U kakvoj e-državi živimo???

Na posljednji dan svibnja napisao sam jedan donekle neupućeni post na temu e-mirovinskog sustava. Hvalevrijedne usluge koja omogućava da iz komfora svog naslonjača obavite prijavu ili odjavu zaposlenog putem interneta.

Dakle moj propust je bio u tome što sam čitajući uputstvo (a ne gledajući formular) totalno krivo pročitao (tj. da budemo precizniji, ja smatram da sam dobro pročitao ali je netko drugi pogrešno napisao) kako se MB tvrtke treba upisati na osam mjesta (fora je u tome da matični brojevi tvrtki imaju sedam brojeva no iz nekog čudnog razloga se početna nula gotovo uvijek ispušta).

Obzirom da je vrlo teško pretražiti internet i pritom mimoići moj tekst o e-mirovinskoj usluzi, sasvim je jasno da se u diskusiju upustio neki od insidera koji umjesto da je pristojno upozorio na moje propuste uletio cipelom i na (po meni) neprimjereni način reagirao umjesto da iskoristi priliku, korigira greške, upozori na problem i dobije moju iskrenu ispriku i javno posipanje pepelom.

U svakom slučaju, ovih dana sam napokon krenuo raditi jedan manevar preko e-mirovinskog i sada znam cijelu priču povezanu s tom uslugom. Prva stvar koja je zanimljiva je to što je usluga e-mirovinskog još jedna usluga koja koristi sasvim drugačiju tehnologiju od ostalih e-servisa državne uprave. E-Regos koji je bio lansiran kao prva usluga koristi javu kao tehnologiju (fora je da regos koristi jednu verziju jave a sustav za upload GFI i TSI-POD dokumenata za statistiku drugu verziju pa morate imati dvije jave na računalu, što ponekad nije jednostavno organizirati). E-PDV koristi .net platformu i one_click_install (koji je super, no koristi brdo dependicies-a koji su malo glomazni, no servis je sasvim OK, u verziji 2, mudri ljudi iz porezne su skužili da na internetu postoje firewall-ovi i proxy-i i sada to šljaka sretno i veselo). I sada se sigurno pitate koju tehniku koristi e-mirovinsko? Odgovor je acrobat PDF tehnologiju.

Acrobat naime omogućava kreiranje formulara na kojima možete napraviti “submit” i rezultati vašeg upisa se potom šalju nekom backend serveru. Iskreno, iako znam za ovu mogućnost, do e-mirovinskog još nisam naišao niti na jedan servis koji koristi ovu tehniku.

No, da bi stvar bila zabavnija, e-mirovinsko koristi samo jednu varijantu acrobat readera i to je hrvatska verzija 7.0.5. U mojoj tvrtci mi nemamo hrvatske verzije i sva računala su imala up_to_date engleski 7.0.8 koji odbija poslušnost. Pronašao sam stariji 7.0.0 na nekom CDu, no on iako se čini da funkcionira u kranjem trenutku dobije poslušnost i sve što ste napravili je kreirali grešku. Iznimno mi je čudno da postoji samo jedna, jedina podverzija softvera s kojom aplikacija radi; može biti da su se dečki (i cure ako ih je bilo) morali malo bolje potruditi jer ovako ispadne da je riječ o zakrpanom proizvodu koji očigledno radi u vrlo specifičnom setu okolnosti. Sve u svemu, ocjena e-mirovinskog je 5 za totalno alternativnu tehnologiju, 5 za odabir usko specifičnih uvjeta u kojima aplikacija uopće radi, i 5+ za helpdesk koji vas uredno nakon prvog pitanja uputi na broj telefona od nekog developera (ili tehničara ili nečeg sličnog). Također, treba imati na umu da na fininoj kartici postoje dva digitalna potpisa. Prvi se koristi za apsolutno sve servise uključivo i za logiranje na e-mirovinsko servis, dok se drugi koristi za digitalni potpis e-mirovinsko zahtjeva (zašto je to tako pojma nemam ali sigurno ima neko zanimljivo objašnjenje).
I čisto da ne bi bilo zabune, naravno da se vaš zahtjev ne izvršava odmah, vaš PDF dođe nekom referentu koji unutar 24 sata (“a ponekad i duže”) mora pregledati i odobriti zahtjev. Od kraja svibnja do danas predano je svega nešto više od 600 zahtjeva što i nije neki rezultat (dakle 5 dnevno).

p.s. čisto da budemo jasni (ponovno), ja podržavam svaki e-iskorak državne uprave, iako je ovdje riječ o kolosalnom nedostatku komunikacije između državnih i paradržavnih službi, činjenica je da servis (uz svoja ograničenja) funkcionira te kako sam uspio uspješno obaviti ono što sam naumio

Misao dana:
For my part I believe in the forgiveness of sin and the redemption of ignorance.

