Vesnu Škare Ožbolt sam zapamtio u vrijeme kada je bila dio Tuđmanovog ureda te je otišla na porodiljski i vratila se nekoliko tjedana kasnije (manevar kojeg je zasada, a da znamo, ponovila samo aktualna ministrica vanjskih poslova). Vesna je puno vremena provela u Slavoniji i na mirnoj integraciji podunavlja da bi kroz HDZove strukture daleko stigla te ih na kraju napustila 2000 godine zajedno s Matom Granićem kako bi osnovala Demokratski Centar, a s kojim je pak koalirala u izvršnoj vlasti Ive Sanadera, sve dok je Ivo Sanader nije smijenio i zamijenio s Anom Lovrin (neslužbeni i nikada na glas rečeni razlog je curenje vladinih informacija novinarima, a službeni razlog je to što je po riječima premijera “bila ministar pet dana u tjednu, a šesti oporba”).
DC je djelomično i kontroverzna stranka i to zbog nikada u cijelosti riješene afere “prodaje” saborskog mjesta hrvatskom gastarbajteru Anti Mrdeži u čemu je direktno upleten tadašnji predsjednik DCa a sadašnji HSPov savjetnik za vanjsku politiku Mate Granić. Vesna je u posljednjih nekoliko mjeseci uspjela sagraditi image kojeg je svojevremeno držala Jadranka Kosor u Mesićevom vicu o pašteti. Prije nekoliko dana, tijekom diskusije o Glavašu desio se zanimljivi verbalni duel između Vesne Škare Ožbolt i Vladimira Šeksa, pa mi je tada palo na pamet da pošaljem nekoliko pitanja i vidim što će se dogoditi, evo odgovora:
Ovih dana je 101 slavio 10 godina prosvjeda zbog pokušaja gašenja. Jedan od glasova koji na sjednici vijeća za telekomunikacije a koji nije otišao Radiju 101 dali ste i vi, zašto?
1996. godina je bila opasna godina u kojoj su mnoge stvari izašle na vidjelo, bla je to godina ozbiljnih političkih sukoba oporbe i HDZ-a, nekoliko se puta poništavao izbor gradonačelnika Zagreba i Tuđman je otišao u bolnicu sa dijagnozom neizlječivog karcinoma, s prognozom živjet će još par mjeseci. Te godine krenula je borba za vlast u zemlji.U to vrijeme 101-inica je tražila obnovu koncesije,a politika je htjela ukidanje koncesije.Vijeće je odlučilo da se koncesija ne dodjeli-Od mene se kao člana vijeća tražilo da glasam za ukidanje koncesije.radiju 101. Nisam to učinila već sam ostala suzdržana..
Demokratski centar prema istraživanju IRI – ja od kraja kolovoza ove godine ne može prijeći izborni prag bez predizbornog koaliranja. Da li će DC koalirati i s kime, tko su potencijalni partneri, a ako mislite na izbore samostalno kako mislite podignuti rejting stranke preko ruba izbornog praga?
DC ima nešto više od 3% glasova na razini države i do parlamentarnih izbora dići ćemo se iznad praga. Ne koaliramo s nikim i ne priklanjamo se nikome, vrijeme je da političke stranke pokažu tko su i što su i koliko vrijede. Pred same izbore objavit ćemo građanima s kim ćemo ići u postizbornu koaliciju a s kim nećemo ni pod koju cijenu. Građani moraju znati da kada daju glas DC-u da su ga dali DC-u,, a ne nekom drugom i ono što im mogu jamčiti glas za DC neće biti izgubljen glas.
Jedna od zamjerki na DC je i pitanje prepoznatljivosti stranke. Naime, najveća vrijednost koju stranka posjeduje ste po (anketama IRI – ja) upravo Vi. Poput Čačića vaš rejting je daleko iznad rejtinga stranke; što mislite raditi kako bi kapitalizirali svoju osobnu prepoznatljivost?
Moj rejting je rezultat višegodišnjeg rada u politici i to naglašavam, konkretnog rada. Sa DC-om sam krenula od nule i borim se za opciju koja nije uopće slična niti jednoj drugoj stranici u Hrvatskoj. Uz mene su i drugi ljudi koji možda nisu toliko politički afirmirani ali je zato to potencijal nove generacije političara koji nisu kontaminirani nikakvim kalkulacijama i svim onim prljavim što politika donosi.DC danas ima preko 16 000 članova i taj broj stalno raste (na opći užas npr. HDZ-a.).
Želja mi je, a ja ću u tome uspjeti, približiti rejting stranke svom rejtingu.
Da li je DC uistinu demokratski centar? Što to točno znači i po kojim se programskim razlikama i ciljevima razlikujete od dvije stranke koje dominiraju hrvatskim političkim životom (dakle HDZ odnosno SDP)? Tko su birači DCa?
DC je građanska stranka centra što znači da smo jednako udaljeni i od HDZ-a i od SDP-a. Što zagovaramo: borbu protiv korupcije, jaku i efikasnu pravnu državu, viši životni standard, jačanje srednje klase, jedinstvenu poreznu stopu od 15% i porezno rasterećenje gospodarstva, protivimo se rasprodaji Hrvatske. Želimo da svi u Hrvatskoj žive bolje.
