak terapeuta koji su se brinuli o toj djeci, hranu i cjelodnevni smještaj! Razočarani nametnutom im aferom tu su svoju instituciju dali gradu Zagrebu na upravljanje sa 2.500.000 kn na žircu i nekoliko vozila za prevoz invalida i školovanim timom za rad sa takvom djecom. Nakon što su istražnom sucu predočeni takovi dokazi on je odustao od daljnje istrage. Mislim da je ovo stvarno dovoljno?!
Politika je odavno u Hrvatskoj nazvana imenom najstarijeg zanata na svijetu, no ono što me zabrinjava jest činjenica da politika nije još od osamostalenja RH postala i/ili bila u službi građana koji biraju tko će nas voditi.
TREBA HITNO UVESTI REDA:
-Onog trenutka kada politička stranka izgubi izbore ( bez obzira bilo to lokalno, regionalni ili nacionalni nivo) ta ista politička struktura koja je izgubila izbore u toj stranci MORA ODSTUPITI i dati šansu drugima. Ukoliko stranka nema kadrova za zamjenu, kao takvu treba je ugasiti jer nečemo se dočekati da se počnu rješavati stvari ako su političari isti!
Stara seoska izreka koja je dobro svima nama poznta bliska je s politikom a ona kaže:
“Koci-torovi su ostalui isti samo se mjenjaju svinje”
Na žalost Hrvatska ima potencijala i kadrova koji nemogu isplivati upravo poradi straha od znanja drugih koji znaju ist, ako ne više od samih političara koji se mjenjaju na vlasti od 1990 pa do danas svi su isti!
Emil
Politika je odavno u Hrvatskoj nazvana imenom najstarijeg zanata na svijetu, no ono što me zabrinjava jest činjenica da politika nije još od osamostalenja RH postala i/ili bila u službi građana koji biraju tko će nas voditi.
Ja nsam generacija 1961 i mnogo sam toga prošao i naučio ali na vlastitoj koži!
TREBA HITNO UVESTI POLITIČKOG REDA:
-Onog trenutka kada politička stranka izgubi izbore ( bez obzira bilo to lokalno, regionalni ili nacionalni nivo) ta ista politička struktura koja je izgubila izbore u toj stranci MORA ODSTUPITI i dati šansu drugima. Ukoliko stranka nema kadrova za zamjenu kao takvu treba je ugasiti! Jer narod se neče dočekati da se počnu rješavati stvari ako su političari isti, bez obzira bio on na vlasti ili u oporbi!
U životiu se sve plaća, a mora plačati i politika!
Stara seoska izreka koja je dobro svima nama poznta bliska je s politikom a ona kaže:
“Koci-torovi su ostalui isti samo se mjenjaju svinje”
Na žalost Hrvatska ima potencijala i kadrova koji nemogu isplivati upravo poradi straha od znanja drugih koji znaju isto, ako ne i mnogo više od samih političara koji se mjenjaju na vlasti od 1990 pa do danas. Svi su oni ostali od 1999 isti samo se mjenjaju sad malo ja, a sad malo ti VLADAJ, a narod nek pati! Čast izuzecima, na žalost su manjina!
OSNIVAM STRANKU ALI JOŠ NIJE VRIJEME ZA NAS-MORAJU SE OVI POČUPATI MEĐUSOBNO-ONDA ĆEMO MI MLAĐI DOĆI I POĆETI RADITI U IME NARODA, UKOLIKO SE NE DOGODI NAROD PRIJE NAS KAO U MAĐARSKOJ!!!!
Emil
Pa, ja moram priznati da sam oduvijek volio HNS. Sviđa mi se liberalni nazor Vesne Pusić, a i mislim da je Radimir Čačić vrlo efikasan, što nije karakteristika većine ostalih naših političara.
Zahvaljujem Lady na prethodnom postu jer je i mene malo “mučila” nanbudo afera, ali mislim da sam sad malo mirniji. Istina jest da se uz HNS (i posebno Čačića) dobro “lijepe” raznorazne afere, i to uglavnom kad se radi o šoldima.
Hm.
Koliko znam Čačić je bio vlasnik firme Coning i bilo bi mi čudno da u divljim devedesetima i on nije okrenuo koju kunu po principu “veze i poznanstva”, pogotovo stoga što je njegova firma bila vezana uz građevinsko-projektantske poslove, a znamo da se tu lijepe pare vrte. To što mu ništa nikad nije dokazano ne znači puno jer manje više nikome drugome u ovoj državi nikad ništa nije dokazano (btw, što je s Kutlom, ne spominje se više :-). Ipak, apsolutno vjerujem da je Radimir Čačić danas bogat čovjek ponajviše zahvaljujući svojoj sposobnosti. A s obzirom da je već osigurao svoju obitelj za nekoliko generacija, nekako mi je lakše vjerovati da mu mito i korupcija više nisu na prvom mjestu liste prioriteta.
Što se tiče Lesara, ugodno sam iznenađen jer ga ponajviše pamtim po njegovim “sindikalnim” stavovima, koji mi se čine pomalo pretvrdi.
I jedna kritika – ukoliko gospoda Lesar i Čačić misle da će riješiti probleme obrazovanja u Hrvatskoj tako što će uvesti besplatan prijevoz i besplatne udžbenike, e pa onda ću po prvi put morati doista razmisliti da li da HNSu dadem svoj glas.
Zvone Radikalni
Na samom uvodu Mračni je spomenuo da je ovaj interview malo dulji i da moli za strpljenje prilikom čitanja. A zamisli da sam svaku točku programa elaborirao na jednoj kartici. Uostalom, ponovno te upučujem na http://www.hns.hr i potraži četverolist.
Šimune
“kvalitetne” rasprave nekada su se vodile na plenumima CK a danas ih zamjenjuju klauzure HDZ-a. I ja bi doista volio da u Saboru raspravljamo o gospodarstvu ali i da odlučujemo.
A to će biti moguće samo kada HDZ bacimo u ropotarnicu hrvatske političke povijesti.
nekoliko kraćih odgovora;
a) šimun; moj je stav da osim kaznene ili prekršajne odgovornosti postoji i politička i moralna; situacija koja nije nužno kažnjivo gonjena vjerojatno spada u kategoriju političke ili morlane odgovornosti i u takvim okolnostima takvi ljudi moraju biti uklonjeni iz javnog političkog života – iz tih razloga se također ne slažem sa odgovorom g. Lesara iako smatram da i njegovo razmišljanje nije daleko od mojeg ili tvojeg
b) lady; neovisno o okolnostima, a osobito o “minulom radu” pitanje je da li se zloupotrijebila pozicija ili nije i to je jedino pitanje; moja je osobna procjena da je šansa da se tako nešto kazneno sankcionira vrlo malena, ali opet to ne umanjuje političku ili moralnu odgovornost
c) šimun; malo je pogrešno shvaćeno da ja sabor smatram odgovornim za razvoj države i činjenica je da je to u stvari vladin dio posla, no isto tako smatram da parlament mora biti instutucija u kojeg će ministri doći svaki puta pod strahom hoće li, ili neće ostati bez posla te da moraju imati “strahopoštovanje” prema saboru – to kod nas nije nažalost slučaj
Lady, hvala na odgovoru. Međutim, tvoja obrana nije baš uvjerljiva. Prvo, zemljište je 1996. teško moglo biti društveno, pretvorba je obavljena ranije.
