Categories
eDržava Politika

Kandidati za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, sezona 2016

U ovom blog postu se nalazi velika količina podataka iz javnih ali nažalost dijelom nepouzdanih izvora, pa lijepo molim da prije nego što donesete neki zaključak da temeljito pročitate, dobro razmislite i po potrebi provjerite informaciju. Važno je prilikom donošenja zaključaka imati na umu protok vremena od događaja do danas.

Prošle godine pred parlamentarne izbore napravio sam vrlo sličnu analizu pa sam je odlučio ponoviti (osobito zato jer je tijekom te analize štošta ispalo na vidjelo). U želji da izbornu kampanju učinim transparentnijom, da svi skupa upoznamo naše kandidate te da budemo malo educiraniji oko toga koga biramo u Hrvatski sabor, došao sam do zaključka da bi bilo dobro pogledati povezanost kandidata i raznih poslovnih subjekata. Rezultati su dostupni svima (ako želite, podatke možete preuzeti, možete napraviti svoju dodatnu analizu i objaviti podatke na svojem mediju/portalu/blogu ali lijepo molim da navedete izvor podataka).

Glavna ilustracija ovog blog posta je excel dokument s popisom kandidata za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru za izbornu kampanju 2016, a koji su na povezani s nekom pravnom osobom. Pravne osobe mogu biti obrti, tvrtke, dionička društva kao i razne institucije. Pregled je cjelovit koliko može biti i odnosi se na sve pravne osobe otkako postoji evidencija (dakle za posljednjih dvadesetak godina).
Od svih kandidata, njih 909 se u nekome trenutku pojavilo u nekome svojstvu u nekoj od pravnih osoba; mogu biti vlasnici, direktori, članovi nadzornih odbora, prokuristi, stečajni upravitelji ili drugo.

Za svaku osobu naveden je početak i kraj mandata u nekom svojstvu, neki od datuma nedostaju i to je zato jer ili ta konkretna funkcija nije vremenski ograničena (primjerice vlasnik tvrtke) ili podatka nema zato što mandat nije prestao. Kod promatranja početka i trajanja mandata treba imati na umu da pojedini trgovački sudovi ne upisuju datum početka i trajanja određenog svojstva te su ti datumi preuzeti iz oglasnika Narodnih novina (ti datumi su najnepouzdanija točka analize i na njih treba osobito paziti).

Za svaku pravnu osobu naveden je njezin OIB, naziv pravne osobe i županija sjedišta pravne osobe. Ako je pravna osoba brisana iz evidencije onda je napisan i datum brisanja (uočite da je datum brisanja preuzet iz službenih registara sudova ili ministarstava, dok su počeci i krajevi mandata iz NN pa se datumi mogu razlikovati). Za svaki subjekt je navedeno i to da li je trenutno aktivan ili nije, ako postoji naveden je i temeljni kapital društva. Za trgovačka društva naveden je i prihod i dobit ili gubitak iz prethodne poslovne godine (2015), ako podatka nema to vjerojatno znači da ti podaci nisu predani. Nadalje, navedeno je i da li je račun društva u blokadi ili ne na dan objave ovog teksta (važno; teoretski je moguće da neka pravna osoba bude u blokadi po jednom računu ali ne i po drugom; u tom slučaju je ta pravna osoba navedena dvaput, ista se situacija pojavljuje ako je kandidat zaveden u više svojstava u jednoj pravnoj osobi, npr. kao vlasnik i direktor), a također su tu i parametri procjene boniteta poslovnog subjekta. Bonitet se računa za poslovnu godinu (koja je navedena), naznačen je trend kretanja rejtinga (uzlazni, silazni ili nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu), te subjektivna procjena rizika nelikvidnosti subjekta. Vrijednost 1 je sigurnost nelikvidnosti (i opasnosti za stečaj), dok je vijednost 0 minimalni rizik nelikvidnosti. Napominjem da je ovo brojka nastala temeljem matematičke formule i po svojoj strukturi izračuna je slična izračunu bankovnog boniteta te je stavljena u odnos s šansama preživljavanja sličnih tvrtki unutar istog statističkog područja. Tu ocjenu treba uzeti kao orijentacijsku.

