Categories
Gadgets

IKEA Symfonisk zvučnici

Dobri ljudi iz IKEA-e su mi nedavno dostavili par njihovih gadgeta u formi nove serije Symfonisk zvučnika. Riječ je o dva modela streaming/umreženih zvučnika (a svaki od njih dolazi u bijeloj ili crnoj boji), što znači da ih spajate putem interneta (zvučnike možete spojiti i žičanim ethernetom ili na wifi), a kako su nastali u kolaboraciji sa Sonosom, kontrolirate ih i konfigurirate putem Sonosove aplikacije. Sonos se godinama bavi proizvodnjom “umreženih” zvučnika i svi njihovi zvučnici su vrlo dobri (proizvode, kako ja to kažem – neproporcionalno dobar zvuk za svoju veličinu), a u ovoj kombinaciji postaju i vrlo pristupačan ulazak u svijet vrhunskih umrežnih zvučnika (lampa sa zvučnikom košta 1299kn, a bookshelf zvučnik je jeftiniji – 799kn) ali koji sjajno izgledaju nakon IKEInog nordijskog dodira. Na tržištu ima više različitih sustava umreženih zvučnika ali Sonos je defacto tržišni lider i ako se dvoumite između različitih proizvođača onda sa Sonosom (a sada i s IKEA-om), ne možete pogriješiti.

Neću vas sada posebno uvjeravati kako je zvuk koji dolazi iz Symfoniska sjajan, kako su basovi duboki ili visoki tonovi jasno prepoznatljivi jer na tu temu postoje desetine članaka (od kojih sam neke linkao ovdje) i svi oni imaju konsenzus kako zvučnici zvuče sjajno i kako nema povoljnijih zvučnika koje u ovome času možete kupiti. Ako imate iPhone, onda imate i dodatnu mogućnost da kroz Sonosovu TruePlay shemu “kalibrirate” zvučnike za vašu prostoriju da bi zvučali još bolje (i prije nego pitate, evo i razloga zašto TruePlay ne radi na Androidu).

Ako niste još ušli u svijet streaming zvučničkih sustava, to vam je (otprilike) kao da imate muzičku liniju ali bez linije/pojačala, potrebni su vam samo zvučnici a njima upravljate kroz aplikaciju (koja je naravno dostupna na MacOS, Windowsima, iOS i Androidu). Temeljna ideja korištenja ovih zvučnika je njihova mobilnost i prilagodljivost; lagano ih možete seliti i staviti bilo gdje i podjednako dobro funkcioniraju u spavaćoj sobi (actually, njihova stolna lampa je našla mjesto na mom noćnom ormariću – da, iskombinirali su zvučnik i stolnu lampu u jednom komadu pa nema velike gužve na noćnom ormariću; stakleno sjenilo lampe je tamno sivo, gotovo crno, pa kada je lampa isključena to izgleda vrlo ok, tekstilni plašt se može po potrebi skinuti i oprati – uglavnom, lampa je neočekivano Marko kompatibilna), dnevnoj sobi (sakriveni u polici za knjige), kuhinji ili kupaoni (zvučnici nisu otporni na vodu pa pripazite s lokacijom).

Symfonisk stolna lampa s WIFI zvučnikom

Zvučnici su dizajnirani da rade samostalno (npr. jedan zvučnik u prostoriji), ali ih uz aplikaciju nije teško konfigurirati da rade u paru ili u nekoj drugoj kombinaciji (primjerice da sakrijete dva zvučnika u polici za knjige pa dobijete lijevi i desni audio kanal). Ako ste poput mene pa vam je muzika bitna (naučio sam se raditi uz muziku i puno mi je lakše koncentrirati se dok svira neka pozadinska muzika), onda je ovo idealno rješenje da vas muzika prati po kući ili uredu (ne morate razvlačiti žice do centralnog pojačala nego vam samo treba wifi i utičnica za struju), a ako želite uvijek možete posložiti da zvučnici u različitim prostorijama sviraju muziku iz različitih izvora.