Znači li to da su ga dobili na javnom natječaju ili kako? Je li to tada bila tržišna cijena? Ako je netko tada u susjedstvu prodao zemljište, je li dobio istu cijenu po kvadratu?
Zatim, ne razumijem ovu priču o tome da su se od 1992. brinuli o slijepoj djeci? Ne vidim vezu sa slučajem nanbudo.
Lesar,
Mislim da se partijske rasprave ne mogu nazvati kvalitetnima. Ja bih također htio da se u Saboru odlučuje, kao i ti, ali nisam zadovoljan ni nivoom rasprave koji vidim.
Mrak, potpisujem tvoj komentar (#13).
Šimune
Pa zar ne vidiš znakove navoda? Piše “kvalitetne”.
A o Saboru opet generaliziraš. Ili doista misliš da ni jedan od 152 zastupnika baš nikada i baš o ničemu nije raspravljao na način da bi se moglo kazati da je pametno raspravljao? A što s raspravama koje ti ne možeš ni slušati ni gledati , recimo one koje se vode u vremenu od 15 pa do 20 a ponekad i do 23 sata?
Lesar,
Nemoj krivo shvatiti, nisam htio vrijeđati :-)
Siguran sam da ima vrlo kvalitetnih rasprava i argumenata. Ali cijela izvedba je loše organizirana. Na linku u svom komentaru sam predložio tehničko rješenje koje bi ubrzalo raspravu i imalo druge pozitivne efekte na kvalitetu iste.
Da bi vaš (dobar) prijedlog o izravnom biranju ljudi imao smisla, moramo imati i bolji način praćenja performansi zastupnika od suhih brojki o broju iznesenih prijedloga i sličnih (besmislenih) statistikama. Moramo moći u svakom trenutku vidjeti točno kako nas je netko zastupao, kako je raspravljao i kako je glasovao. Prebacivanje rasprave u računalni format bi elegantno omogućilo upravo to.
Šimune
Ma nema frke, ne ljutim se ja. Pa raspravljamo , zar ne?
A što se tiće prebacivanje rasprava u računalni format, ideja ti je genijalna. Tražiti ću od nadležne službe sabora da fonograme u izvornom obliku stave na saborski web.
A ono o tome kako je tko glasao, ovi sadašnji vladajući nikada na to neće pristati. Zato ću pokušati na svom webu nakon svake sjednice za svaku točku objaviti kako sam glasao.
I još nešto. Ako se dobro sjećam u projektu prijenosa sjednica na internetu predviđena je i mogućnost pregledavanja arhive “po zahtjevu” što b i trebalo značiti da će te moći odabrati čiju raspravu želite pregledati (audio i video zapis) ili o kojoj točki dnevnog reda ili po datumu sjednice. Barem sam ja zatražio da nadležni takav projekat provedu
Odlična pitanja i odlični odgovori. Mislim, da mnogi iz Lesarovih odgovora mogu puno naučiti o politici. Uspješni političari su ljudi koji uspijevaju tražiti željene okolnosti a ako ih ne nađu stvaraju ih sami. Drago Lesar primjer je uspješnog političara. Zato jer vjeruje prije nego što dođe do dokaza a u svakom čovjeku je najkreativnija upravo sposobnost vjerovanja u određenu stvar. Šteta što Lesar nije više medijski aktivan (što nije njegova krivnja) jer bi se percepcija o politici i političarima počela mijenjati. Jednom je jedan američki predsjednik (čini mi se Lincoln ali nisam siguran) rekao: “Pravo na kritiziranje ima onaj tko je spreman pomoći”. To karakterizira političko djelovanje Dragutina Lesara. Svaka čast i samo naprijed. Preživljavanje i poštenje u hrvatskoj politici doista je uspjeh vrijedan divljenja. Lesar ga zaslužuje….
“Loši političari. Nesposobni. Korumpirani. Dokle će oni vladati?
Tako dugo dok vi budete pasivni.”
I bio je rekao, bog mu grehe prosti, Gotovac: “Politika je kurva, ako je kurve vode!”…
Od preteškog prelaska našeg gospodarstva s komunizma na tržišni kapitalizam, teža može biti samo promjena svijesti u glavama političara, a i samih glasača;
Što je to demokracija?
Čemu služe političari?
Što oni, zapravo moraju raditi?
Dok god u našem društvu bude postojala percepcija, a s razlogom, jer doista jest tako, da je politika business, tako dugo će i kurvinski atributi o njoj ostati. S druge strane, meni kao građaninu, koji se ne želi baviti politikom (jer me ne zanima “politika kao posao”), jedini mehanizam regulacije ostaju izbori, i nitko mi ne može reći da sam pasivan. S druge strane, sudeći po postotku birača koji izađu na izbore u RH, ne može se baš reći ni da su drugi toliko pasivni…
Jer gdje smo danas; Sabor je ionako, manje-više, postala pozornica za skupljanje političkih bodova. Izuzetno loši zakoni se više ne donose, hvala bogu pa nam EK visi za vratom te su, čisto kvalitativno gledajući, zakonska rješenja OK… Po meni, high-level političari, tipa zastupnici, članovi vlade, isl. ionako nemaju toliko utjecaja na ukupni život RH koliko bi to oni željeli… Sudbu nam kroje sitni apartčici u raznim državnim uredima koji donose pravilnike na zakone i tumačenja tih pravilnika koje niti oni sami ne razumiju… I na kraju, oni najbolji, lokalni šerifi. Tim istim lokalnim šerifima od iduće će se godine potoci love direktno slijevati u blagajne i oni će provoditi projekte od “općekoristi”. Ti političari su krivi za lošu percepciju politike, jer oni i imaju najvećeg utjecaja na život onog malog čovjeka. I, koliko ih poznajem, oni su ušli u politiku jer drugdje nigdje ne bi uspjeli… Sjećate li se onog grafita iz Tuđman-Clintonovog doba; Hoćemo jebača, a ne tenisača? E, pa međimurci su dobili jebača. I nisu se usrećili…
Uskoro je 10 godina “dana neovisnosti” 101-ice i onih 100.000 ljudi na jelačiću… u jednoj emisiji “scarfacea” tog istog radija, secirali su Lesara… pa si zamišljam, što je moglo biti da ste kao sindikalac poveli onda ljude u “borbu za nezavisnost”… Bojim se da je tada bio jedini trenutak i jedini način da dobijemo ono o čemu Lesar priča, a što bi valjda i većina nas željela… A kako toga nema, čeka nas još 10-ak godina mlaćenja prazne slame o tome kako bi trebalo biti… Do onda ćemo, valjda, ući u EU i, htjeli, ne htjeli, početi se normalno ponašati…
O zadnjoj Lesarovoj poruci vrijedi dobro razmisliti. Smatram je korektnom i meni razumnom. No, imam nekoliko velikih osobnih dvojbi, a koje djelomično počivaju na tragu djela komentara #21 koji govori o “jebaču” (hvala Pink). Naime, Lesar piše: “Ocjenjujte svakog prema radu, zaslugama, poštenju, moralnosti i iskrenosti. Kažnjavajte loše i pokvarene, nagrađujte dobre i poštene.”