Po tome se razlikujemo i od HDZ-a i SDP-a. Birači DC-a su ljudi najvećim dijelom do 45 godina, poduzetni, koji žele ozbiljne promjene na bolje koji znaju da ako da povjerenje DC-u da će DC zastupati njihove interese, a da se DC neće pri tome kada dođe na vlast materijalno obogatiti niti će se bahatiti, nego će radit u skladu s onim što je obećao. Mi u DC-u priznajemo rezultat samo na temelju rada i ništa više. i zato strpljivo gradimo svoj rejting,
Koliko je proces digitalizacije zemljišnih knjiga proces kojeg je pokrenula Vesna Škare Ožbolt u odnosu na tvrdnju premijera kako je to program i aktivnost vlade? Što ste vi to učinili da se napredak na tom konkretnom dijelu povezuje upravo s vašim imenom?
Ni Sanader ni Vlada nisu imali pojma što je digitalizacija zemljišnih knjiga kada sam ja u taj proces krenula. Kada bi vam pokazala HDZ-ov program za pravosuđe koji su pisali Šeparović i Šeks onda bi vidjeli da digitalizacije zemljišnih knjiga nema u tom njihovom programu. Može Vlada prisvajati što god hoće ali nije i neće moći prisvajati DCA ja sam bila DC u toj Vladi i koalicijski partner, Ovo svojatanje je samo pokazatelj koliko u stvari HDZ drži do koalicijskih partnera.To je bio projekt DC-a i više ga nitko neće moći prisvojiti koliko god se trudili.
Zašto u vrijeme svog mandata niste učinili više? Što je s korupcijom u redovima sudstva, o tisućama tužbi/žalbi koje sjede po sudovima i čekaju da netko nešto učini? Što s navodnim tisućama riješenih predmeta po trgovačkim sudovima koji samo čekaju dostavu strankama kako bi postale pravomoćne?
Tko kaže da nisam učinila više, pa učinila sam maksimalno moguće u dvije godine. Ja sam riješila slučaj korupcije na sudu na Braču, na sudu u Makarskoj, na sudu u Trogiru, na sudu u Sinju sve te predsjednike sudova razriješila i uvela red. Razriješila sam i nekoliko javnih bilježnika jer su zloupotrebljavali svoj položaj, počela provoditi inspekcijske nadzore u okviru naravno svojih ovlasti po svim sudovima. Ja sam zajedno sa svojim suradnicima pronašla 300 000 riješenih nikada otpremljenih predmeta na Općinskom sudu u Zagrebu koji su za mojeg mandata ipak dostavljeni strankama. Koji je ministar do sada tako oštro krenuo? A pogledajte kako je sada sve stalo? Veliki su novci u pitanju.
Sudstvo ima tendenciju isticati svoju neovisnost od zakonodavne i izvršne vlasti, a često i izvršna vlast svoje neuspjehe prebacuje na teret neovisnog pravosuđa; no nije li upravo funkcija izvršne i zakonodavne vlasti da stvori realni i efikasni okvir da to sudstvo profunkcionira? Koje je stvarno rješenje ove pat pozicije?
Osobno sam se trudila biti most između izvršne i sudbene vlasti, braneći sudbenu vlast od utjecaja izvršne ali i pozivajući sudbenu vlast na suradnju kada je riječ o reformi pravosuđa i mislim da sam bila uspostavila dobar balans. Nisam dopustila da politika imenuje Predsjednike sudova po stranačkoj pripadnosti i sad zato više nisam ministrica. Moram priznati da mi nije žao.
Da li je to doista točno da u europi hrvatska (osim luksemburga) ima najveći broj sudaca i sudačkih službenika te istovremeno najveću količinu neriješenih predmeta? Zašto je to tako i koji su ukratko najveći specifični problemi koji su do toga doveli?
Točno je da smo zemlja sa najvećim brojem sudova, sudaca i neriješenih predmeta. Broj neriješenih predmeta gomilao se godinama ulaganja u pravosuđe nije bilo i to je osnovni problem. Uglavnom su se donosiili zakoni a uvjeti rada u pravosuđu bili su sve gori. Prosjek čekanja da se riješi predmet bio je od 7 – 10 godina.
Pitanje korupcije; ovih dana je premijer pod napadom vezano za korupciju koja pomalo izvire iz svih pora društva. Koja je razlika između DC – ovog programa protiv korupcije i ovoga koji je trenutno na snazi, zašto je početni prijedlog ublažen i koja je objektivno perspektiva hrvatske po pitanju korupcije i sukoba interesa?