Struktura kandidata po izbornim jedinicama i njihova zastupljenost po pravnim osobama
Struktura kandidata po izbornim jedinicama i njihova zastupljenost po pravnim osobama (svi brojevi se odnose samo na one kandidate koji su primjećeni u pravnim osobama)

Od izvora, korišten je oglasnik Narodnih novina, registri trgovačkog suda i registar ministarstva obrta, ministarstva financija, registar javne objave financijskih rezultata FINAe (za izračun rejtinga) kao i komercijalno dostupni podaci o blokadama (napominjemo da ne znam koliko je dugo subjekt u blokadi te da li je blokada 10 lipa ili 10 milijuna kuna). Nažalost, rado bih vam napisao kako su javne evidencije točne, ažurne i općenito vjerodostojne no to nažalost nije uvijek slučaj te SVE podatke treba uzeti s dozom opreza. Također, sve te evidencije su dizajnirane da budu maksimalno nečitljive i nedostupne što bilo kakvu smislenu analizu otežavaju do maksimuma; ogroman je trud uložen da bi se postigao ovakav rezultat iz tih krajnje neprijateljski nastrojenih institucija prema transparentnosti, otvorenosti, a da ne kažemo da su i dalje u direktnoj suprotnosti s EU direktivom o ponovnoj upotrebi podataka (tzv. PSI direktiva – tu otprilike ide moje dugogodišnje zalaganje da FINAu treba jednostavno ištekati iz zida jer su oni beyond repair te da je ona samostalno najveća prepreka transparentnosti i elektroničkom poslovanju u ovoj državi).

Spajanje osoba i pravnih subjekata je napravljeno tako što je DIP objavio OIBove kandidata na odluci o kandidaturi. OIB-ovi osoba nisu navedeni u ovom excel dokumentu jer se smatraju osobnim podacima (iako su u svojoj biti javni budući da su javno objavljeni u službenim registrima i na službenim stranicama DIP-a).

Za razliku od prošlog puta, ovaj puta su objavljene i liste, spol i dob kandidata kako bi mogli raditi dodatne usporedbe, također analizom su ovoga puta obuhvaćeni svi kandidati za zastupnike (dakle i dijaspora i manjine).

Tekst će biti dopunjavan i korigiran za korekcije eventualnih pogrešaka ili nejasnoća koje se pojave u komentarima.

Ako ste uspjeli pročitati te se slažete s gore navedenim disclaimerom i objašnjenjenjem evo nekoliko zanimljivih podataka o kandidatima za sabor:

  • 909 kandidata za sabor jesu ili su bili povezani s nekim pravnim osobama (u raznim svojstvima),
  • tih 909 kandidata za sabor se pojavljuju u ukupno 1.396 pravnih osoba
  • od tih 1.396 pravnih osoba njih 320 je brisano iz evidencija (likvidacijom, stečajem ili na drugi način)
  • 123 pravne osobe su u blokadi

Koliko vidim, i u ovom popisu postoje kandidati za zastupnike a koji su postojeći državni dužnosnici a da se nalaze u pravnim osobama makar to ne bi smjeli biti.

I na kraju, evo i excela: Kandidati za Sabor 2016 zastupljeni u pravnim osobama

Misao dana:
And suddenly I was an accountant who was popping out of bed in the morning, excited to get to work. That doesn’t happen to accountants. Ever. I’ve checked with other accountants.

Share the post "Kandidati za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, sezona 2016"

  • Facebook
  • X
Categories
Politika

Mala inventura stanja raspada države

Ima jedna rečenica koju sam relativno nedavno naučio ali koja strašno dobro opisuje politiku općenito, no osobito je primjenjiva na svemu onome što se trenutno događa u našem društvu, ta rečenica ide otprilike ovako:

U politici ima malo iznenađenja a puno iznenađenih.