IKEA bookshelf zvučnik

Bookshelf zvučnik (kod nas su ga preveli kao Zvučnik za biblioteku), je osobito zanimljiv jer ga je moguće koristiti na više različitih načina. Naime, dizajniran je tako da ga možete postaviti vodoravno ali i okomito (koristiti ga kao book stopper i nasloniti na njega knjige). Svojim dimenzijama odgovara ostalom IKEA namještaju te ga je moguće ugurati i “sakriti” u bilo koju drugu IKEA policu, a za njega možete kupiti i nosače pa ga montirati na zid i iskoristiti kao malu policu, ili nadodati kuke pa ga možete ovjesiti na kuhinjske elemente. Pretpostavljam da će bookshelf zvučnik biti daleko popularniji, ne samo zato što je jeftiniji nego i zato što je puno “svestraniji” i lakše ga je uklopiti u skoro pa bilo koji prostor kojeg možete zamisliti, a za razliku od uobičajenih zvučnika ovaj doista dobro izgleda.

Sada kada ste odabrali zvučnik i konfigurirali ga, postavlja se pitanje što slušati na njemu? Kao prvo, uvijek možete odabrati internet stream nekih od domaćih radio postaja, većina njih je dostupna i ako ste audio sustav koristili za slušanje radija sa Symfoniskom neće biti nikakve bitne razlike osim što niste više ograničeni radio signalom postaja koje se nalaze u vašoj blizini nego možete poslušati bilo koju radio postaju, a kada napišem bilo koju onda mislim na bilo koju od desetaka tisuća radio postaja širom svijeta. Ja redovito slušam Švicarski One FM koji ima cijeli niz streaming kanala muzike koju volim (i koja nije prekidana neprekidnim oglasima ili govorom). U posljednje vrijeme eksperimentiram i s ASMR zvukovima, osobito noću. Znanost kaže kako organizam dobro reagira i kvalitetnije spavate uz ASMR zvukove kiše, oceana ili šume (nisam još totalno uvjeren da spavam bolje ali nema dileme da zvukovi kiše ili mora umiruju i uspavljuju – puno ljudi koji imaju problema s nesanicom bolje zaspu uz bijelu buku). Osim ovoga, naravno tu je i streaming muzike s vašeg mobilnog telefona (dakle ako imate svoj muzički library, on je naravno dostupan), a ako koristite neki media centar (recimo Plex) onda je i to opcija. I na kraju, Sonos/Symfonisk uvijek možete integrirati s nekom od muzičkih streaming platformi poput Deezer ili odnedavno kod nas dostupnog Spotify-a (koji je poput IKEA-e također Švedski proizvod, btw. znate li da 1% švedskog izvoza čini muzika), te naravno YouTube music (tu je i SoundCloud i brdo drugih servisa za internet radio postaje, podcaste ili audio knjige a za koje vjerojatno niste ni čuli da postoje).

Sonos podržava i home assistante poput Amazon Alexe (prirodna progresija kaže da će uskoro biti normalno razgovarati s namještajem), no Alexa nije podržana u kombinaciji sa Sonosom na našem području (makar skoro sigurno postoji neki lagani hack kako to zaobići). Amazon Alexu koristim u uredu i funkcionira sjajno pa se nadam da će i ova integracija zaživjeti uskoro, tim više što primjerice IKEA Tradfri smart gateway za kontrolu rasvjete možete već danas spojiti na Alexu.

Update I: Nije mi se činilo bitnim spomenuti, no kroz diskusiju koja se dogodila na Facebooku ispada da je trebalo reći kako oba zvučnika osim što se spajaju wirelessom mogu se spojiti i ethernet kabelom (što je rijetkost).