Naš antikorupcijski program zove se Stakleni Džep i dijelove tog programa ugradili smo u antikorupcijski program kojeg je Ministarstvo pravosuđa proslijedilo Vladi. Kada su vidjeli program bili su zatečeni jer sam političku korupciju stavila na prvo mjesto, ona je u Vladinom programu na predzadnjem mjestu. Mislim da je to jasan pokazatelj kolika je stvarna volja da se politika počne obračunavati sa korupcijom prvo u svojim redovima pa onda i šire. Dok god se ne raščisti slučaj Zec na kojem su HSP i HDZ napravili savez, dok se ne raščisti slučaj „Brodosplit“ gdje predsjednik Nadzornog odbora ministaer u vladi nije procesuiran zbog pranja novca, dok se ne raščisti kupovine mandata na lokalnim izborima i dok se ne uspostavi transparentni sustav javne uprave neće se stvari pomaknuti sa mjesta. Mi smo predložili i Zakon o transparentnosti po kojem svako državno i javno poduzeće mora objaviti sve ugovore koje su sklopili i po kojoj cijeni. Građani jednostavno moraju znati kuda ide njihov novac.
DC je predlagao i zakon o financiranju političkih stranka; po čemu se on razlikuje od postojećeg prijedloga? Zašto se stranke velikim udjelom financiraju iz državnog proračuna i da li takav način financiranja uopće motivira stranke na komunikaciju s biračima? Koja je poanta limitiranja donacija pravnih osoba na milijun kuna kada sve stranke tvrde kako nijedna od kampanja kojima smo svjedočili u posljednjih nekoliko godina nije koštala više od 5-7 milijuna i svega 5-7 donatora može isfinancirati cijelu kampanju?
DC je u tri godine dva puta predlagao Zakon o financiranju političkih stranaka, Sabor ga je svaki put odbio ne zato što nije valjao taj prijedlog, nego zato što nije bilo političke volje za njegovo prihvaćanje. U posljednjoj godini mandata Vlada predlaže svoj Zakon o financiranju stranaka, ali interesantno ne predlaže na koji način bi se financirale kampanje.Nije tajna da su danas najveće tvrtke izvrgnute reketu vladajućih. Na žalost u ovoj zemlji svi šute o tome.
Prošloga tjedna smo vidjeli vašu štiklu na saborskoj klupi; što se točno desilo i što je značila vaša rečenica Šeksu “jer ćete završiti tamo gdje trebate”? Gdje bi on to trebao završiti i zašto?
Moju štiklu su vidjeli samo oni kojima su u strahu velike oči. Žalosno je što mi Predsjednik Sabora nije dopustio izgovoriti sve što sam željela reći o slučaju Glavaš, pobojao se da ću govoriti i o njemu pa me odmah išao prekidati..To se zove strah od istine. Ja za sada već imam iza sebe zabranjen intervju i zabranjen govor u parlamentu, ovo su loši trendovi i loše poruke za demokraciju. Zajedno s Dc- om ću se boriti protiv zabrana i strahova i prijetnji jer kao što sam rekla želim graditi političku opciju koja želi razvoj zemlje i društva i zbog toga neće raditi trule kompromise s nikim.
Da li je istina da se sazovu presice i da novinari ne postavljaju pitanja, da li je to pitanje cenzure, autocenzure ili jednostavno loših novinara?
To ne znam ali znam da meni novinari dođu, postave pitanja ali ništa ne izađe u novinama.
Što se doista desilo s nikada objavljenim itervjuom u Slobodnoj Dalmaciji i što mislite koji je za to razlog?
Pa Slobodna Dalmacija je zatražila intervju, a ja sam ga dala, oni ga nisu objavili iako su svaki tjedan u kolovozu najavljivali da će ga objaviti. Poslije je glavni urednik rekao da nije niti imao namjeru objaviti intervju jer je bilo atraktivnijih, naveo je za primjer Račana koji tada uopće nije dao intervju slobodnoj, nego mjesec dana kasnije
Kako izgleda biti ministar Sanaderove vlade? Koliki je Sanader kontrol freak? Zašto on uvijek dolazi u ulozi spasitelja situacije?
To je naučio od Irskih spin doktora i osigurava mu da nikada nije za ništa kriv – on ispada spasitelj, a njegovi ministri ispadaju krivi. Jedan od razloga zašto me nije volio je zato što to nije mogao raditi samnom.
Misao dana:
There cannot be a crisis next week. My schedule is already full.
Danas već i vrapci na grani znaju kako je vladajuća stranka u Sabor uputila prijedlog zakona o fiskalnoj decentralizaciji ili bolje rečeno o novoj preraspodjeli prihoda jedinice lokalne uprave. Jedinice lokalne uprave (općine, gradovi, županije) iz državnog proračuna dobijaju određene prihode. Do sada je to bio (većinom, detalje ne znam, a nažalost za ovu priču nisu niti bitni) prihod od poreza na dobit. Porez na dobit je porez kojeg plaća tvrtka na ostvarenu (pogodite) dobit. Problem poreza na dobit je u tome što se on plaća u sjedištu tvrtke, a kako je veliki dio tvrtki (primjerice trenutno jako popularna INA) koncentriran sa sjedištem u Zagrebu – ispada kako je Zagreb primao novac za dobit koja je ostvarena na cijelom području hrvatske.