Da budem totalno iskren, i mene je iznenadilo toliko brzo poravnavanje zvijezda koje je u doslovce nekoliko sati iznjedrilo konfiguraciju traženja opoziva Tomislava Karamarka do stava Mosta da Karamarko mora otići. Nije neki veliki zaključak kako se HDZ nije snašao u novim okolnostima i kombinacija u kojoj im Most kao kingmaker svako malu spusti. Karamarko je na silu pokušao ovladati sigurnonosnim sustavom što mu nije uspjelo i frustracija time da ne vlada policijskim aparatom je više nego očita, a glad domoljuba za pozicijama poprima doista zabrinjavajuće razmjere (pa se tako rijetko tko imalo detaljno bavio kadrovima koji su imenovani proteklih mjeseci).

U postojećoj konstalaciji snaga, Karamarko više nema nikakve realne šanse sastaviti novu većinu koja bi srušila i zamijenila premijera. Uočite malo kako svi HDZovci koji uopće govore o situaciji vrlo pažljivo odabiru riječi i pitanje povjerenja Oreškoviću makar je potegnuto nije potegnuto do razine formalnog prijedloga prema Saboru (sada je skoro 13h i zasada nemamo informaciju da je tako nešto poduzeto i dostavljeno Saboru). Uostalom, pravila o opozivu premijera su dizajnirana za oporbenu situaciju i ne predviđaju kombinaciju u kojoj bi vladajuća stranka tražila opoziv vlastitog premijera; tako je premijer barem zasada proceduralno zaštićen u tom odbrojavanju. A odbrojavanje teče do trenutka kada se u Saboru formalno mora provesti glasanje o povjerenju Tomislavu Karamarku. Opet, ako gledamo izvještaje sa subotnjih HDZovih sastanaka, uočite kako su govornici naglašavali kako je Karamarko taj koji je preuzeo obvezu i “kormilo” nad strankom, kako on sakuplja 76 glasova. Naglašava se uloga Karamarka i naravno ističe njega kao premijera AKO sastavi tih 76 glasova. OK, nitko nije naglasio taj “ako” ali je on tu, među redovima. Nitko ne govori što ako, ali svi znamo što slijedi.

Karamarko (možda) računa na Milana Bandića koji se gura kao rješenje problema, no nije Bandić rješenje problema Karamarku nego je HDZ rješenje problema Bandiću kojeg jedino zanima podrška za slijedeće lokalne izbore. Bandić očekuje da će kroz gradske donacije, prostore i slično kupiti/privoliti nekolicinu zastupnika da se priključe njegovom klubu no to je jako plitak bazen. Nadalje, neka preslagivanja unutar tog bazena uključuju i neke potencijalne potrese unutar same Domoljubne koalicije, što nikoga s imalo čistim tokom misli ne veseli.

No, uzmimo za trenutak u obzir mogućnost da se doista takva nova koalicija i posloži (matematički nemoguće ili na rubu mogućeg) i sve što o njoj mogu reći da bi ona bila fragmentiranija od postojeće većine s Mostom, da se u njoj nalaze kojekakvi redikuli poput Tepeša ili Ćorića i njima je kristalno jasno da oni postoje dok postoji ova većina, svaka nova igra u kojoj se provociraju izbori znači da će i njihovih 15 minuta slave završiti puno prije kraja konzumacije.

Dakle, da sažmemo; imamo Karamarka koji se grčevito bori da sakupi nepostojećih 76 glasova, Bandića koji pokušava uvjeriti Karamarka da ako uzme njegovih osam, priboroji ih sebi i onda opet doda Karamarku da je time Karamarko nekako na dobitku. A tu je naravno i armada ovih domoljubnih priljepaka i pijavica koji upravo u ovim trenucima osvješćuju sami sebe kako im Karamarko u ovom trenutku vrijedi više mrtav nego živ. Eto, baš slušam kako Šeks govori da Karamarko treba odstupiti u nacionalnom interesu, a treba tu i dodati suptilnu poruku Europskih pučana ili Europskih financijaša.