Dvojba broj 1: Kako nagraditi tebe Lesaru kada stranka izlazi na izbore sa listom na kojoj su kandidati, a neki od tih kandidata meni uopće ne dolaze kao opcija da im dajem glas? Da pojasnim, sadašnji gospon jebač i njegova priležnica koji vladaju mojom županijom izgubili su svako moje povjerenje i ne želim ih više podržavati, bilo kroz izbore bilo kroz neke druge oblike. No, očito je da će na sljedećim izborima na listama biti i njihova imena. U slučaju da ti budeš nositelj, mene njihova imena na listi priječe da glasam za tebe. Jer, glas za tebe znači i glas za njih. Dakle?
Dvojba broj 2: Što si ti kao individua naučio iz slučaja “jebač” i kako ćeš i da li ćeš to iskustvo primjeniti i u profesionalnom radu? Na koji način? Da pojasnim, ponekad je lokalno šerifovanje “iznad” prmjerice, tvojih djela. Tako se lokalnom stanovništvu i lokalnim biračima može činiti da “ste svi vi isti”. Ako bi primjenjivali tvoje “pravilo” kažnjavanja i nagrađivanja, sve bi bilo u redu, no zakon i stvarnost kazuju drugačije. Iako svjestan da se možda radi o dijametralno suprotnim stvarima, čini mi se da bi ipak u interesu tvoje stranke trebalo biti pronalaženje rješenja ovog problema.
Dvojba broj 3: Ukoliko Čačić bude premijer i formira vladu, siguran sam da će te vrbovati za ministra. Koliko je realno da se kao ministar nastaviš boriti za “svoju stvar” i koji bi to segment bio? Koja bi u tom slučaju bila uloga sabora o kojoj si u ovom intervjuu govorio? Da pojasnim, izgubio sam konce sa onom vezom Vlada – Sabor. Ne mogu si projicirati situaciju da zamislim drugačiju uslogu sabora od one koju joj dodjeljuje vlada (o čemu si govorio).
Dvojba broj 4: I završno, HNS mi se čini najbolja opcija gledano parlamentarno, no lokalno mi ne dolazi u obzir. Ima li rješenja za to? Križić-kružić na lolalnim listama, HNS na parlamentarnim? Da pojasnim, ako HDZ drži lokalnu vlast, hoće li to mnogo utjecati na vas kao parlamentarnu vlast. Nadam se da vidiš zamku u ovom pitanju.
Ponovo sam se vratio vidjeti komentare. Kapa dolje Lesaru na odgovaranju.
Rauzmljiva mi je dilema koja se ovdje javlja, jer sam se i sam nasao u istoj, izborni sustav koji mi imamo daleko je od dobrog i pozenjog. Sjecam se da je HNS predlago izborni zakon na nacin da postoji hrpa malih izbornih jedinica gdje se ljudi direktno biraju, pa birac moze znati koga uhvatiti za rukav ako nesto ne odgovara, HNS je predlagao da se direktno biraju nacelnici, gradonacelni i zupani. Znam da je odgovor s druge strane politickog spektra bio da to nece proci jer nemaju toliko podobnih ljudi koje mogu kontrolirati. Politicari ce se promjeniti onog trena kada se promjenimo mi tj. biraci. Dok svi ne shvate da je izlazak na izbore vazan i nuzan, a s druge strane dok politicari shvate da su tu zato jer ih je narod birao nece biti promjena. Znam da se Lesar nekoliko puta nasao na udaru zbog takve politike (predlaganje izbornog zakona, ukljucujuci direktan izbor nacelnika….i jos nekih), te su lupali po njemu sa svih strana, a ako ista ti znaci ima nas koji to vide i znaju.
V for Vendetta
U Hrvatskoj imamo oko 35% izbornih apstinenata. Prema istraživanjima jednog Zg. fakulteta, od ukupnog broja apstinenata čak 62 % su biraći mlađi od 25 godina.
I na tu ( ali ne samo na tu) pasivnost sam mislio.
U svom prethodnom, u cjelini gledajući izrazito pozitivnom komentaru sam bacio jednu „kost“ kritikom da se problemi hrvatskog obrazovanja ne mogu riješiti besplatnim udžbenicima i besplatnim prijevozom.
Potaknut izrazito brzim odgovorom gosp.Lesara, odlučio sam prihvatiti savjet i uputiti se na stranice HNS-a u potrazi za „četverolistom“ :-). Nije bilo velikih problema s pronalaženjem. Radi se o novoj reformskoj inicijativi HNS-a baziranoj na 4 teme (pravedno društvo, novi suverenitet, decentralizacija, ubrzani gospodarski rast). Puno lipih riči tu piše, ali što se tiče obrazovanja, samo ovo (pod temom Pravedno društvo):
„Posebna pažnja bit će usmjerena na:
…
– dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima, dostupnost svih razina obrazovnog sustava (besplatan prijevoz učenika, krediti za studente)“
Točka. To je to (ovdje moram reći da mi je misterija zašto su zdravstvena zaštita i obrazovni sustav stavljeni u istu točku ?). Ali, sada sam pametniji i objašnjenje mi je samom palo napamet. To je dokument koji mora biti kratak i jezgrovit (2 stranice), pa se dadoh dalje u potragu. Pa dođoh do „Programske deklaracije HNS-a“. E, tu Obrazovanje ima svoj poseban paragraf (a i Visoko obrazovanje i znanost odmah poslije toga).
I što kaže ?
Najprije malo o financiranju škola u dva dijela („fiksnog dijela financiranja temeljnih uvjeta kvalitetne nastave koji moraju biti ujednačeni u svim istovrsnim školama u zemlji i definiranog jednakog iznosa po učeniku osnovne odnosno srednje škole, bez obzira na proračun jedinica lokalne ili regionalne samouprave“).
Pa onda da je „potrebno uspostaviti sustav vrednovanja obrazovnog procesa na svim razinama“. Aha, odlično, ali osim još malo bla-bla, ne kaže kako ? Ukoliko je gornja formulacija politički korektna sintagma za „trebalo bi omogućiti da se lošim učiteljima može dati otkaz“ ili „trebalo bi uvesti varijabilnu plaću (ili sustav bonusa) za kvalitetan i dodatni rad u školi kako bi se dodatno motivirali nastavnici“ – e onda sam apsolutno za. Jedino ne znam kako to planirate provesti u praksi (a volio bih znati :-).
Zatim malo o zalaganju i za privatnu inicijativu u obrazovanju (s bitnim naglaskom na vrednovanju – ima li netko ko nije čuo neku priču o djeci koja su prelaskom iz javne u privatnu školu „prešla“ s dvojki i trojki na četvorke i petice :-), sa začinom o reviziji udžbenika i nastavnih programa (a, valjda svako ima svoju „najbolju“ ideju) i za kraj (bez toga ne može) malo o tome kako se izdvaja malo sredstava (i ideja javno-privatnog partnerstva – ima li netko dobar link gdje se objektivno pisalo (i opisalo) o čemu se tu zapravo radi)
I to je to što se tiče obrazovanja. A onda dođemo do visokog obrazovanja i znanosti.
Najprije malo statistike, pa malo bla-bla, pa malo o autonomiji sveučilišta. Zatim dolazi na red mreža visokoškolskih institucija, povećanje učinkovitosti sutava visokog školstva, i „povećavanje broja studenata koji upisuju studij“ (opala). I odmah dalje u nastavku „Kako taj proces ne bi rezultirao rušenjem kvalitete i standarda u visokom obrazovanju, nužno je uspostaviti jedinstveni nacionalni sustav za unapređenje kvalitete, odnosno sertificiranje visokoškolskih programa po jedinstvenim kriterijima za cijelu zemlju.“ Evala.
