Category: Politika

Politika i politiÄari; komentari, stavovi, prijedlozi, primjedbe…

VAÅ½NO: Objava podrÅ¡ke Ivi JosipoviÄ‡u

Post author By Marko
Post date 4 November, 2014
4 Comments on VAÅ½NO: Objava podrÅ¡ke Ivi JosipoviÄ‡u

Imao sam juÄer najbolju namjeru napisati tekst podrÅ¡ke predsjedniÄkom kandidatu Ivi JosipoviÄ‡u, te kako sam to i dosada redovito Äinio javno objaviti da sudjelujem u njegovoj kampanji. Smatram da je to dobra praksa jer htio ja to ili ne, kroz svoje objave na blogu (kojeg rijetko piÅ¡em), facebooku ili twitteru te povremenim javnim nastupima zastupam razne stavove koji vam se mogu i ne moraju svidjeti. Mnogi misle kako pritom zastupam i stavove svojeg kandidata ili kako mu ulazim u zaÅ¡titu tamo gdje ne bih trebao, ili pak da “spinam” u pozadini.

Iz puno razloga odluÄio sam prije skoro veÄ‡ desetak godina aktivno se baviti politikom, to ne radim kao kandidat jer me to ne zanima nego pokuÅ¡avam biti podrÅ¡ka onima Äije stavove dijelim. Vrlo jednostavno i saÅ¾eto, radim samo za one za koje mogu glasati. Dakle, moje opredjeljenje za kandidata nije Äisto profesionalno (kada radim u svojoj domovini), u igri su i neki dodatni kriteriji – s kojima se opet, moÅ¾ete ili ne morate sloÅ¾iti.

Dakle, od sada pa do dana izbora, lijepo molim da prilikom Äitanja svega onoga Å¡to napiÅ¡em ili kaÅ¾em uzmete u obzir da radim u kampanji Ive JosipoviÄ‡a. Nije neka osobita tajna da se moji zadaci u kampanji odnose uglavnom na sve ono Å¡to na sebi ima nekakav prekidaÄ, a za toÄne iznose honorara morati Ä‡ete ipak priÄekati zakonom propisana izvjeÅ¡Ä‡a.

No, juÄer nisam napisao ovaj gornji tekst zato jer sam dobio novinarski upit iz Novosti (to su novine koje izdaje i financira Srpsko narodno vijeÄ‡e) u kojem se oni zanimaju za moje aktivnosti proteklih godina a osobito za sve poslove koje sam obavljao za razna ministarstva.

To da sam radio za ministarstva nije nikakva osobita tajna iz viÅ¡e razloga, o mom angaÅ¾manu se veÄ‡ pisalo ranije, dijelom sam o nekim rezultatima mojih aktivnosti i javno istupao na raznim (struÄnim) konferencijama, a posljednji puta je to bilo prije nekoliko tjedana na tportalu. Naime, prije nekoliko tjedana Ministarstvo financija je pokrenulo web stranicu na kojoj moÅ¾ete utipkati oib bilo kojeg dobavljaÄa i onda Ä‡ete dobiti sve uplate koje je taj dobavljaÄ dobio od drÅ¾avnog proraÄuna. Primjerice, ako upiÅ¡ete OIB izdavaÄa novosti (29873902790) onda lagano saznate da su samo tijekom 2014. godine od Vlade dobili 9.067.000 kuna ili pak u 2013. primili su 11.625.520 kuna. Taj web site je po meni veliki iskorak u transparentnosti drÅ¾ave i (malo poznata Äinjenica) nastao je temeljem mojeg prijedloga i viÅ¡egodiÅ¡njeg lobiranja. Mislim da je bedasto pretpostaviti da sam se borio za tako neÅ¡to a da nisam znao ili mislio da i podaci o mojoj suradnji s ministarstvima neÄ‡e biti vidljiva. DapaÄe, sasvim je jasno da kada se krene govoriti o izborima, osobito ovim predsjedniÄkima onda se izvlaÄe zahvalne teme a ja sam oduvijek bio zahvalna tema (Å¡to Ä‡u, takav sam, ne ostavljam mjesta kompromisima i teÅ¡ko se uklapam u gomilu) i uvijek je korisno izvuÄ‡i pitanje mog poreznog duga, registra branitelja, moje povezanosti s predsjednikom (ili kombinacija tih tema) ili kao Å¡to sada vidimo posla kojeg sam obavljao za viÅ¡e drÅ¾avnih tijela (popis je potpun koliko ja vidim).