Misao dana:
And those who were seen dancing were thought to be insane by those who could not hear the music.

p.s. u duhu transparentnosti; ovaj prikaz nije plaćen (ali ću zvučnike zadržati, hehe), nadalje – IKEA nije ni na koji način sudjelovala u pisanju ovog teksta (dakle nisu dali nikakve instrukcije, naglaske ili bilo što slično tome), niti su bili upoznati sa sadržajem prije objave

Categories
Priroda i društvo

Nizozemska

Nizozemski premijer prošlog je tjedna neposredno prije nego što je otišao na pregovore rekao kako ključni kriteriji za izradu novog EU proračuna moraju biti pažnja i poštivanje novca poreznih obveznika te modernizacija europskog proračuna. Iako je nizozemska bila načelno protiv zajedničkog duga kojim bi se financirao oporavak, voljni su bili pristati uz striktniju kontrolu trošenja tog novca. Protivnici takvog „strožeg“ pristupa su naravno zemlje na „dobitničkoj“ strani EU proračuna uključivo i Hrvatsku, a kojima predstavnici sjevernih „štedljivih“ i „savjesnih“ zemalja predbacuju neodgovorno financijsko ponašanje i apsolutno nepoznavanje koncepta „odgovornog ponašanja prema novcu poreznih obveznika“. Nije ni čudo što je u finalnim dokumentima kako bi se dobio nizozemski glas ugrađena „ručna kočnica“ koju može aktivirati bilo koja od EU zemalja ako zemlja primatelj nije ispunila svoja reformska obećanja.

Uz kombinaciju protestantsko-liberalnog mentaliteta nije neobično da im kažu da su više Nijemci od Nijemaca, osobito kada je potrošnja u pitanju, no njihova zemlja je bogata. Nizozemska je površinom nekih 10.000 km2 manja od Hrvatske ali na tom teritoriju živi gotovo četiri puta više stanovnika što je čini jednom od najgušće naseljenih zemalja na svijetu. Tih 17 milijuna stanovnika (koji su vlasnici više od 18 milijuna bicikala) godišnje stvore više od 900 milijardi dolara vrijednosti, što njihov BDP čini petnaest puta većim od Hrvatskog, i gotovo četiri puta većim po glavi stanovnika. S 54.4% javnog duga su jedna od najmanje zaduženih zemalja i ispod EU prosjeka. Četvero od deset zaposlenih u nizozemskoj su zaposleni na određeno vrijeme, drugi su najveći potrošači kave na svijetu i najveći uvoznici kakaovca. Imaju najveću koncentraciju muzeja i proglašeni su od UNICEF-a kao najbolja zemlja za život djece. Nizozemska je po svim kriterijima jedna od najslobodnijih, najdemokratskijih i najliberalnijih zemalja svijeta i prva koja je dopustila istospolne brakove (pa ne čudi da je Španjolska inkvizicija u prošlosti jednom prilikom osudila cijelu Nizozemsku na smrt zbog hereze).

Nizozemci su najveći izvoznici tulipana na svijetu (na 11.000 hektara koncentrirano je 90% svjetske proizvodnje tulipana), no sigurno niste znali da 80% svih lukovica cvijeća na svijetu dolazi iz nizozemske (usporedbe radi, Hrvatska je prošle godine ukupno izvezla cvijeća u skromnoj i spomena nebitnoj vrijednosti malo većoj od sedam stotina tisuća eura). Samo industrija cvijeća čini 5% nizozemskog BDP-a. Poznati su i po svojim vjetrenjačama kojih dan danas ima više od tisuću i nijedna od njih nije dobila milijardu kuna subvencija. Vjetrenjače su nekada bile korištene i kao sistem razmjene poruka, pa je postavljanje krila vjetrenjače na odgovarajući način davalo poruku o rođenju, smrti ili svadbi. Prvi javni prijevoz je organiziran u nizozemskoj još u sedamnaestom stoljeću kada su neki putnički brodovi dobili prve plovidbene redove. Nizozemske željeznice dnevno prevezu oko 600.000 putnika (dok naše u cijeloj godini prevezu jedva 20 milijuna), a Amsterdamski aerodrom ima najveći broj direktnih letova prema različitim destinacijama na svijetu (i šezdeset milijuna putnika godišnje u pre-covid periodu). Bez obzira na sjajnu prometnu infrastrukturu, prosječni Nizozemac svakodnevno vozi 3km na biciklu i četvrtinu svih svojih putovanja obavi na dva kotača. Najveći europski pub se također nalazi u Nizozemskoj, a Nizozemci su ujedno i drugi najveći izvoznici piva na svijetu (s više od dvije milijarde dolara izvezenog piva). Također, drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu (s nevjerojatnih 94 milijarde dolara izvoza, njihova poljoprivreda sama je jedan i pol puta veća od cijele Hrvatske). Prvi su na svijetu po dostupnosti, obilnosti i nutricionističkoj vrijednosti hrane. Nizozemska je najveći proizvođač paprike, luka, rajčice i krastavaca (i unatoč tome nisu smislili ajvar) i čine 20% svjetskog izvoza krumpira i rajčice. Najveći su izvoznik piletine u EU, a jaja na cijelom svijetu te drugi najveći izvoznik sira. U nizozemskoj se godišnje proda – uglavnom turistima – više od šest milijuna pari drvenih klompi (primjerice Borovo proizvede jedva četvrt milijun pari cipela godišnje). Klompe su se uglavnom proizvodile od drveta vrbe kako bi bile otporne na vodu budući da je oko trećina površine nizozemske ispod razine mora, a oko polovice na razini mora. Nizozemci svaku uzvisinu veću od jednog metra smatraju brdom ili nazivaju malom planinom. Najveće brdo koje imaju je svega 322 metra visoko i ponekad ga zovu Nizozemske alpe.