Zatim još malo o mreži znanstvenih instituta, vječita „povezanost s privredom u regiji“ i onda bum „razvoj znanosti treba se isključivo temeljiti na načelima izvrsnosti“ i za kraj „te su stoga potrebne strukturne reforme da bi hrvatski sustav bio kompatibilan s europskim“.
E pa za onaj dio o obrazovanju još kako tako, ali što se tiče visokog obrazovanja, ovdje ama baš ništa konkretno ne piše.
Pa stoga evo jedan vrlo konkretan problem iz perspektive asistenta na Zagrebačkom Sveučilištu koje je trenutno u fazi tranzicije na „Bolonjski proces“. Osnovna postavka Bolonjskog procesa je maksimalno individualiziranje nastave kroz grupe sa što manje studenata (benefiti u pogledu kvalitetnijeg transfera znanja su, nadam se, očiti). Međutim, da bi se nastava održavala u skladu s zacrtanim smjernicama Bolonjskog procesa, potrebno je ne udvostručiti, već barem utrostručiti postojeći nastavnički kadar na fakultetima. Kad prof. Kregar, dekan Pravnog fakulteta govori da mu nedostaje nekoliko stotina zanstvenih novaka da bi nastavu održavao u skladu s pravilima Bolonje, ja mu apsolutno vjerujem, jer znam računicu (dovoljno je samo usporediti držanje predavanja za 300 ljudi, u odnosu na 40, što je preporuka Bolonjskog procesa). A ako dodamo posvećenost „povećanju broja studenata koji upisuju studij“ dolazimo do ključnog pitanja – ko će to financirati ?
Ili ćemo nastaviti dalje manje više po starom, pretvarajući se da smo „uveli“ Bolonjski proces (što se već počinje događati, usprkos tome što smo tek jednu godinu u Bolonji).
Ili je vrijeme za neke nove ideje.
Ali njih na HNS-ovom web-siteu nema ;-).
Drago mi je da ste pročitali moja objašnjenja, ali vidim da još ima otvorenih pitanja pa ći ih pokušati objasniti-
-Prvo odgovor mrak-u oko zloporabe položaja.S obzirom da se kupnja zemljišta događala 1996. godine kada Ferenčak i Turković nisu ni sanjali da će se baviti politikom a kamoli bili na nekom položaju, nisu ni mogli zlorabiti taj položaj.Osim toga cijela kupoprodaja je bila diktat grada na koji kupci ne mogu utjecati zbog ondašnjih propisa, već ponudu mogu prihvatiti ili ne.
-Drugo odgovor Šimunu. Vrlo lako možeš provjeriti da je 1996. još zemljište bilo društveno vlasništvo jer su u to vrijeme zemljišta kupovana na način da ih je posebna komisija gradske skupštine najprije morala izuzeti iz posjeda prijašnjih vlasnika(prema tadašnjem zakonu o raspolaganju neizgrađenim građevinskim zemljištem) pa tek onda prodati.Osim toga koliko ja znam zakon o prodaji zemljišta stupio je na snagu tek O1.O1. 1997. Sve ove navode možeš lako provjeriti u tadašnjem zakonodavstvu i narodnim novinama na internetu.
Lady,
ja uopće nisam govorio o zloupotrebi položaja, napisao sam da je po meni ako je cijela transakcija bila popraćena odgovarajućim ugovorima sasvim sigurno vrlo tekoško utuživa i dokaziva
ono što ja želim naglasiti je da osim kaznene ili prekršajne odgovornosti (koja je u ovom slučaju kako i ti sama argumentiraš u najmanju ruku dvojbena) postoji i politička i moralna odgovornost
moje je mišljenje da je Ferenčaka po te dvije osnove potrebno ukloniti iz javnog života; smatram da on zasada nije uklonjen nego je prebačen na rezervnu poziciju i da se čeka prigodni trenutak da ga se izvuče iz naftalina
“moje je mišljenje da je Ferenčaka po te dvije osnove potrebno ukloniti iz javnog života; smatram da on zasada nije uklonjen nego je prebačen na rezervnu poziciju i da se čeka prigodni trenutak da ga se izvuče iz naftalina”
???
Ajde malo preformuliraj rečenicu u komenatru #27. Meni ova rečenica zvuči kao poziv na ubojstvo, uklanjanje.. Aj…
killer
ne govorim o nikakvom ubojstu ili bilo čemu sličnome, pod uklanjanje smatram smjenu sa svih javnih funkcija koje ta osoba u trenutku izbijanja afere obavlja, te da se pobrinemo da ta osoba više nikada na javnu funkciju ne dođe (osim naravno ako nije nedvosmisleno dokazano da je ili nepravedno optužena ili da su grijesi namireni – što je osobito teško za odrediti u slučaju moralne ili političke odgovornosti)
Vidim da je Lady vrlo dobro upucena u aferu Nanbudo i humanitarno djelovanje dvojca Ferencak-Turkovic. Mala kuca financirala se iz donacija, i to uglavnom americkih.
ja bih priupitao Lady:
– zbog cega se ista institucija koja se brine za slabovidnu djecu vrlo cesto seli s jedne lokacije na drugu, i pri tome se placa vrlo visoka i nerealna cijena najma? zbog cega je taj prostor uvijek poprilicno neadekvatan? zbog tog razloga Mala kuca ne moze skrbiti o svoj djeci svakoga dana, nego djeca imaju nekoliko termina tjedno – dva do tri – od po 4 sata. osim toga, bez roditelja i njihove pozrtvovnosti ne bi puno stvari funkcioniralo u toj Maloj kuci. bez njihove ogromne samoinicijative njihova bolesna djeca ne bi pohadjala neke terapije koje su im u Maloj kuci nedostupne.
– nije li znakovito da se dodjeljivanje lokacije u Bastijanovoj ulici poklopilo sa vremenom prodaje spomenutog zemljista?
i sto je da je – moze citava stvar biti zakonski osnovana i tu nema spora. zakon ionako ne poznaje moralnost, a pricati da netko nije mogao ni sanjati sto ce postici ovdje je bespredmetno. cinjenica je i ta da je S. Ferencak sjedio u odboru koji je dodijelio Maloj kuci zemljiste u Bastijanovoj. jest, sve je to ispeglano zakonski i fino zamotano, ali ne mozes sprijeciti odvratan miris koji se siri iz tog paketa.
naglasio bih i da jedan pripadnik spomenutog dvojca vrlo cesto zna parkirati na mjestima rezerviranima za invalide, i to tako da zauzme dva mjesta.
jos se i S. Ferencak nasao pozvanim moralizirati sinoc na javnoj televiziji…
Odgovor mrak-u i linusu:
Nevjerojatno,kako je teško promjeniti usvojena mišljenja na bazi novinskih podataka, a bez poznavanja činjenica,dokumenata i stvarnog stanja.
Zar je nemoralno to što netko daje svoje novce i žica okolo po svijetu lovu za zbrinjavanje djece,zar je nemoralno što netko daje svoju lovu za kupnju zemljišta,izradu projektne dokumentacije i sa svojom lovom započinje gradnju objekta u kojem bi u jednoj etaži bio centar a ostalo su sportski i poslovni sadržaji.Zar je nemoralno što je netko dvanaest godina vodio brigu za prikupljanje sredstava za rad s tom djecom, zar je nemoralno što je netko sedam godina obija pragove svih institucija i banaka traživši pomoć,usmeno,pisano i putem medija od 1997. do 2002.