U svakom sluÄaju, novinar u svojim pitanjima postavlja pitanje kako to da viÅ¡e od polovice prihoda ostvarujem s drÅ¾avom. Na Å¾alost njegove teze, to nije toÄno, u 2012 godini moj prihod od drÅ¾ave je bio manji od Äetvrtine ukupnih prihoda, a u 2013 ispod polovice dok Ä‡e u ovoj godini biti vjerojatno na razini od nekih 5-10%. Razlog zaÅ¡to njegova matematika ne Å¡tima je to Å¡to drÅ¾avna riznica priokazuje bruto iznose uplata dok se u poslovnim knjigama knjiÅ¾e neto iznosi (PDV u RH je 25% pa je potrebno umanjiti PDV iz svih uplata). Nadalje, Äini se da novinar (sluÄajno ili namjerno, teÅ¡ko je reÄ‡i) zbraja podatke koje je pronaÅ¡ao u planovima javnih nabava ministarstava s podacima o plaÄ‡anjima iako se radi o jednim te istim podacima. I posljednje, ako je posao ugovoren i fakturiran u npr. 2013. godini a naplaÄ‡en u 2014. to nisu dva posla nego je i dalje rijeÄ o jednoj transakciji. KruÅ¡ke i jabuke. Ukratko, u 2014. godini viÅ¡e ne radim za drÅ¾avu (uz mali izuzetak Ureda predsjednika gdje radim na aÅ¾uriranju i odrÅ¾avanju njihove web stranice i multimedijalnih sadrÅ¾aja).

Osim ovih financijskih pitanja, postavlja se pitanje Å¡to sam ja to toÄno radio za drÅ¾avu. Moje kompetencije su (barem sam mislio) javno poznate i ukljuÄuju sve Å¡to se tiÄe informatike (evo, proÅ¡le godine sam dobio i nagradu Hrvatskog informatiÄkog zbora za promociju i doprinos ITu), a tu su osobito teme poput informacijske sigurnosti, interneta (aka. izrada web stranica) i poslovna analitika. Kako god okrenuli, moje je miÅ¡ljenje da sam sudjelovao i bio instrumental u mnogim projektima koji su ili razotkrili niz nepravilnosti i zloupotreba javnog novca (o tome ste puno Äitali, a o nekim stvarima Ä‡ete tek Äitati, jedino niste znali odakle je krenulo jer je to u stvari nebitno), ili su doveli do uÅ¡teda u drÅ¾avnom proraÄunu. UÅ¡tede za koje smatram da su napravljene su nekoliko redova veliÄina veÄ‡e od svih honorara koje sam primio zajedno. Iznimno sam ponosan na sve Å¡to sam postigao i ako imam bilo kakvih Å¾aljenja onda je to zato Å¡to nismo napravili viÅ¡e a smatram da smo mogli i trebali.

Novinar dalje preispituje vrstu mojih odnosa s cijelim nizom ljudi, raspitujuÄ‡i se jesmo li poznanici, suradnici, prijatelji i gdje smo sve radili skupa i Å¡to. Mislim da je naivno vjerovati da kroz dugogodiÅ¡nje poslovne odnose povremeno ne razvijete i prijateljstva, ja to radim rjeÄ‘e i teÅ¾e nego drugi no Äinjenica je da su neki od imenovanih ljudi u novinarskom pitanju bili ili tokom vremena postali moji dragi prijatelji. Od malena su me uÄili da ljudima treba pomagati i niÅ¡ta ne traÅ¾iti zauzvrat, pomaÅ¾em svakome za koga procijenim da je iskren i da mu mogu pomoÄ‡i, od politiÄara do novinara, bez iznimki ukljuÄivo i onima koji su me veÄ‡ ranije ili one koji Ä‡e me tek u buduÄ‡nosti iskoristiti za svoju malu ili veliku agendu. Ponekad se dobrota vrati, ponekad ne.