Prva prava multinacionalna kompanija Dutch East India Company svoje prve dionice je izdala 1602. godine na Amsterdamskoj burzi koja se danas smatra najstarijom modernom burzom na svijetu. Sjedinjene Američke Države su najveći investitor u Nizozemskoj, a Nizozemci najveći investitori u Ameriku. Strane multinacionalne kompanije čine 1% ukupnog broja registriranih kompanija ali generiraju oko 18% nacionalnog BDP-a, dok multinacionalne kompanije u nizozemskom vlasništvu kontribuiraju dodatnih 12% BDP-a.

Nizozemski Philips je razvio odavno zaboravljene audio kasete, ali i CD, DVD i BlueRay medij. U nadrastanju svoje kolonijalne prošlosti, prvi su osmislili i razvili „fair trade“ certifikate prije četrdeset godina. Prvi mikroskop je napravljen upravo u nizozemskoj krajem šesnaestog stoljeća, a krajem devetnaestog nizozemac Martinus Beijerinick je ukazao kako bolesti mogu uzrokovati i organizmi koji su još manji od bakterije a koje je nazvao virusima. Turizam čini „svega“ 5% nizozemskog BDP-a ali zato zapošljava gotovo 10% radne snage, a makar je broj turista gotovo istovjetan našem svejedno ostvaruju gotovo deset puta veće prihode.

Nizozemska je zemlja koja je kroz stoljeća dobro iskoristila sve prednosti koje su im se pružile i trude se više proizvesti i prodati nego što sami potroše. Stoga, kada kažu da s novcem poreznih obveznika treba postupati pažljivo i s poštovanjem treba ako ništa drugo saslušati.

p.s. ovaj članak je prvo objavljen u Expressu

Misao dana:
In 1978 zip or postcodes were introduced in the Netherlands; they consist of four numbers followed by a space and then to capital letters and are replaced before the name of the town… they referred to the city block in a given street in which the house occurs and thus the Dutch postal code book is the size of a telephone book.

Categories
Gadgets

Još jedan Huawei gadget, ovaj puta P40lite

Prije nešto dana sam napisao kraći osvrt na Huaweijev top “napravili smo jer možemo” Mate Xs model mobilnog telefona, a danas evo nešto da napišem o praktički lower end modelu Huawei P40 lite, a kojeg danas možete kupiti za svega malo više od 2.000kn.