-Kad nitko , ne želi pomoći i projekt ne može dalje , što je trebalo učiniti?! Zašto se niste tada uključili i pomogli. Sve što god je napravljeno, napravljeno je novcem Turkovića i Ferenčaka, ama baš sve.Što su trebali nego povratiti uložena sredstva i još su od toga dali 160.000 EU maloj kući.Zar je to nemoralno??? Dali zante još nekog takvog donatora???
Linus: u vrijeme dok sam ja pomagala navedenom dvojcu u tom projektu, “Mala kuća” je uvijek bila u jednoj maloj kućici u Naselku na Pešći i nikud se nije selila i djeca su tamo bila besplatno. Zar je nemoralno što je nakon svih uvreda i prozivanja odlučeno da se “Mala kuća” preda gradu na brigu, sa 2.500.000 kn na žircu, koju su lovi nabavili ti isti nemoralni tipovi. “Mala kuća” predana je ljudima koji su i izmislili tu “aferu” samo zato jer ih je Ferenčak pokušavao spriječiti u ogromnoj pljački gradskog budžeta koja i danas traje.
Pa neka sada oni malo brinu makar i sredstvima poreznih obveznika. Toliko o moralu!!!
Osobno ne tražim savršenog političara. To bi bilo nerealno. Jednako toliko bi nerealno bilo tražiti i osobu koja se bavi politikom isključivo da bi doprinijela društvu i dobrobiti potrebitih. Zbog toga sam (donekle) zadovoljan i kad se političar ovako upusti u internetsku komunikaciju s masama, zbog toga gdine Lesar svaka pohvala.
Pošto ste nam dali prst, red je da Vas uhvatimo za ruku. Bio bih Vam vrlo zahvalan ako biste iskreno odgovorili na pokoje pitanje.
1. Zašto nitko od političara (osim, čini mi se, hsp-a s kojima ste valjda na ratnoj nozi) nikako ne potiče otvorene rasprave o stvarnoj koristi od ulaska u Eu, Nato, a o suradnji s MMF-om da i ne govorimo. Svaka iole upućena osoba s dovoljnim vještinama korištenja interneta mogla je naići na informacije o stvarnim akcijama koje provodi mmf, kako sustavno uništava gospodarstva tranzicijskih, i zemalja trećeg svijeta i s. Nisam nikad čuo da se o takvim stvarima priča.
(nitko od političara – pitam tako jer Vas smatram dovoljno uključenima u saborske i političke krugove da možete ne odgovoriti u stilu “stranačka politika hnsa je….”)
Čini mi se da su gotovo sve domaće stranke proeuropski orjentirane, i da to čine ne mareći za stvarnu korist i štetu koju će takva politika možda nanijeti standardu građana, te da je uzrok takvoj politici mišljenje da je takav proeruopski stav pozitivan za imidž stranke, i podršku izvana. Da li je to tako, i ako nije, imate li kakav dokaz da se o takvim stvarima rade ozbiljne studije i razmatranja?
2. Imate li za nas kakve informacije o involviranosti hrvatskih političara u masonske krugove?
3. Otkud toliki animozitet između gdina Čačića i gdina Tadića? (da li to oslikava i odnose vaših dviju stranaka)
Za sad toliko. Unaprijed hvala na odgovorima.
Sad kad sam pisala ove odgovore skužila sam da nitko ništa ne pita niti komentira ovu pljačku u gradu Zagrebu.”Banderas”,Ljubičić i njegova bratija uzimaju lovu gdje kod stignu i to u ogromnim iznosima!!! Zašto nitko tome ne stane na kraj. Što vi iz HNS-a čekate?! Ili vam je možda “Banderas” postao partner?! Pa taj čovjek je već šest godina apsolutni vladar Zagreba, a nije napravio ni jedan kapitalni projekt. Zašto šutite vi HNS-ovci koji kao promovirate javno privatno partnerstvo kad “Banderas” gradi garaže zadužujući grad kod banaka?! Strašno!
Cjela cesta ZAGEB-SPLIT sa svim tunelima,mostovima i svim objektima košta 13 mlijardi Kuna, i napravljena je za četiri godine.Vaš prijatelj “Banderas” dragi HNS-ovci za četiri godine prikupi u gradski budžet 35 milijardi kuna!!! I što napravi??? Bundek (Bandek) za pišljivih 60 milijuna(od kojih je 20 maznuo). A znate zašto je napravio Bundek?Zato jer njegov jaro Mamić i Kerum u neposrednoj blizini uskoro počinju graditi stanove,eto zato.A cjena stana odmah skače 200EU/m2. zato HNS-ovci, zato! A vi ste u mišjoj rupi i ukenjali ste se od “Banderasa” niti glasa ne ispuštate. A da, još je gradonačelnik svom gradu poklnio i četvrtu traku na ljubljnaskoj za 150 milijuna kn, a svi oni silni “shoping” centri samo za građevinsku su platili preko 400 milijuna kuna. A sad usporedite cestu ZAGREB _SPLIT i što je tamo napravljeno i koliku lovu potroši vaš dragi “Banderas”. Ogroman nesrazmjer. Pa jasno kad sve “Tigra”-e “Hedom”-i i ostale jaranske i bratijske firme isplaćuju “Banderasu” proviziju.
Pa frajer kupi stan za 800 000 EU, a vi usrani HNS-ovci šutite ko ribe! Vaših se ljudi odričete i bez provjere osnovnih činjenica, a kad pred vas stane lopov i kradljivac,koji uništava naš grad Zagreb vas HNS-ovci ni od korova. Ak hoćete da glasam za vas dajte se pomaknite i pokažite da se ne bojite!!! Dajte neku akciju,dajte pressice, dajte inicijative i kaznene prijave, samo malo hrabrosti kad ste već u politici!!!
A kaj sad velite hrabri HNS-ovci??!! Di ste???
TOMO
Kao u uvijek i tebi ću iskreno odgovoriti na sva pitanja. Ne samo ono što je stav HNS-a nego iono što ja osobno mislim o stvarima koje spominješ u pitanjima.
1. EU
Ozbiljna rasprava moguća je ako se zna REZULTAT pregovora po područjima. Trideset i nekoliko područja i za svako se pregovara samo o tri bitna elementa: rokovi, izuzeci i kvote. O pravnoj stečevini EU nema pregovora. Ali i spomenuta tri elementa donose ili odnose mnogo. A što se do sada dogovorilo??? Nemam pojma. U ime Sabora te pregovore nadzire Nacionalni odbor čije su sjednice tajne – zatvorene za javnost i samo predsjednik (Ivica Račan) javno smije iznositi zaključke. Osobno ću odluku ZA ili Protiv ulaska u EU donijeti kada vidim rezultate pregovora.
Ali napominjem da Hrvatska nema puno alternativa i u odabiru između EU i istoka ipak ću birati EU. Ne misliš valjda da mi možemo ostati sami? 1948 g. jedan je političar rekao: Ako treba jesti će mo travu i korijenje ali mi ostajemo sami.
2. MMF
Još od 1991 u sindikatu sam upozoravo da MMF u zemljama tranzije provodi testiranja, isprobava različite teorije, ekspermentira, ali isto tako da provodi politiku SAD-a.