I zadnje, novinar se raspituje zaÅ¡to je VjetrenjaÄa svoju objavu o javnoj nabavi posljednji puta objavila 2011. godine prije nego Å¡to je doÅ¡lo do smjene vlasti. Ovo je zanimljivo i odliÄno pitanje, naime VjetrenjaÄa je neprofitna udruga (poput SNVa) koja funkcionira po budÅ¾etskom principu Å¡to znaÄi da za svaku aktivnost koju radimo moramo imati osigurane novce. Tijekom 2010 i 2011 godine imali smo osigurana sredstva i kreirali smo nekoliko projekata ukljuÄivo i ovaj s objavom javne nabave. Svi naÅ¡i projekti (ponavljam: SVI) su jednokratne prirode i njihov je smisao da ukaÅ¾u na neki problem i demonstriraju kako ga je moguÄ‡e rijeÅ¡iti, za razliku od drugih organizacija koji Ä‡e godine i godine potroÅ¡iti na marljivo lobiranje i zagovaranje, mi smo se viÅ¡e specijalizirali za “hit and run” princip i nakon Å¡to ukaÅ¾emo na problem onda odemo dalje i pustimo drugima s viÅ¡e strpljenja i viÅ¡e novaca da se njime bave. Insinuacija ovog pitanja je da je VjetrenjaÄa na neki naÄin povezana ili financirana od ove vlade ili ove politiÄke elite Å¡to je totalna i apsolutna glupost, no moram priznati da bi to bio moguÄ‡i zakljuÄak kada ne bi postojali ovakvi projekti poput gore navedenog od drÅ¾avne riznice ili kada ne bi postojale sve druge aktivnosti koje radimo. Financijska izvjeÅ¡Ä‡a VjetrenjaÄe kao i popis donatora je javno dostupan i redovito osvjeÅ¾avan. Evo, kao malu ekskluzivu mogu najaviti da Ä‡emo uskoro objaviti ponovno jednu zanimljivu bazu podataka, fali nam joÅ¡ nekih dvadesetak tisuÄ‡a kuna da bi mogli platiti programere no podaci su tu i spremni za objavu (evo, ako se pojavi neki sponzor, podaci o tome kako donirati nalaze se na stranici http://vjetrenjaca.org/donacije/, nemojte zaboraviti ostaviti OIB jer moramo evidentirati svaku uplatu). Nadajmo se da Ä‡e i Novosti pisati o tome kada doÄ‘e trenutak, a mogu i ponuditi kakvu donaciju – nije da nemaju novaca.

I da saÅ¾memo; ne vjerujem da sam predmet interesa novinara u Novostima, ideja je napasti mene kao percipirano slabu kariku u cilju kompromitiranja kampanje i kandidata. To se pokuÅ¡alo 2010. nekoliko puta, svake godine zavrÅ¡im u novinama kao loÅ¡ primjer i sasvim je bilo jasno da Ä‡e se to dogaÄ‘ati i ove godine (Äak Novosti nisu niti osobito originalne u tom naumu) i vjerojatno Ä‡e toga biti joÅ¡. Novosti i SNV ionako imaju dugotrajni sukob s predsjednikom JosipoviÄ‡em i nije osobita tajna da su neki od njegovih prijedloga, poput primjerice preferencijalnog glasanja, direktno u suprotnosti s interesima vodstva SNVa, pa stoga ni ovaj upit nije osobito iznenaÄ‘enje.

Navikao sam, to je troÅ¡ak i teret javnog angaÅ¾mana. Sve aktivnosti koje radim su pod poveÄ‡alom zainteresirane javnosti i redovito sam predmet raznih anonimnih i manje anonimnih prijava, kontrola i novinarskih tekstova.

Misao dana:
Counterpoint is the key.

Putting two disparate images beside each other and seeing which way the sparks fly. Like letting a small child in the same room as, I don’t know, a Mongolian psychopath or something and just sitting back and seeing what happens. Then you send in a clown, say on a tricycle, and again you wait and you watch.

And if that doesn’t do it, you shoot the clown.

Tags Ivo JosipoviÄ‡

eDrÅ¾ava Politika

Geeks on a plane

Prije sedam dana predsjednik JosipoviÄ‡ objavio je na svojoj Facebook fan stranici javni poziv investitorima poznatijim kao “Geeks onÂ a plane” da u okviru svoje istoÄno europske turneje posjete i Hrvatsku.