Ovaj telefon uspoređujem prvenstveno s mojim već pomalo “starim” (nešto malo više od godinu i pol) iako i dalje vrhunskim Mate 20pro. dimenzijama, P40lite je jedva malo veći od Mate20pro i nekoliko grama lakši. Po količini memorije i prostora za pohranu su istovjetni, kao i većina drugih parametara koja je ista ili vrlo uporediva s Mate20pro. Razlika, a koja je očigledna, je u tome što P40lite ima nešto slabiju selfie kameru (“samo” 16 mega pixela), stražnja kamera je nešto bolja na P40 lite ali je zato širokokutna slabija od Mate20pro, nema NFC-a (za kojeg vjerojatno ni ne znate čemu točno služi), i ima 3.5mm priključak za slušalice makar možete koristiti i USB-C ako ih imate. Oba smartphonea podržavaju brzo punjenje i oba posjeduju osmerojezgreni procesor s time što P40lite ima oko 10-15% niži takt po jezgrama pa je i ponešto sporiji (što ja nisam uspio osjetiti). P40lite podržava dvije SIM kartice (kao i većina drugih Huawei telefona) i spaja se na praktički sve što možete zamisliti ili kroz 4G ili kroz WiFi. Baterija je iste veličine (4.200mAh) iako je moj subjektivni dojam da P40lite bolje upravlja i duže traje sa svojom baterijom. Ima sličnosti i razlika – ipak je ovo jeftiniji model pa je i ekran nešto manje rezolucije ali i dalje bitno više od FHD-a, možda je staklo ekrana nešto lošije, ne bih znao jer mi telefoni ne ispadaju iz ruke pa mi to nije kriterij, a skener za otisak prsta je integriran u prekidaču a ne u ekranu kao na Mate20pro – ali mislim da bez neke pretjerane dvojbe možete zaključiti kako ono što je bilo top model prije godinu i pol danas spada u nižu kategoriju pametnih telefona (ja promatram P seriju kao premium seriju consumer uređaja, dok su Mate više namijenjeni nekoj corporate/business okolini, P40lite je u tom sustavu “najslabiji” Huaweijev telefon, iako sam Huawei ima i niz drugih telefona nižih karakteristika i još povoljnije cijene – zato je možda pogrešno reći kako je P40lite niža kategorija jer je definitivno riječ o pametnom telefonu vrlo raskošnih karakteristika ali niske cijene). Sažeto; telefon je brz i cjenovno povoljan, baterija traje a kamera je vrhunska (i na kakve smo inače navikli kod Huawei pametnih telefona).

Huawei P40 lite

I sada kada smo obavili cijelu diskusiju oko hardware-a, red je da se pozabavimo “slonom u sobi” i popričamo malo o softveru jer situacija ovdje nije toliko jednostavna (makar daleko da je od komplicirane). P40 serija telefona je ona koja nema u sebi google play services, to ukratko znači da ne možete iz google play storea downloadati aplikacije, u biti ne samo to nego s P40 smart phoneima uopće nemate google play store. To možda zvuči alarmantno ali situacija je u biti vrlo jednostavna za riješiti na puno međusobno različitih načina.

Primjerice, ono što me jako začudilo jest to da u Huawei App Gallery (ekvivalentu gore spomenutog Google App Storea) imate cijeli niz aplikacija koje bi možda tražili na google-u. Recimo, ja koristim MS Office na svojem Mate 20pro i Office možete downloadati iz Huaweijevog dućana. Zanimalo me dosta što je sa Facebookom, Whatsappom ili Instagramom i oni su također dostupni ili kroz dućan ili kao direktni download (to me u biti skroz zateklo, jer je WhatsApp ponudio download aplikacije koju potom samo pokrenete i to je to; možemo diskutirati da li je to klik više ili manje ali aplikacije su tu). Huaweijev dućan uključuje i da se “predbilježite” za trenutak kada aplikacija bude dostupna a nudi i potencijalne zamjene za popularne aplikacije, a sam Huawei tvrdi (a to nije osobito teško provjeriti), ako sve bitne top aplikacije postoje i u Huawei app storeu.

Problem može nastati kada krenete u neke malo egzotičnije ili u našem slučaju lokalnije vode, a konkretni problem može biti recimo internet bankarstvo. Na sreću, i tu je lagano doskočiti problemu i to tako da instalirate na svojem i bilo čijem drugom telefonu Huaweijevu aplikaciju “Phone Clone” i jednostavno prekopirate aplikaciju s bilo kojeg drugog Android telefona. Nekada davno je migracija s telefona na telefon bila totalna gnjavaža i veliki rizik no PhoneClone funkcionira besprijekorno i brzo, vrlo malo klikanja i konfiguriranja i aplikacija je kod vas. Probao sam i pokrenuo i Zabino i PBZovo internet bankarstvo i oba funkcioniraju.