7 Replies to “U kakvoj e-državi živimo???”

  1. Da, e-drzava se promovira na siroka vrata putem svih medija. Da, neke stvari su se popravile uvelike u mogucnosti boljeg komuniciranja s drzavnim sluzbama. No ono sto me stvarno smeta je to da su svi ti e-servisi odradjeni na jedan stihijski nacin – netko iz politike zakljucuje da mu za 3 mjeseca treba sustav kojim ce moci mahati na nekom medjunardnom politickom susretu, predizbornom skupu i inim sastancima, te se nakon toga angazira “netko” da to odradi, pri cemu se uopce ne razmislja o sirem sustavu, umrezenosti usluga, dostupnosti tehnologija a ponajmanje o usabillity-u… Nije lose u odnosu na prije, ali moglo je to puno puno bolje, barem ja tako smatram.

  2. Paradržavna banka Poštanska banka uvela zadnja internet bankarstvo ali zanimljivo radi samo sa Internet explorerom a ne sa Firefox-om preglednikom.Ne znam za Linux.Zanimljivo.

  3. Igore, nije to specifikum samo državne uprave, tako se radi po svim firmama. Svi se smisle nešto u zadnji čas pa sjednu na informatiku da im to čarobira. Problem je (između ostalog) i u informatičarima koji prihvaćaju te bolesne uvjete i rokove i onda sve ispadne zbrda-zdola i bez prevelikog smisla.

  4. Berislave, radnik po zakonu i ugovorima nema pravo odbiti rad, bez obzira sto nije organiziran po svim postupatima dobrog developmenta. Kvaliteta aplikacije i usluga lezi na odgovornom manageru i vlasinu tvrtke.

  5. Da znaš kako su se stvari realizirale i kakva je ekipa bila uključena u to (pogotovo ekipa iz FINE), onda bi im dao ocjenu 10. Po svim stavkama.

  6. Mogu ja ‘nako laicki?

    Procitao sam tek sad (evo kajem se) cijelu tu raspravu iz lipnja – sto cu, ja kad vidim da neka poznata mi rijec ima predznak “e” pomislim “wow, ovo je za one koji zele znati malo vise …”. Povremeno sam gubio nit kad ste ti i “lav” potegnuli neke pojmove kojima bas ne baratam, ali vjerujem da sam bit shvatio.

    Tebe je ispalilo osam puta, njega je ispalila kritika i “stupidity award”. I mene bi. Oboje. Sve osim kritike.

    No ljudi smo.

    Ti si se posuo pepelom, priznao svoju pogresku i sve OK. Programeri su po meni, time eskulpirani.

    Ajmo dalje.

    “Svi drzavni e-servisi ne koriste jednaku tehnologiju i ne rade na istim principima”

    To je ocito istina, ali mene zanima zasto je to toliki problem?

    Ako sustavi rade (a i sam velis da na kraju krajeva rade) – zasto je takvo blozje slovo ulogirati se na svaki od njih posebno?

    Naravno da bi bilo lijepo da je netko sjeo prije pocetka e-ere i u miru smislio cijeli sustav i kako ce sve sa svime sljakati.

    Ali eto nije.

    E sad, nema smisla plakati nad prolivenim mlijekom (kako bi to lijepo englezeri rekli). To je ionako bila tek utopisticka ideja, pomalo slicna onoj ovjekovjecenoj Jure Radica “stani vjetre …”

    Neki su dijelovi drzavne uprave krenuli brze u informatizaciju a neki sporije – neki jos nisu. Mislim da je bitno da usluge postaju raspolozive, a to je nesto o cemu si prije 5 godina mogao samo sanjati, zar ne?

    Slazem se da treba upozoravati na losa ili ogranicavajuca tehnoloska rjsenja (verzija Acrobata koju valjda nitko nema – mada o tome bi se dalo posebno razgovarati i nisam siguran da bismo se tu sasvim slozili), a znas i da se slazem da treba stalno zanovijetati zbog nedopustivog zanemarivanja osnovne pristojnosti u komunikaciji sa korisnicima usluga (pitanja koja ostaju neodgovorena mjesecima)

    Ono sto ne valja treba popravljati (na zalost, u hodu, ali koliko ja poznam informaticare oni ionako stalno s nekakvim bugovima obracunavaju u hodu), nastojati uspostaviti veze izmedju sustava koji moraju medjusobno komunicirati, a globalnu platformu na kojoj bi svi sustavi trebali raditi ostaviti za neki upgrade u buducnosti…

    Dopustam da sam si mozda sve to malo previse pojednostavio…

  7. @neutrino: poznati koncept centraliziranja nabave treba primjeniti na sva područja na kojima se logički može opravdati. Toliko fragmentiranje (za korisnika) sličnih servisa po potpuno disparatnim tehnologijama budi sumnju u već poznate metode “javne nabave”, gdje se insistira na određenoj tehnologiji i “čudnim” uvjetima, za što se zna da može zadovoljiti samo određeni dobavljač :)

Leave a Reply

Your email address will not be published.