Bezpogovorna poslušnost je pogrešna. U razgovoru s jednim visokopozicioniranim dužnosnikom MMF-a 1994 na njegovi izjavu kako Hrvatska ima puno jako pokvarenih zubiju (aluzija na loše gospodarstvo) i da imamo dvije mogućnosti: trpjeti ili ih izvaditi , odgovorio sam mu otprilike: to jeste točno i toga je svjestan i narod, ali ako već moramo vaditi pokvarene zube onda narod očekuje da dobije lokalnu anesteziju ( mislio sam na socijanu pravednost), u protivnom bol je strašna a u toj boli narod primjenjuje i radikalne metode.
3. Masoni
Pojma neman, ali ako ih ima svugdje ima ih i u Hrvatskoj.
4. Čačić – Tadić
Koji Tadić? Zastupnik iz HSP-a? Nikada nisam čuo ni čitao o nekom sukobu između njih. Ako ga ima, pojma neman zašto.
Što se mene tiće, nismo u sukobu s HSP-om. Vjeruj mi da sa svima njima u Saboru sasvim normalno komuniciram. Posebno dobro s Perom , Pejom, Ružom, Tončijem i Miroslavom) Ali , ja sam u oporbi a oni su uz vladajuće. Iako u neformalnoj koaliciji jako su disciplinirani i na sve tri razlikovne točke (1. povjerenje vladi; 2. proračun; 3.organiski zakoni) glasaju za vladajuću komercijanu koaliciju. I to je njihovo legitimno pravo samo me smeta što to pred javnošću skrivaju. Zašto jednostavni ne kažu: da , mi podržavamo HDZ?!
MRAK
Pogledaj prvo pitanje koje mi je postavio TOMO.
Možda bi bilo dobro da da pokušaš obaviti itervju s voditeljem HR izaslanstva za pregovore s EU g. Drobnjakom.
Mislim da tvoji čitatelji imaju pravo na informaciju što su naši pregovaraći do sada obavili.
Posebno stoga što konačnu odluku o ulasku HR u EU donose građani na referendumu.
Nažalost, sve sam uvjereniji da među političarima nema sasvim iskrenih ljudi. (Osim Drnovšeka, odnedavno : )
Gdine Lesar, nisam Vas pitao kad ćete Vi odlučiti da li u Eu ili ne, niti kad je referendum planiran, niti zašto javnost ne zna ishode pregovora, nego zašto stranke ne rade (naručuju) stručne analize i studije posljedica ulaska u Eu.
Ne sjećam se da se ijedan naš političar na vlasti, ili u oporbi dosjetio napraviti (naručiti) kvalitetnu studiju takvih stvari, koje su iznimno bitne i od vitalnog interesa za nas, a pogotovo našu djecu.
Podpitanje je bilo, da li su stranke takvu stvar previdjele zbog dodovoravanja budućim kolegama u EuParlamentu, zbog želje da nose imidž moderne (proeuropske) stranke ili nekog drugog razloga?
Što se tiče sukoba Čačić – Tadić:
originalni članak na vjesniku
(vidjeh video snimku, i moram priznat da nije izgledalo lijepo :), moglo bi škodit u predizbornoj kampanji)
Dodao bih još jedno pitanje, ako može, da li biste podigli ruku da se glasa o uvođenju veleizdaje nacionalnih interesa kao pravne forme?
(Hehe, to bi definitivno poslalo hdz u ropotarnicu povijesti, skupa s dijelom oporbe : )
TOMO
Ubuduće moraš biti jasniji u svojim pitanjima. Pokušaj ih skračivati i ne puno obrazlagati. Uči od Mraka.
Uz ova dodatna pojašnjenja , sada te razumijem.
Dakle, koliko ja znam do sada u RH ne postoji studija o kojoj govoriš . Ali, uvjeravam te da je dobra studija moguća TEK KADA PREGOVORI ZAVRŠE.. Na kojoj osnovi sada raditi studiju? Što dobivamo a što gubimo vidjeti će se tek NAKON pregovora. Premalo je prostora da ti detaljnije to obrazlažem.
I zaista ne znam kako ti odgovarati da me svaki puta ne proglašavaš lažovom. Ako nisi zadovoljan odgovorom to ne znači da lažem. Ja tako stvarno mislim. Ti se time možeš ili ne moraš složiti ali onda kaži da se sa mnom ne slažeš a ne da lažem. Jer trvdnja da sam neiskren za mene je isto kao da mi kažeš da lažem.
A što se tiće citiranog incidenta , ( na njega sam doista zaboravio) to je dosita bio trenutak incidenta ( ne odbravam ni povod ni nači kako je do njega došlo) a ne neki trajni sukob. Obojica su eksplozivni, emotivni, brzi na jeziku, žestoki u polemikama i eti ti …
Što se tiće veleizdaje, definiraj sadržaj. Što misliš pod time? Naime , kada se u zakon unosi odredba o veleizdaji tada moraju taksativno biti nabrojena djela koja se tretiraju kao veleizdaja. Ako misliš na ono što predlaže Letica sada ti jasno mogu kazati da to neću podržati.
Bez jasne definicije , i zalaganje za ulazak HR u NATO moglo bi se ustvrditi da se radi o veleizdaji nacionalnih interesa jer se dio suvereniteta RH prenosi na NATO i dopušta se boravak tuđe vojske na teritoriju RH. I bitno je TKO utvrđuje nacionalne interese.
Samo mi nemoj opet napisati da sam lažov, molim te.
g. Lesar,
NATO je zanimljivo pitanje; koji je stav HNSa oko ulaska u NATO i ako je taj stav pozitivan koji su razlozi tome?
ja naime ne vidim zašto bi hrvatska ulazila u NATO i što bi time postigli
MRAK
HNS podržava i zalaže se za ulazak RH u NATO.
Ali, ja ti nisam sveznadar i žao mi je da razloge takovog stava ovdje i sada ne može obrazložiti Martin Špegelj, član Predsjedništva HNS-a.
Priznajem, na ovoj temi ne bi se usudio javno govorirti u ime stranke. A moji osobni stavovi ovoga trenutka nisu bitini.
http://www.pollitika.com/dragutin-lesar-tko-politiku-servira-kao-kupleraj#comment
Ajme komentara..
A o obrazovanju ništa ?!
A “logično”, kad su u igri “važnije” teme: EU, NATO ;-)
ZVONE RADIKALNI
Oprosti, web stranice HNS-a ovih dana se obnavljaju i moja je krivnja što nisam primjetio da link “Prezentacija programa HNS-a” prazan. Za sada.
Igore, požuri i što prije to završi kako bi Zvone mogao pogledati kompletne programe.
I ponavljam , ja nisam političar sveznalica, moje je područje lokalna samouprava, decentralizacija države, radno-socijano zakonodavstvo i socijalni dijalog, ljudska prava i zdravstvo. Područje obrazovanja kod nas pokrivaju Pero Lučin, Miljenko Dorić, Nikola Vuljanić I Vesna Pusić. Predpostavljam da znaš ko su oni.Ako želiš mogu oreganizirati da ti se ili Miljenko ili Nikola jave.
Gdine Lesar,
Još jednom, hvala na odgovoru, i na savjetima. Da sam Vas mislio nazvati lažovom, vjerujte, ne bih to upakirao ovako. Ispričavam se ako sam povrijedio Vaše osjećaje.