I zadnje, ako vam čak ni sve to nije dovoljno i baš vam treba google play store i pripadajući servisi, postoji cijeli niz raznih metoda kako ugraditi naknadno play store i nastaviti koristiti uređaj kao da je i bilo koji drugi Android telefon. Prva metoda uključuje download i instalaciju sa USB sticka (USB-C stick nije baš široko dostupan svima po džepovima, makar ih možete kupiti u bilo kojem dućanu koji prodaje informatičku opremu), po svemu sudeći, jednom kada google play odluči da je riječ o autoriziranom uređaju (a to je ono kada se ulogirate svojim google accountom) daljnjih poteškoća više nema. Metoda ima još i redovito se pojavljuju nove (koje su uglavnom jednostavnije od gornje) i one uključuju direktni download i instalaciju aplikacija koje potom obave proces instalacije svih potrebnih aplikacija i servisa.

Kako ja i inače preferiram alternativna rješenja i izbjegavam Google kao platformu (što ne znači da sam totalno u tome uspješan), iznenadio sam se koliko je jednostavno i “trouble free” instalirati sve aplikacije koje me zanimaju. Najviše sam brinuo o Facebook/Messenger/WhatsApp kombinaciji (s time da ne koristim Messenger), a potom za internet bankarstva. Sve je proradilo iz prvog pokušaja. Jedine aplikacije koje vidim da neće raditi su aplikacije tipa Netflix ili HBO GO koje se oslanjaju na DRM kojeg Huawei jednostavno nema (ima vjerojatno svoj ali ga Netflix ne prepoznaje, barem zasada). Naravno, nitko normalan ne gleda filmove na mobilnom telefonu, ali ako koristite uređaje tipa ChromeCast onda ste u problemu (meni je taman Amazon Echo u dolasku pa me zanima kako će to raditi s Huaweijem, ekipa po internetu kaže da možete downloadati i Amazonov app store što nisam pokušao). Američko Kineska borba oko 5G-a će sasvim sigurno trajati neko vrijeme, ali može se lagano dogoditi da ameri počnu popuštati u času kada shvate da je Huawei počeo graditi svoj vlastiti eko sustav u kojem oni nisu pozvani. Promatrao sam razvoj Huawei app store-a posljednjih nekoliko mjeseci i app store iz primjerice prosinca prošle godine opsegom i odabirom nije ni na koji način usporediv s daleko širom ponudom koju imate danas i koja je definitivno adekvatna za veliku većinu korisnika.

Ako vam treba solidan uređaj za razmjerno malo novaca Huawei P40lite je solidan i dobar izbor (i sasvim sigurno ga treba ozbiljno razmotriti bez obzira na koji ste se uređaj namjerili). Vjerojatno će vas prijatelji i Samsung ljubitelji plašiti s nedostatkom Google Play Store-a, što može biti problem ako ste neki bazični korisnik telefona a često koristite neku od aplikacija koje nema u Huaweijevom dućanu aplikacija, no uvijek imate tech-savy kćer, sina ili kolegu koji će se s time izboriti bez velike muke. Ako koristite standardne društvene mreže, WhatsApp, Viber i slične aplikacije za razmjenu poruka te koristite neko od domaćih internet bankarskih aplikacija onda uopće ne morate brinuti (nešto slično je napisao i zaključio urednik Bug-a Dragan Petric prije nekoliko dana).

Misao dana:
The good news about computers is that they do what you tell them to do. The bad news is that they do what you tell them to do.

p.s. u duhu transparentnosti; morate znati da surađujem s Huawei-jem koji mi je i osigurao ovaj uređaj, nadalje – Huawei nije ni na koji način sudjelovao u pisanju ovog teksta (dakle nisu dali nikakve instrukcije, naglaske ili bilo što slično tome), niti su bili upoznati sa sadržajem prije objave