Jedan od najboljih muzičkih video uradaka osamdesetih dobio je novu, doslovnu verziju.
Blackberry 9000 aka. Bold

Blackberry od serije 8xxx ima i utore za mini SD karticu, ugodno me iznenadilo što je skupa s mojim telefonom došla i 1gb kartica koju sam zamijenio svojom već postojećom 2gb karticom (maksimalna veličina koja je podržana je 16gb). Kartica se mijenja tako da se otvori vanjski minijaturni poklopac. Prethodnik 8800 ste morali doslovce rastaviti, maknuti bateriju i gurnuti unutra karticu (nemam neki stav oko ovoga jer nemam potrebu mijenjati često tu karticu pa mi je svejedno). Kada upalite uređaj onda vidite prvu bitnu razliku; ekran je sada 480×360 ili pola VGA rezolucije što je skoro duplo veće od prethodnog iako je sama fizička veličina ekrana jednaka. To ukratko znači da je slika na ekranu nevjerojatno oštra (bila je super i ranije ali sada je doista iznimna). Navigacijske tipke su napravljene da budu u razini (malo drugačije nego na 8800) a tastatura daje izrazito gumasti osjećaj koji je u stvari vrlo dobar i bolji od ionako sjajne tastature na 8800. Blackberry štos je da oni na specifičan način zarezuju tu gumu tako da je svaka tipka drugačije nagnuta što vam daje mogućnost da tipkate “na slijepo” bez ikakvog problema.
Ako ignoriramo vanjske detalje, bitna promjena je nastala u unutrašnjosti uređaja. Kao prvo, ovaj uređaj sada podržava i HDSPA brzine od teoretskih 7mbit u sekundi. To znači da možete surfati vrlo, vrlo brzo no jednako tako možete uređaj koristiti i kao modem za notebook pa vam HDSPA kartica ili puck nisu potrebni (actually, u VIPu imate posebnu tarifu za upravo takve situacije a koja je upola jeftinija od tarife koju imate za karticu). Drugi cool feature je wifi, ovo je moj prvi wifi telefon i fora je da kod kuće gdje imam wifi mogu surfati preko ADSLa umjesto preko telefona (što znači da mogu surfati brzo), sada kada imate hdspa to se i ne čini nekom osobito dobrom osobinom, no kada se nalazite u roamingu gdje se bandwidth plaća suhim zlatom i bubrezima to se može pokazati kao sjajno rješenje. Treći sjajni feature je fotić i kamera, što i nije nešto osobito originalno, no bberry je uređaj koji automatski bilo koju snimljenu sliku ili filmić može emailati dalje (a i još neke zanimljive fore su dostupne). Poput 8800 i 9000 ima ugrađeni GPS, a besplatni blackberry maps stiže s njime (uključivo i besplatne karte za hrvatsku). Rijetko koristim GPS no činjenica je kako sam uspio s njime pronaći nekoliko zabačenih ulica i ta stvar očito radi ok (ne u razini garmina i slično, ali više nego lagano i upotrebljivo). Peti feature je i to što na njemu sada imate full multimediju. To znači da možete gledati stremani youtube, možete gledati filmiće (neki demo filmovi izgledaju impresivno), te je tu anravno i neizostavni mp3 player. Blackberry 9000 dolazi i sa stereo slušalicama (i to onima koje ulaze u ušni kanal pa u moje uho nisu zasada uspjele ući ali dolazi i sa zamjenskim kapicama pa se moram malo poigrati s time). Kvaliteta zvuka je impresivna i na slušalice ali još impresivnija ako slušate na ugrađeni speakerphone koji daje zvuk totalno neproporcionalan veličini uređaja. Posebni killer feature je i media sync softver koji vam omogućava sinhronizaciju između itunes-a i blackberrya (za sve osim DRM muziku koje mi u hrvatskoj ionako ne bi smjeli imati).
Ukratko, Blackberry 9000 vam uspješno mijenja i GPS navigaciju, može se koristiti kao fotić i kamera (priručna), definitivno čini iPod redundantnim i naravno to je killer sprava za mail i sve oblike instant i ostalog messengiranja.
Od aplikacija koje sam si ugradio tu je google maps (tako da imam i satelitsku sliku a ne samo kartu), facebook (da mogu s aerodroma mijenjati statuse) i flickr (da uploadam slike čim ih snimim na flickr, ekstra feature je i geotagiranje).
Ukratko, ne postoji feature koji se danas ugrađuje na mobilne telefone a da on već nije sadržan u blackberryu 9000, čime opravdava gornji epitet “mame svih mobitela”.