OK, Karamarko može ostati bez pozicije na više načina. On može shvatiti da je sudac svirao kraj njegove igre (svirao je prije nekoliko tjedana ali se Karamarko i dalje pravi da je sve ok) te može sam ponuditi ostavku kao koliko-toliko časni izlaz. Čak i ako malo promatrate Oreškovićev poziv da da ostavku skupa s Petrovim, možete vidjeti da je Orešković ponudio časni izlaz za Karamarka što je više nego što je zaslužio. Alternativno, imamo mogućnost da nova HDZova većina koja je shvatila da je Karamarko mrtav potpiše njegovu političku smrtovnicu u Saboru nakon što ga Orešković razriješi. Ili pak svi skupa možemo čekati glasanje za opoziv i kolektivnu sramotu koju će Karamarko i HDZ doživjeti opozivom. Ja sam stajališta da do glasanja nikada neće doći nego će Karamarko ili odstupiti ili biti razriješen prije toga.

Pitanje je što poslije: mala je šansa da Karamarko zadrži predsjedničku poziciju ako na tako sraman način mora napustiti Vladu, HDZ ima ionako okrutan način postupanja sa svojim predsjednicima i nema se Karamarko tu čemu veseliti (nije da neće pokušati ali jalov je to trud, a čopor je gladan).
Pitanje je, totalno legitimno, može li nova i presložena vlada (barem nešto kako je Karamarko obećao :) funkcionirati?

Mislim da može, naime ako u Vladu uđe netko umjeren i prihvatljiv svim stranama, netko tko je u stanju percipirati zakonitosti koalicije u kojoj ova druga strana ima solidnu mogućnost veta, te netko tko je u mogućnosti pokrenuti svojim kompromisima Vladu da počne nešto proizvoditi i napokon pokrenuti #samoreforme, eh, tada će i članovi koalicije i građani brzo zaboraviti na sve probleme i nesuglasice koji će ionako biti natovareni na jednog jedinog čovjeka kojeg više nema.

p.s. uočite da ne spominjem u postu Brkića i to da je i njegov red uskoro, ne znam tko bi mogao biti novi predsjednik HDZ-a i to je teško s današnje pozicije reći ali pretpostavka je da će veći broj njih biti zainteresiran. Nema tu ni govora o implikacijama što bi bilo kada bi Bandić bio značajniji partner novog stanja (kao ni nelogičnosti da je Karamarko nepoželjan kao član Vlade ali je ok kao predsjednik stranke, dok je Bandić ok)… Ima tu materijala za nova poglavlja nestabilnosti, a ako Vlada preživi sve ovo onda je prvi slijedeći korak državni proračun za 2017. godinu

Misao dana:
If you die horribly on television, you will not have died in vain. You will have entertained us.

Share the post "Mala inventura stanja raspada države"

  • Facebook
  • X
Categories
Toyota

Toyota RAV4, Hybrid Synergy Drive

Prošli tjedan sam na nekoliko dana mini testiranja dobio na korištenje totalno nov Toyota RAV4 koji je bio totalno opremljen svime i svačime, iskreno nisam promatrao specifikaciju automobila, no sve što znam da se u automobile ugrađuje je bilo prisutno u ovom automobilu uz možda izuzetak staklenog krova (ne znam da li postoji izvedba sa staklenim krovom ali pretpostavljam da postoji). Pogledao sam malo konfigurator na toyota.hr i čini mi se da je ovaj auto koji sam vozio imao Executive opremu s nekim dodacima Premium paketa.

WP_20160202_14_34_05_Rich_LINe bih vas sada previše zamarao s time kako je auto super, ili da lamentiram od voznim svojstvima jer ja jednostavno nisam vozač koji gura auto do maksimuma njegovih performansi ali mogu podijeliti neke od dojmova koje sam stekao vozeći se.