Ova akcija je odmah zauzela mjesto po raznim portalima i novinama, a na sreÄ‡u javni poziv je upalio i Dave McClure je odmah reagirao i na Facebooku i na Twitteru.

JuÄer je pak na sluÅ¾benim stranicama GOAP-a objavljeno kako je Zagreb uÅ¡ao kao posljednja od Äetiri jesenske destinacije GOAP-a i to mjesto smo zasluÅ¾ili u lobistiÄkoj borbi protiv Poljske. Predsjednik se ponovno oglasio i ovoga puta nije zahvalio onima koji dolaze nego se obratio nama koji Ä‡emo ih doÄekati u Zagrebu.

Nemam sada namjeru objaÅ¡njavati kako je do tog statusa doÅ¡lo, no u svakome sluÄaju dobri ljudi s idejom su se javili, uz minimalne konzultacije predsjednik je prepoznao vrijednost inicijative i odluÄio se za ovakav nekonvencionalni javni poziv. Predsjednici inaÄe ne pozivaju ljude putem Facebooka, no kako je lobiranje za krajnju toÄku GOAP posjeta ionako bio javan te kako je rijeÄ o tehnoloÅ¡kim investitorima koji druÅ¡tvene mreÅ¾e koriste kao svakodnevni alat za komunikaciju – upravo se javni poziv putem Facebook fan stranice Äinio primjerenim kanalom. I dok su neki zamjerali predsjedniku naÄin na koji je pozvao ljude u Zagreb, ti isti koji su pozvani prepoznali su pozivnicu kao originalnu i odluÄili doÄ‡i do nas. Rizik je dakle upalio.

No, ono Å¡to mi je krajnje fascinantno i Å¡to me u biti pogurnulo da nakon tri mjeseca napiÅ¡em tekst na blogu su komentari pod predsjednikov status (btw. nisam zaboravio na blog no jednostavno sam straÅ¡no zauzet a donekle i demoraliziran da piÅ¡em iz dana u dan o istim problemima tako sam postao sam sebi dosadan; blog nije niti Ä‡e biti penzioniran ali jednostavno moram pronaÄ‡i neku novu i pozitivnu tematiku o kojoj Å¾elim pisati).

Dobar dio komentara sam pobrisao ili prijavio kao spam ili Äak i govor mrÅ¾nje (nadam se da nije nikome osobito otkriÄ‡e kako i ja povremeno dopiÅ¡em neÅ¡to na predsjednikovom facebooku – bez brige, do svaka rijeÄ je do zadnjeg slova prethodno dogovorena), tako da ne moÅ¾ete dobiti punu sliku Å¡to se dogaÄ‘a, no ima cijeli niz drugih statusa pod kojima se dogaÄ‘a totalno ista priÄa.

Komentari su Å¡aroliki, od naravno ponavljanja totalno pogreÅ¡nih mitova o predsjednikovoj obitelji (razina neznanja je doista impresivna) preko ljudi koji su poziv tehnoloÅ¡kim investitorima pokuÅ¡ali iskoristiti da ljude odgovore od dolaska zbog toga Å¡to joÅ¡ uvijek postoje neistraÅ¾eni zloÄini partizana u drugom svjetskom ratu, pa onda oni koji ne Å¾ele da ljudi ovdje doÄ‘u ako neÄ‡e investirati baÅ¡ u Hrvatsku, onih skeptiÄnih koji misle da je sve to samo pokuÅ¡aj da se zemlja joÅ¡ viÅ¡e opljaÄka i do cijelog niza onih koji smatraju kako je sve skupa rijeÄ samo o reklami, besmislenom troÅ¡enju drÅ¾avnog novca i opÄ‡enito desetina drugih izgovora koji unaprijed objaÅ¡njavaju kako je cijela priÄa unaprijed osuÄ‘ena na propast i kako od svega skupa neÄ‡e bit niÅ¡ta.

Ja takvo ponaÅ¡anje iskreno ne razumijem.

Jasno je meni da je ova drÅ¾ava u totalnom problemu i da se ne nazire kraj krize. Jasno je meni i da je drÅ¾ava opljaÄkana i osiromaÅ¡ena (iako mislim da je viÅ¡e vrijednosti pojela glupost nego kriminal) iÂ apsolutno mi je jasno i na vlastitoj koÅ¾i sam osjetio kako je to kada se drÅ¾ava okomi na tebe i razvali sve Å¡to je imalo vrijedilo i stvaralo vrijednost. U Hrvatskoj nije lagano poslovati i teÅ¡ko je uspjeti.