Kroz koji dan ću napisati i tekst o nekim štosevima, samoj upotrebi uređaja i softveru; dotle možete pročitati moje ostale tekstove na temu Blackberrya koje pratim od prvog dana od kako su u prodaji u Hrvatskoj (a i prije toga).
Misao dana:
If you were going to die soon and had only one phone call you could make, who would you call and what would you say? And why are you waiting?
Ovo je manje-više retoričko pitanje. Naime, mjere obuzdavanja vanjskog duga koje već godinama provodi HNB nad hrvatskim bankama poprilično je restriktivan i te obvezne rezerve se danas pokazuju kao slučajna i kolateralna prednost navedenih mjera a sve u krizi koja dolazi.
Hrvatska je burza (kao uostalom i sve ostale burze širom svijeta) reagirala na događanja u Americi, a i prije nekoliko dana Šuker nas je uvjeravao kako su banke sigurne i stabilne i kako je Hrvatski bankarski sustav među najstabilnijima u europi (što je vjerojatno i točno). No, jučerašnje spašavanje njemačke Hypo real estate banke (koja nema veze s našom hypo bankom).
Ovih dana je sve krenulo spašavanjem (nacionalizacijom) luksemburškim i beglijskim dijelovima Fortis banke (injekcijom od cca. 17mld eura), te jučerašnjih 50mlrd eura u Hypo real estate. Ako to usporedimo s američkih 700mlrd dolara, tek smo načeli problem a europa je potrošila 100mlrd dolara. Ovaj tjedan možemo očekivati i lagano sklizanje eura u odnosu na ostale valute, a čitajući među redovima moguće je očekivati i daljnje sanacije.
Primjerice, Unicredito je najavio prikupljanje 6.6mlrd eura za stabiliziranje svoje likvidnosti. Unicredito je inače vlasnik Zagrebačke banke.
Istovremeno, Barrosso je negdje izjavio kako “Treba naglasiti da je stanje u Europi bolje od onoga u SAD-u. Zato se ne mogu uspoređivati odgovori na krizu s dviju strana Atlantika“ – a ovdje vrijedi razmisliti o tome u kojim će okolnostima političar reći da situacija “nije tako strašna”. Osobito uzimajući u obzir izjavu britanskog ministra gospodarstva Petera Mandelsona:
Na novinarsko pitanje o tomu što misli u kakvom je stanju britansko gospodarstvo, dojučerašnji europski povjerenik za trgovinu je odgovorio: “Mislim da je ono uistinu u vrlo lošem stanju.” Dodao je kako bi na financijski sustav trebalo gledati kao na “pacijenta koji boluje od bolesti za koju bi Vlada trebala pronaći odgovarajući lijek”. (totalportal)
Objektivno, stvar ide rapdno nizbrdo i ne vidim da ćemo u slijedećem razdoblju čitati dobre vijesti. No, da se vratimo na htvatsku, činjenca je kako je naš bankarski sustav prilično stabilna i vjerojatno u daleko boljoj poziciji nego u okolnim zemljama. Djelomično zato jer je naše tržište u razvoju i stopa rasta je (koliko god ona malena bila) bitno veća nego u razvijenim zemljama, a istovremeno tu su i rezerve koje su značajno veće kod nas nego vani.
Problem će naravno nastupiti na burzi budući da će se loše vijesti krize sasvim sigurno odraziti na trgovanje na burzi, a srednjeročno će ekonomska kriza izvan naših granica sasvim sigurno imati negativni efekt na naš ionako jadan izvoz te na investiranje u hrvatsku (primjerice, treba imati na umu kako su banke radi rezervi svoje dobiti uredno zadržavale u hrvatskoj, a taj bi običaj sada kada su im banke “mame” u krizi mogle naglo prekinuti). Pratite narodne novine i najave zvanrednih skupština banaka.
Ono što je također realni scenarij je i prodaja banaka; naime ako banka u npr. njemačkoj ili italiji želi zadržati svoj core businesss proftabilnim (tj. ako želi preživjeti da budem brutalno direktan) najjednostavniji način da u tome uspije je prodaja nekih od profitabilnih asseta na stranim tržištima (čak i po diskontnoj cijeni samo da se dočepa likvidnosti). Uočite također kako su se prodaje američkih banaka, ali i sanacije njemačke Hypo real estate banke desile doslovno preko vikenda, tako da ono što će danas zasigurno doći iz ustiju glasnogovornika ZABAe treba uzeti sa zrnom opreza.
Anyway, duboko udahnite – slijedi još jedan tjedan rollercoastera, a kraj trake se ne vidi. Sretno.
Misao dana:
If you owe the bank $100 that’s your problem. If you owe the bank $100 million, that’s the bank’s problem.