Kao prvo, vanjština auta je skroz OK, ja osobno nisam veliki ljubitelj SUV automobila i više preferiram limuzine no RAV4 je atraktivan koliko to japanski auto može biti. Jako mi se dopala ova boja koja je u katalogu navedena kao crvena, no u praksi više izgleda kao boja trule višnje (i to metalik), jako dobro paše automobilu. Auto je imao i grafitne naljepnice po bokovima i retrovizorima, a imao je i dodatni aluminjski prag koji je pomalo kičast i čiji mi je smisao meni totalno izgubljen i i po meni nagrđuje auto (ali opet, ja i estetika…). S druge strane, iako ne volim SUVove, neosporna je činjenica da je super voziti povišeni auto jer je pregled ceste superioran u odnosu na limuzinu.

Stražnje staklo je skoro okomito pa se po vožnji na kiši na njemu sakuplja dosta vode (što je normalno za ove automobile ali ako vozite limuzinu dovoljno brzo onda nemate taj problem). Auto mi se osim toga čini jako širokim, kada sam ulazio u garažu učinilo mi se da ja jednako širok a možda i širji od mojeg trenutnog automobila koji je inače vrlo velik.

Iznutra, dopali su mi se donekle tvrda sjedala s nekom vrstom brušene kože, sjedala su nešto uža nego u mom autu i definitivno tvrđa no to mi se dopalo jer bolje legnem u njih i tijekom vožnje me čvrsto drže što je isto ok. Prostora na stražnjem sjedalu ima na pretek, ali doista jako puno i tkogod bude sjedio na zadnjem sjedalu imati će mjesta koliko god želi (a i pod je totalno ravan pa to dodatno daje dojam prostora). Prtljažnik je veliki što je u takvom autu ipak očekivano, a vrata su motorizirana i dižu se i spuštaju na daljinski upravljač što je totalno cool i praktični štos (ako recimo imate brdo vrećica u rukama). Putnička vrata se otvaraju tako da samo prihvatite ručku i otvorite ih, a zaključavaju se tako da prstom dotaknete kvaku (uz uvjet da imate daljinski upravljač u džepu). To je vrlo praktično, moja posljednja dva automobila su također na isti način opremljena i vrlo brzo se naučite da ne morate izvlačiti ključeve da bi otvorili ili zatvorili auto.

No najbolje stvari su mali gadgeti kojima ovaj auto obiluje. Kao prvo, auto se momentalno integrirao s mojim (windows) telefonom i proradili su bez problema (što nije moje iskustvo sa svim bluetooth sustavima), fora je da mogu i streamati muziku s telefona što je dodatni bonus makar auto ima i USB port s kojeg sam bez problema puštao muziku.

Retrovizori imaju promatranje mrtvog kuta i u kutu ogledala se nalaze narančasti znakovi koji svijetle i žmirkaju dok se nešto nalazi u mrtvom kutu. Definitivno vrlo korisno ali morate imati disciplinu promatrati taj detalj. Auto je opremljen i radar cruise controlom kojeg sam vozio po prvi puta. Nekako sam došao do zaključka da ako ste pasivni vozač onda radar cruise control ima apsolutno smisla, auto ubrzava i usporava vrlo dobro (puno prirodnije i mirnije od nekih drugih auta u kojima sam bio a da imaju takav sustav). Ako ste malo aktivniji na cesti onda adaptive cruise control zna zbuniti jer auto počne usporavati makar bi vi htjeli da je obrnuto (recimo, moja uobičajena taktika je držati cruise control na nekoj brzini a onda koristiti ubrzavanja za pretjecanja, s aktivnim cruise controlom auto sve radi sam i to me zbunjuje i smeta). Nisam našao načina da ugasim radarsku komponentu cruise controla.