Istovremeno, iako drÅ¾ava snosi ogroman dio krivice jednako teÅ¡ko je uspjeti radi okoline u kojoj Å¾ivimo. Kako oÄekujete da Ä‡e ljudi koji su imalo sposobni i koji su u stanju stvarati nove vrijednosti biti motivirani raditi neÅ¡to ako su svi, ali doslovno svi, unaprijed osuÄ‘eni da su lopovi, kriminalci i Å¡to veÄ‡? Kako ljudima koji piÅ¡u gore opisane komentare nije jasno da je drugi svjetski rat odavno zavrÅ¡io, kako partizanski grobovi neÄ‡e nikome kupiti ruÄak ili isplatiti plaÄ‡u i kako nije jasno da je potrebno probati ama baÅ¡ sve da bi prikupili, okupili, motivirali i kao kap vode na dlanu drÅ¾ali ljude koji su od kaosa u stanju stvoriti neÅ¡to novo i vrijedno?

Ukratko, takvo ponaÅ¡anje i razmiÅ¡ljanje nas neÄ‡e dovesti nikuda. DapaÄe, isti oni koji razmiÅ¡ljaju na taj naÄin su oni koji traÅ¾e naÄina da sebi “drmnu” neÅ¡to sa strane, da pokupe i oni malo vrhnja koje su oni na vlasti i blizu nje veÄ‡ ranije maznuli – razmiÅ¡ljajuÄ‡i valjda da je to dopuÅ¡teno i nuÅ¾no. Uspjeh drugih potvrda je vlastitog neuspjeha pa stoga umjesto da se vrijeme i energija investira u vlastiti napredak puno je jednostavnije iskoristiti svoju nesposobnost u svrhu omalovaÅ¾avanja ili direktne opstrukcije tuÄ‘eg uspjeha.

Nema napretka za bilo koga od nas ako napokon ne shvatimo da samo zajedno moÅ¾emo iz ove rupe u koju smo upali, baÅ¡ kao Å¡to nema napretka dok ne zaustavio sve one koji marljivo kopaju dalje i udaljavaju nas od svake Å¡anse za izaÄ‘emo iz ove kaljuÅ¾e.

U jesen dolazi ekipa iz GOAPa u Zagreb i u biti najmanje je bitno hoÄ‡e li oni odluÄiti financirati nekoga u Hrvatskoj, daleko je bitnije da iskoristimo ovu situaciju i u slijedeÄ‡ih mjeseci identificiramo ono najbolje Å¡to imamo – a sasvim sigurno dobri ljudi s kvalitetnim idejama postoje i da istaknemo, pohvalimo i potaknemo sve one koji su unatoÄ svemu odluÄili stvarati i kreirati nove vrijednosti.

ZaÅ¡to ne bi iskoristili mi te ljude da iscrpimo od njih znanje, ideje, iskustvo? Ili joÅ¡ bolje da saznamo njihove dvojbe i probleme – jer ponekada i u njima moÅ¾emo naÄ‡i odgovore za ono Å¡to dolazi.

Nema napretka bez stvaranja greÅ¡aka, ako nismo spremni grijeÅ¡iti nismo spremni niti napredovati. Lagano je sjediti u hladovini i pljuckati uokolo i jadati se nad stanjem u kojem se nalazimo (pojedinaÄno ili zajedniÄki), a neusporedivo je teÅ¾e krenuti i mijenjati stvari osobito u okolini u kojoj si unaprijed osuÄ‘en neovisno o tome Å¡to to donosiÅ¡ na stol.

Mislim, u biti to je pogreÅ¡no reÄeno, siguran sam da treba uloÅ¾iti napor, pronaÄ‡i dobre projekte, motivirati ljude i napraviti najbolji moguÄ‡i show za GOAP ekipu kada budu u Zagrebu. I to treba napraviti ne radi njih (iako su njihovi dolari viÅ¡e nego dobrodoÅ¡li) nego radi nas, jer je nama uspjeh, pozitivni znak ili trend, malo dobre volje potrebno daleko viÅ¡e nego njima. Oni Ä‡e doÄ‡i i otiÄ‡i, a mi moramo ostati, Å¾ivjeti i stvarati ovdje.

http://www.youtube.com/?v=1IlRVy7oZ58

Misao dana:
A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity.