U mom prvom komentaru, nisam Vas namjeravao nazvati lažovom. Mislim da političari u hrvatskoj nisu u stanju iskreno govoriti o većini tema, jer će uvijek pokušavati izbjeći dotaći neku temu koja bi pokazala negativnu stranu njegove stranke, stoga taj početni komentar.
Druga primjedba o neiskrenosti je potaknuta Vašim odgovorom na temu MMF-a, koji ste uobličili u obliku, “ja sam još tamo 91 govorio da to ne valja…”, a mene zanima zašto se o tome nije raspravljalo u saboru, zašto niste kao stranka prosvjedovali i radili pritisak na vladu da se ta tema preispita, kad ste već svjesni kako mmf funkcionira. Ono je tipičan politički odgovor, gdje namjerno ili slučajno nije dan konkretan odgovor na pitanje. Eto, nadam se da sad razumijete otkud taj moj stav.
Što se tiče studija koristi od ulaska u EU, iznimno bi mi bilo teško složiti se s Vama da je takva studija neizvediva i da nema smisla prije kraja pregovora iz nekoliko razoga.
– sami pregovori, i prilagodba europskoj uniji koštaju mnogo novaca i vremena, te uvjetuju vanjsku i unutarnju politiku države, stoga bi bilo logično da se napravila analiza i objasnilo javnosti zašto se uopće pregovara o ulasku
– kad završe pregovori, koja god vlada bila aktualna, učinit će sve da uvjeri javnost da je Eu eldorado, i da nemamo alternative, to su već otvoreno najavljivali – tad će teško nastati neka studija koja nije politički usmjerena “pro” Eu.
– Na kojoj osnovi sada raditi studiju?
Na osnovu primjera i iskustava zemalja koje su ušle, i onih koje nisu.
Na osnovu strateških ciljeva države i vjerojatnosti da će “nam” eu pomoći da ih ostvarimo.
Na osnovi mogućeg ekonomskog utjecaja takvog “udruženog” gospodarstva na ekonomiju poput naše….
Nakon pregovora će biti više podataka za izradu studije, ali to ne znači da ona prije toga nema smisla. IMHO.
Ovaj vaš komentar da nemamo alternative mi je iskreno, smiješan. To mi ne izgleda kao argument, nego česta poštapalica koju do sada nitko (po meni) nije kvalitetno objasnio..
Kojom to logikom mi biramo između Eu i istoka?
Je li npr. Norveška birala između europe i sjevernog pola? Norveška je, koliko sam upućen, zahvaljujući svojim prirodnim izvorima energije osigurala sebi neovisnost od eu a istovremeno kvalitetno surađuje i trguje sa njima.
TOMO
Uspoređuješ Hrvatsku i Norvešku. Što to mi imamo zajedničko s njima? Da je Hrvatska privreda jaka poput Norvešeke, da imamo novaca za socijalu koliko i oni, da nam je demokracija razvijena kao kod njih, to bi bilo u redu. Ali ovako…
Zašto stranka u Saboru nije pokrenula raspravu? I da je koja kosrist? Ona bi se održala u noćnim satima, daleko od očiju javnosti, nadalje , rasprava mora valjda završiti i nekakovim zaključcima koji bi Vladu obavezivali na nešto. I stvarno misliš da je moguće za takovo što dobiti glasove zastupnika iz vladajuće koalicije?
Uostalo, zašto mi ne dozvoljavaš iznošenje OSOBNIH stavova. Ta valjda imam pravo na OSOBNI stav!? A ti stalno o stranci , pa stranka ovo, pa stranka ono. Ovu polemiku vodim U SVOJE ime, ne u ime stranke. Vjeruj mi da se moji stavovi ne moraju uvijek poklapati sa stavovima stranke. I obrnuto.
Kod nas očito još ne postoji kultura dijaloga i polemika osobnih stavova u politici. Sve svodimo na stranke.Pokušaj me reazumijeti kao čovjeka, ne kao apriori stranačkog glasnogovornika što i nisam.
I po posljednji puta o studiji.
Simulirajmo poglavlje POLJOPRIVREDA.
Rokovi: koliko godina će Hrvatska ispregovarati za prelazno razdoblj? 8 kao SLo ili 11 kao Poljska? ILI možda samo 5? Ili 15?
Kvote: Kolike će mo kvote ispregovarati za šečer, ulje, pšenicu, masline, jabuke, papriku, mrkvu, kukuruz….
Izuzeci: hoćemo li ispregovarati izuzetke od pravila npr. kod prava na uzgoj i kljanje svinja za potrebe domačinstva. Prizvodnju kulena . Ili mesa iz tiblice što je specijalitet kod mene u Međimurju. Ili pečenje rakije za vlastite potrebe?
I doista misliš da REZULTAT pregovora na ovim pitanjima nije taj na temelju čega se može računati dobitak/gubitak?
I što je s novcem za prilagodbu? Koliko godišnje? 600 milijuna ili milijardu eura godišnje. Što je sa otvaranjem tržišta radne snage? Što je sa pravom stranaca na kupnju zemlje?
Bez odgovora na ta pitanja studija može biti djelomićna, površna ,zavaravajuća i ispolitizirana. No ako doista misliš da već sada treba studiju, spreman sam saslušati sve tvoje argumente i prijedloge. Ako me uvjeriš , korigirati ću svoj stav i u Saboru predložiti da se od Vlade zatraži studija. Ne od stranke jer će odmah, bez obzira na sadržaj biti proglašena političko/stranačkim pamfletom.
Kada više o tome razmišljam, pitam se zašto takovo studiju već nema HRv. gospodarska komora? Zašto o toj temi šuti HAZU?
Molim te javi mi se na email kluba zastupnika kako bi mogli razmjeniti argumente.
TOMO
Zaboravio sam i ovo:
U Hrvatskoj je postignut politički/stranački koncenzus o ulasku u EU ali nije postignuti koncenzus s narodom/građanima. A zato su krive/odgovrene stranke na vlasti prije svega pa onda i oporbene. I mediji jer nam zatvaraju prostor. Ta tema ne može puniti naslovnice, ne može u TV dnevnik, nema krvi, senzacija, nema prođu i ne prolazi. Zato i jesam Mraku predložio razgovor s Drobnjakom.
Osobni stav nisam preferirao, iako ga smatram vrlo znakovitim za prosudbu osobe, jer je stav stranke onaj koji formira odluku kojoj stranci dati glas, dakle utječe na izborne rezultate i meni govori što bi vaša stranka mogla učiniti po eventualnom ulasku u vladu. Dok ne mogu Vama osobno dati glas na izborima, takav stav preferiram.
No napominjem, iznimno cijenim i vaše osobno iznošenje stavova i sudjelovanje u ovavkim raspravama.
Ne, to nisam ni rekao. Mislim da se može i bez tog rezultata napravit prognoza. Ne mora biti precizna i definitivna, ali može dati brojke u rasponu “od do”, te da ta prognoza može biti itekako indikativna.
Hrvatska i Norveška se ne mogu mjeriti, ali mogu uspoređivati. Norveška nije oduvijek imala sve te prednosti, pa ja smatram da se hrvatska treba okrenuti sebi, i stvaranju tih kvaliteta koje ima Norveška, to Eu neće učiniti za nas.