Posebno korisna je Road Sign Assist funkcija, koja u praksi znači da automobil prati prometne znakove i na displayu pokazuje ograničenje brzine (a i neke druge znakove), ako je znak bijeli onda ste unutar ograničenja a ako se vozite prebrzo onda pocrveni. Taj feature mi se jako dopao i vrlo je praktičan. Uočio sam da električne znakove na auto cesti (one manje, veličine običnog prometnog znaka) ne prepoznaje uopće, velike iznad ceste prepoznaje bez problema, a ako imate usku cestu (recimo Riječka obilaznica) gdje je zaustavna traka vrlo blizu centralnog kolnika onda zna snimiti znak za usporavanje na zaustavnoj traci pa pokazuje neko vrijeme krivi podatak (ali kada griješi, griješi prema niže tako da je to ok).

Dodatna fora je i da auto sam pali i gasi duga svjetla na autocesti i to radi vrlo dobro i pouzadno i prema prometu koji dolazi iz drugog smjera kao i da detektira automobile koji se nalaze ispred vas (iako, na aute koje sustižete ne reagira uvijek dovoljno brzo). O automatskim brisačima nadam se da ne moram govoriti jer je to jedna od najboljih funkcija koje na autu možete imati (da se automatski pale i optimalno brzo brišu).

Evo i nekoliko rečenica o motoru tj. hibridnom sklopu koji se u Toyoti RAV4 nalazi. Riječ je o istom kompletu kojeg možete pronaći u nekoliko Lexusovih modela (u NXu kojeg sam isto vozio ovo ljeto, ISu, GSu i RCu). Riječ je o 2.5l četverocilindričnom benzinskom motoru u kombinaciji s hibridnim sklopom. Ono što je malo zbunjujuće je da u biti ne znam koja je ukupna snaga sustava. Benzinski motor bi morao biti oko 140 konjskih snaga (105KW), dok bi električni motor trebao biti slične snage, a sve skupa bi moralo biti računalno limitirano na način da niti u jednome trenu auto ne može na kotače isporučiti više od 181 konjske snage. Kada promatrate specifikacije gore spomentih automobila nigdje to baš totalno jasno ne piše i specifikacija se mijenja po tržištima i modelima iako je riječ o istom pogonskom sklopu.

Fora hibrida se sastoji u tome što je benzinski motor Atkinson a ne Otto kao normalni benzinski motori. Atkinsonov ciklus je efikasniji od Otto ciklusa, no problem je što ima daleko manji okretni moment te zbog toga nikada nije bio popularan u klasičnim automobilima (super je da imate puno konja i malo trošite ali nije super da vam treba pola sata da ubrzate), no zato Atkinsonovi motori u kombinaciji s električnim motorom hibrida daju punu snagu i efektivno dobijate auto koji ima karakteristike jednake ili bolje od najmodernijeg diesel motora, a koji je u smislu ispušnih plinova neusporedivo čišći. Kužim ja da ispušni plinovi mnogima nisu neki veliki prioritet, no činjenica je da se posebni porez na motorna vozila već danas obračunava po CO2, da je nastala velika problematika oko NOX plinova (VW skandal koji će po meni imati dugoročne posljedice na diesel automobile), te da mnoge zemlje godišnji porez na vozila naplaćuju po ispušnim plinovima. Hibridi su naravno daleko popularniji u americi gdje je diesel slabo korišten, no s visokim cijenama goriva hibridi su popularni i u europi (makar su trenutno cijene niske, dok pišem cijena litre benzina na obližnjoj pumpi je  8.4kn). Hibridni auti su daleko tiši od diesela, troše malo goriva (usporedivo a ponekad i bolje od diesela za kojeg nemojte zaboraviti da ima 30% više energije u jednoj litri), no najbolja fora je mjenjač kojeg u biti nema.