Tags Dave McClure, facebook, Geeks on a plane, GOAP, Ivo JosipoviÄ‡

eDrÅ¾ava Politika

Potencijal eDrÅ¾ave i kako do njega?

Post author By Marko
Post date 27 December, 2011
No Comments on Potencijal eDrÅ¾ave i kako do njega?

Ove nedjelje nakon sedam sati poÄeti Ä‡emo zbrajati konsekvence osmogodiÅ¡nje vladavine HDZ-a i razmatrati Å¡to Ä‡e se to toÄno desiti u slijedeÄ‡em razdoblju. Iako je gubitak izbora od strane HDZ-a izvjestan, biti Ä‡e zanimljivo vidjeti koliko velik. Da li je HDZ danas slabiji nego treÄ‡eg sijeÄnja 2000. godine ili Ä‡e ipak osvojiti viÅ¡e glasova (o Äemu Ä‡e direktno ovisiti sudbina danaÅ¡nje predsjednice). Tu je naravno i Kukuriku, koalicija pobjednika koja baÅ¡ ne odiÅ¡e oduÅ¡evljenjem da baÅ¡ u ovom trenutku preuzima vlast. HoÄ‡e li oni imati veÄ‡inu i koliko Ä‡e ona jaka biti? HoÄ‡e li se u svojoj vladavini morati oslanjati na usluge manjina ili manjinskih stranaka? Manjine su u Hrvatskoj uvijek priklonjene vlasti i raÄuna se na njih gotovo kao “joker” karta, no pitanje je da li cijena primjerena i moÅ¾e li je ova zemlja platiti. OvogodiÅ¡nji izbori su prilika i da se zauvijek oprostimo s nekim strankama s politiÄke scene, primjerice s HSS-om koji je prokockao apsolutno sve Å¡to su ikada imali, HSLS koji se poput zombija (a mogli bi reÄ‡i i zajedno s nekolicinom politiÄkih zombija) pokuÅ¡ava izdiÄ‡i iz mrtvih ili lista Milana BandiÄ‡a koji oÄito nema mjeru da prepozna kada i gdje treba stati. Tu su i navodna “iznenaÄ‘enja” ovih izbora poput Laburista koji su izrasli na krilima populizma jedne osobe i simpatije medija, kao i niz manjih stranaka i lista koje imaju Å¡ansu proÄ‡i izborni prag poput liste don. Ivana GrubiÅ¡iÄ‡a ili Ladonje koja oÄekuje saborske mandate u osmoj izbornoj jedinici (a za koju i ja radim).

Nakon Å¡to se podvuÄe crta i krene u formiranje vlade, odmah Ä‡emo vidjeti koliko je nova pozicija voljna uskoÄiti u fotelje i to na naÄin da vidimo hoÄ‡e li Äekati da u miru proslave boÅ¾iÄ‡ne i novogodiÅ¡nje praznike, ili Ä‡emo prvu sjednicu sabora imati prije nove godine kako bi nova Vlada mogla poÄeti djelovati veÄ‡ od 1. sijeÄnja. Ako veÄ‡ spominjemo Vladu, biti Ä‡e interesantno gledati tko su toÄno ti ljudi koji Ä‡e upravljati zemljom i s kolikim autoritetom su krenuli; nadam se da Ä‡e biti dramatiÄno samostalniji i odluÄniji od prethodnih nekoliko vlada koja makar je odisala autoritetom u svojoj biti nije donijela godinama nijednu imalo suvislu ili odluÄnu odluku. Ljudi poput ÄŒaÄiÄ‡a i LiniÄ‡a su stoga bitni, jer za razliku od mnogih, njih nije strah donijeti odluku ili na glas reÄ‡i kako stvari stoje. UnatoÄ tome Å¡to su svaki od njih na svoj naÄin gromobrani i sa sobom donose niz nezadovoljstava, Äinjenica je kako su nam danas viÅ¡e nego ikad potrebni odluÄniji ljudi.

