Prije nekoliko mjeseci, napisao sam članak nazvan Rat čipovima, po istoimenoj knjizi, a koji pokušava sumirati sve ono što se događa u industriji poluvodiča, osobito s pozicije politike u kojem se sukobljavaju istok i zapad, a poluvodiči postaju geopolitičko oružje.
Par mjeseci je prošlo, i danas imamo puno novih elemenata u ovom nenasilnom ratu za premoć nad visokom tehnologijom. Današnja priča može početi s višegodišnjim istraživanjem Australian Strategic Policy Institute , a koji zaključuje kako u čak 37 od 44 tehnološka polja koja su bila predmet istraživanja Kina ima jasnu tehnološku prednost pred Amerikom, dok u čak osam polja ima solidnu šansu kreirati monopolnu poziciju. Istraživanje uključuje tehnološke sektore naprednih materijala i proizvodnje, umjetnu inteligenciju računalstvo i komunikacije, energiju i okoliš, quantum računala, biotehnologiju, senzore, i naravno obranu, svemir, robotiku i transport. Nije stoga nikakvo čudo da je zapad zabrinut nad razvojem situacije. Iako, politika je uvijek iznimno spora i ovakva situacija se nije razvila preko noći nego je rezultat višedesetljetnog napora Kine, dok smo “mi” istovremeno iz praktičnosti odlučili podcijeniti ili ignorirati novonastale odnose u visokoj tehnologiji.
Zaključak cijelog izvještaja (izvještaj možete slobodno downloadati sa stranica instituta) je i set 23 preporuke podijeljene u četiri temeljne teme, a čija bi implementacija mogla usporiti i/ili nadoknaditi tehnološku prednost koju Kina danas ima u odnosu na zapad (ako čitate te preporuke, to su solidne i zdravorazumske policy preporuke i za našu zemlju makar mi imamo malo visoke tehnologije). Neovisno o tome hoće li zemlje zapada krenuti implementirati ove preporuke, činjenica jest da smo u posljednjih nekoliko godina krenuli u smjeru deglobalizacije i gradnji “strateške redundancije”.
Druga bitna sastavnica “rata čipovima” je i dugo očekivanja američka cybersecurity strategija (PDF, download) čiji detalji su ovih dana (napokon) iscurili u javnost. Ta strategija se temelji na pet stupova, od čega je uvjerljivi naglasak na obrani kritične infrastrukture koja je uglavnom u privatnom vlasništvu. Plan predviđa minimalne ali obavezne cybersecurity zahtjeve u kritičnim sektorima gospodarstva, te užu suradnju između javnog i privatnog osobito u segmentima prijetnji i obrane. Plan predviđa i odmak od odgovornosti krajnjeg korisnika prema proizvođačima softvera i hardvera koji će postati odgovorni za sigurnosne propuste u svojim proizvodima i uslugama. Ako pročitate tekst, uočiti ćete i povećani pritisak na sigurnosti osobnih podataka kao temeljnog elementa zaštite privatnosti potrošača (što tumačim kao američko približavanje europskim GDPR i drugim standardima privatnosti koji su do sada uglavnom bili kočnica europskom razvoju). Slično kao i gore navedeni australski izvještaj, zaziva se veća suradnja i kooperacija zapadnih zemalja prema zajedničkim sigurnosnim ciljevima, a tzv. Chips act (zakon o čipovima) predviđa 50 milijardi dolara u financiranju industrije poluvodiča, što je najveća federalna investicija u jednu industriju u dugo vremena (i svojevrsni novi oblik “socijalne politike”).
Prošle godine u listopadu, američko ministarstvo trgovine izdalo je ogromni dokument u kojem se navode izvozne restrikcije visoke tehnologije, a čiji je temeljni cilj ograničiti Kini sposobnost kupnje, gradnje, razvoja i održavanja super računala kao i proizvodnju naprednih poluvodiča (o čemu sam dijelom pisao i u prethodnom tekstu). Naizgled, čini se kako je čipove relativno jednostavno “prešvercati” na drugu stranu granice, no postoje praktični limiti koliko je takav pristup održiv, budući da za jedno super računalo morate iskoristiti desetke ako ne i stotine tisuća čipova, a čak i ako u tome uspijete, šansa da “sakrijete” takav pogon je gotovo zanemariva.
Nvidia A100 čip, koji se nalazi u donjem lijevom kutu (ishodištu) izvoznih restrikcija koristi se za pokretanje umjetne inteligencije. Primjera radi, da bi pokrenuli LLM model poput onoga kojeg koristi ChatGPT, potrebno vam je 30.000 komada A100 čipova – što je količina čiju kupovinu i transfer jednostavno nije moguće tek tako sakriti, a ako i uspijete, riječ je o pojedinačnom uspjehu u svijetu u kojem se vrlo uskoro očekuje implementacije desetine ako ne i stotine sličnih AI računalnih klastera.
Nije stoga nikakvo čudo ili iznenađenje da se sami vrhovi vlasti, na svim stranama, bave ovim očito strateškim problemom. Kineski predsjednik Xi Jinping nedavno je u najužem krugu politbiroa govorio o Kineskoj potrebi za samodostatnošću u proizvodnji visoke tehnologije, dok istovremeno najveće kineske kompanije pokušavaju dostići razinu razvoja umjetne inteligencije koja je nedavno demonstrirana od strane OpenAI-ja i ChatGPT projekta.
Istovremeno, američki diplomati učestalo lete i posjećuju Nizozemsku i Japan kako bi očvrsnuli zabranu izvoza visoke tehnologije, a koji bi Kini omogućio daljnji razvoj naprednih poluvodiča. Napori su fokusirane na ove tri zemlje uglavnom zato što u njima posluje većina ASML-a, malo poznate nizozemske kompanije koja se nalazi iza (gotovo) svih strojeva koji su u stanju proizvesti čipove najnovijih generacija. Kineski izazivač u ovom polju je Huawei, koji je potvrdio da je napravio iskorake u EUV litografiji, a što je ključna tehnologija za proizvodnju poluvodiča ispod 14nm koja je zbog zabrane Kini nedostupna.
Puno energije (i novca) slijeva se u TSMC-ov pogon u Americi (koji će biti jedan od dva predviđena klastera proizvodnje poluvodiča), gdje se 50 milijardi dolara investicije u poluvodiče smatra “dobrim početkom”, dok Taiwanski političari gradnju te tvornice koja će omogućiti “stratešku redundnciju” smatraju slabljenjem svojeg silicijkog štita.
Tehnološke crte preko kojih se ne prelazi su iscrtane i u nadolazećem razdoblju ćemo vidjeti u kojem se smjeru razvija tehnološki sraz istoka i zapada. Teško je predvidjeti efekte novih restrikcija koje dolaze (a koje proizlaze iz američkog novog cybersecurity dokumenta), kao i to kako će se Europa postaviti u toj tehnološkoj utrci, i u konačnici hoće li moguće Kineske isporuke oružja Rusiji biti iskorištene za daljnju eskalaciju tehnološko-trgovinskog sukoba.
Misao dana:
Ours is a world of nuclear giants and ethical infants. We know more about war than we know about peace, more about killing than we know about living. We have grasped the mystery of the atom and rejected the Sermon on the Mount.