Hibridni automobili koriste CVT mjenjač, na ovom linku sam raspisao kako to funkcionira na Toyoti Prius i u biti ništa se nije promijenilo do danas osim što je sve skupa manje, lakše i učinkovitije. CVT ukratko znači da automobil nema brzine kao takve, pogrešno je čak i reći da ima automatski mjenjač jer je automatski mjenjač u biti normalni mjenjač koji ima fiksni broj omjera zupčanika (5, 6 a u nekim modernijim i skupim autima i 8 ili 12), dok CVT može kroz konfiguraciju planetarnih zupčanika imati beskonačno veliki broj omjera tako da je u bilo kojem času moguće napraviti optimalnu kombinaciju vrtnje benzinskog motora, električnog motora i snage i okretnog momenta kojeg možete isporučiti na kotače. Ono što zbunjuje ljude koji vole voziti po zvuku motora (ako ga možete čuti) je da zvuk i ponašanje motora nema nikakve relacije s time što radite dok vozite. Ja obožavam hibride (moj auto jest hibrid) i ne bih više vozio auto s klasičnim mjenjačem ako baš ne moram. Vožnja s CVTom je iznimno udobna vožnja i imate samo opcije parking, naprijed, nazad i neutral. Postoji i nešto što je pokušaj emulacije vožnje s mjenjačem ali u praksi to ima smisla samo dok se vozite nizbrdo pa kroz tu mogućnost kočite motorom.

Auto sam koristio nekih 48 sati i napravio sam nešto preko 500km ukupno i nisam ga previše štedio, recimo samo da je bilo malo znakova ograničenja koja sam uspio ispoštivati tako da je ukupna potrošnja bila oko 10l/100km što je i dalje ok obzirom na to da je riječ o automobili aerodinamike cigle i težine dvije tone. Da imate diesel motor te snage potrošnja bi bila tu negdje, a da sam se vozio pristojno i u okviru limita tada bi potrošnja sigurno bila drastično manja i vjerujem da se u dnevnoj vožnji, osobito po gradu taj auto može voziti s prosjekom od oko 8l/100km. Eh, tank je relativno maleni, upalila se rezerva i natočio sam malo više od 40 litara, a očekivao sam barem 60.

No, kao što sam napomenuo gore, SUV automobili nisu nešto što me jako privlači i više volim limuzine, a dodatni problem kojeg imam s Toyotom RAV4 je i u tome što posljednjih godina vozim automobil koji ima drastično veću snagu pa kada naletite na 180KS ali iz smjera jačeg automobila možete doći do zaključka da je auto pomalo spor iako to nije tako.

Što se mene tiče, ako kupujete auto onda svakako vrlo, vrlo ozbiljno promotrite hibride i svakako organizirajte dužu testnu vožnju. Osjećaj vožnje hibrida, osobito ako dosta vozite je drastično drugačiji i za sve normalne ljude koji se voze iz točke A u točku B to je superiorni način vožnje (baš drugačiji, ja se ne želim više vraćati na klasične mjenjače). Ako gledate SUV aute onda je ova Toyota RAV4 apsolutno besprijekoran auto, relativno tvrd ali ne previše, visok i pregledan, ugodnog ali ne suviše agresivnog izgleda i više nego dobar auto za dnevne vožnje ali i duža putovanja. Kada bih kupovao SUV, onda se definitivno mogu zamisliti u ovakvom autu.

Mali disclaimer: s Toyotom Hrvatska imam desetgodišnje prijateljstvo, veliki sam fan Toyote ne samo kao automobila nego Toyota Production Systema kao filozofije i metodologije proizvodnje, vozim drugi za redom Toyota automobil. Nisam bio plaćen ili bilo što slično tome da napišem ovaj tekst (dapače, otišao sam do Opatije na sastanak i kolače, a kolači su bili očajni pa sam cijeli dan bio loše volje što sigurno nije pomoglo u recenziji :).

Misao dana:
I’ve adopted a highway. Well, technically, I just drive like I own it.

Share the post "Toyota RAV4, Hybrid Synergy Drive"

  • Facebook
  • X