U Äasu kada nova vlada krene s aktivnostima, problem Ä‡e biti odrediti ispravni balans izmeÄ‘u brzih pobjeda i dugoroÄnih poteza. Naime, politiÄari u svome arsenalu (ako ga uopÄ‡e odluÄe iskoristiti) mogu svoje aktivnosti usmjeravati na aktivnosti koje Ä‡e nositi brze povrate, no ti potezi rijetko imaju dugoroÄne konsekvence, a naÅ¡oj drÅ¾avi nuÅ¾no trebaju i jedni i drugi potezi.

KritiÄni dio mandata slijedeÄ‡e vlade biti Ä‡e nastavak borbe protiv korupcije i kriminala vezanog za drÅ¾avni novac i to je prostor u kojem se postavljaju temelji pravne drÅ¾ave (koja se iako nazire, iskreno reÄeno, mora tek dokazati) i u kojem uostalom postoje prostori za znaÄajne uÅ¡tede. Vojska od 350.000 drÅ¾avnih sluÅ¾benika, namjeÅ¡tenika i svih onih koji su direktno povezani na drÅ¾avni proraÄun koÅ¡ta sve nas oko 30-35 milijardi kuna godiÅ¡nje, ako im dodamo troÅ¡ak radnog stola, grijanja, hlaÄ‘enja i telefona nije teÅ¡ko zakljuÄiti da se radi o gotovo 50 milijardi koje jednostavno nemamo odakle plaÄ‡ati. Jedno od rjeÅ¡enja je i agresivna informatizacija drÅ¾ave, u Äemu su dosadaÅ¡nje vlade spektakularno padale, a koja moÅ¾e pomoÄ‡i u ubrzanju tokova informacija i dramatiÄnom oteÅ¾avanju svakog kriminalnog pokuÅ¡aja.

DrÅ¾ava ima cijeli niz informatiÄkih alata koji joj stoje na raspolaganju (neiskoriÅ¡teni) a koji bi pomogli u ubrzavanju svega i svaÄega. PoÄevÅ¡i od toga da primjerice formulare za izdavanje novih dokumenata moÅ¾ete ispuniti na internetu i samo se pojaviti prilikom preuzimanja, preko toga da sluÅ¾benici ne traÅ¾e od vas podatke koji su ionako konstantni i ne mijenjaju se (domovnica ili izvadak iz matiÄnih knjiga), pa do kreativnijih web stranica koje poput javne nabave pokazuju sve financijske i ostale aktivnosti vlasti; npr. troÅ¡kovi po kreditnim karticama, putnim nalozima, ispisi gostiju s tisuÄ‡a portirnica ili izvadci iz dnevnika voÅ¾nje koji pokazuju tko je i kada vozio Äije dijete drÅ¾avnim automobilom na engleski ili muziÄku. DrÅ¾ava nadalje upravlja ogromnom imovinom pa bi moÅ¾da bilo dobro tu imovinu katalogizirati i vidjeti gdje i tko upravlja njome i kakva se ekonomska korist crpi od nje. Vjerojatno je daleko bolje da u neki napuÅ¡teni objekt uselimo mali tehnoloÅ¡ki inkubator nego da zgrada stoji prazna a poduzetnici plaÄ‡aju skupe najmove koji Ä‡e njihovu potencijalno dobru ideju u cijelosti uguÅ¡iti.

InformatiÄka tehnologija je iznimno efikasna da postigne brze rezultate i digne zadovoljstvo graÄ‘ana, stimulira opÄ‡enito razvoj IT sektora i informatiÄkih tehnologija u druÅ¡tvu (a tu nam je buduÄ‡nost htjeli mi to ili ne), no ono Å¡to je daleko najbitnije, u cijelosti zaobilazi snaÅ¾nu i okoÅ¡talu birokratsku strukturu koja se bori protiv svake promjene. Nadajmo se da Ä‡e nova vlada imati mudrosti ili barem sreÄ‡e prepoznati potencijale koje IT pruÅ¾a, a za koje sasvim sigurno imamo dovoljno pametnih i kreativnih ljudi da ih stave u pogon i ostvare mjerljive pomake u kratkom roku.

p.s. ovaj tekst je objavljen u magazinu Forum

Misao dana:
I sit looking at this damn computer screen all day long, day in and day out, week after week, and think: Man, if I could just find the ‘on’ switch…

Tags HDZ, IT, SDP, Vlada