Ono što ja smatram bitnim za primjetiti je to da je Norveška uspjela kvalitetno se razvijati i bez članstva u Eu, i mislim da i mi imamo određene preduvjete za to. Oni su iskoristili izvore energije, mi možemo iskoristiti naftovod koji će (najvjerojatnije) uskoro proći hrvatskom (primjer Ukrajinskih “izbora”, i odnosa s Eu je vrlo znakovit).
Hrvatska također ima i turistički potencijal (nažalost, mi ga nismo kapitalizirali na pravi način, niti se to tko trudi napraviti), poljoprivredni potencijal, zalihe pitke vode itd.
Mogli bismo također učiti od Indije. Europi će (rječima Billa Gatesa) za deset godina trebati 10 milijuna informatičkih stručnjaka. Moj fakultet je jedan od 2 koji obrazuju informatičare i godišnje ih diplomira oko 60. Ako bismo ostali izvan Eu, s manjim standardom (mjereno eurima), mogli bismo profitirati na izvozu usluga i softverskih proizvoda. Taj sustav odlično funkcionira i iznimno je koristan za našu državu, jer sav porez ide njoj, a i zarada se tu potroši.
Sve te stvari ćemo puno teže ostvariti ako uđemo u EU. Imam sreću da sam u ovo malo godina upoznao dosta poslovnih ljudi, i s nekima koji se time bave, razgovarao sam o poljoprivredi, i načinu na koji funkcionira strani kapital kod nas, i uvjeravam Vas, ako do ulaska u Eu ne formiramo snažne poljoprivredne jedinice srednje veličine (umirovljenjem malih farmera, sponzoriranim okrupnjivanjem zemljišta i sl.), to će za nas napraviti europljani svojim kapitalom. Onda će malo ljudi i to jako teško živjeti od “naše” zemlje.
Eto, na takve stvari bi eventualna studija mogla upozoriti, a da je napravljena pravodobno, mogla je dati i jasne smjernice pregovaračima.
Što se samih pregovora tiče, prilično su male šanse da će se završiti u našem interesu kad se promotre u svjetlu hdz-e težnje sa se što prije završe kako bi oni poentirali prije izbora. Ako se stvari tako dogode, koliko je realno očekivati objektivno informiranje javnosti o samim rezultatima pregovora?
Ne znam koliko ima smisla raditi studiju “in-house”, jer bi takva uistinu bila ispolitizirana i zavaravajuća. Ima mnogo konzultantskih tvrtki koje bi to mogle kvalitetno napraviti. Zašto ne i više odjednom da se dobiju svi parametri…
Eto ga, hvala na odgovoru, mislim da ste me sad shvatili.
Mislim da je gosp. Lesar briljantno “potukao” usporedbu Hrvatske i Norveške, ali je isto tako Tomo kontrirao stavom “zašto ne”.
Ja sam po prirodi optimista i uvjeren sam da Hrvatska ima potencijala da bude “Norveška”. Ali trenutačni socijalno-pravno-politički okvir ne omogućava razvoj tih potencijala.
Što se tiče studije mogu reći da sam osupnut činjenicom da smo mi uopće ušli u pregovore a da ne znamo odgovore na gore spomenuta pitanja. Ukoliko ulazimo u EU, mislim da je nužno da naši pregovarači znaju trošak prilagođavanja regulativama koje ćemo time steći. Bez tih podataka, ne vidim kako se uoće mogu voditi pregovori.
Vrlo zanimljiva rasprava. Želio sam se uključiti oko EU, te odnosa Hrvatske i Norveške.
EU, još niti jedna država koja je ušla nije pokazala želju za izlaskom, a svi ekonoski parmetri pokazuju rast. Istina je da sve ovisi o pregovorima i kako koja država tome pristupa. Da li je naša trenutna Vlada pokazala znanje u tom segmentu, ne vjerujem, ukolik ose uzme u obzir da nekoliko naših ministara ne zna strane jezike!!!!. Mislim da tu ima dosta prodavanje magle. Igrom slučaja vrlo često sam u Rumunjskoj i Bugarskoj, obje države su godinama iza nas, ali isto tako obje države pokazaju značajan rast. Kako tamo idem redovito, to je ono što vidiš golim okom (od uređenja, voznog parka…). S druge strane, oni su otišli puno dalje što se tiče pravnih reformi i usklađivanja. Gdin Lesar nam može svima reći koliko smo mi zakona uskladili sa EU. Jako malo i sporo to ide.
E sada oko odnosa Hrvatske i Norveške, svi argumenti stoje, ali nitko nije spomenuo pitanje mentaliteta. Da li mi usitinu možemo postati kao Norveška?
Zvoni radikalnom
Ma sigurno da suština reforma školstva u Hrvatskoj nije u tome da se djeci omogući besplatni prijevoz i besplatne knjige (mada je i to važno – živimo gdje živimo i kako živimo). Važnije je sigurno da sredstva za obrazovanje u državnom proračunu rastu u najmanju ruku jednako brzo kao inflacija i rast društvenog proizvoda (zbrojeno), što znači da ostaju kakva jesu. A to se ne događa. Svake godine sve manje love, a trebalo bi biti sve više muzike. Pa tko je tu lud?
Šizofrena je situacija i s plemenitom Bolonjom i reformom visokog obrazovanja. Imamo 7% (ili 10%, ovisi kako se broji) possekundarno obrazovanih građana u Hrvatskoj. Hoćemo 30%, koliko imaju uspješne zemlje. I to hoćemo brzo, jer jedino tako nekamo u toj čudnoj Europi možemo doći. E, sad! Nema novaca za zapošljavanje novih sveučilišnih nastavnika, sveučilišta su troma i teško se prilagođavaju novim trendovima. To je jedna strana medalje. Na drugoj su visoke škole i veleučilišta, koje elitisti proglašavaju prčvarnicama. Dakle, kažu mudraci, samo vrhunska znanost i vrhunske institucije vode nas u svjetlu budućnost. Kao da je onih 30% visokoobrazovanih u Finskoj ili nekoj drugoj pametnoj zemlji završilo isključivo Oxford i Cambridge. Ili možda Sorbonu. Treba se spustiti na zemlju i dati šansu svakom tko želi napredovati, tamo gdje to može i onako kako to može.
A sustav stipendiranja SVIH koji studiraju (vidi primjer Varaždinske županije) sigurno je najbolji način da se šansa pruži svima. Tamo gdje mogu i onako kako mogu. HNS i Čačić pokazali su kako se to radi. Nema razloga da se tako nešto ne napravi i u cijeloj Hrvatskoj.
Obzirom na komentare i ocjene Zvone Radikalnog u svezi obrazovanja i znanosti moram priznati da se slažem s njim “da se problemi hrvatskog obrazovanja ne mogu riješiti besplatnim udžbenicima i besplatnim prijevozom”, ali nadam da se i on slaže s nama članovima HNS-a da financijski status roditelja ne smije biti limitirajući faktor za školovanje njihove djece.
Nažalost, oko Bolonjskog procesa (OSNOVNA postavka = maksimalno individualiziranje nastave) i potrebi da se barem utrostruči postojeći nastavnički kadar(pretpostavljam i znanstveno-nastavni) se ne slažemo. Tu smo mi u HNS-u znatno radikalniji od Zvone Radikalnog. Zato pozivam Zvonka na “kavu” kako bi nastavili ovaj razgovor. Predlažem da mjesto susreta bude klub HNS-a u Saboru (telefon 01 4569536).
Miljenko Dorić, saborski zastupnik