Jimmy Wales je osnivač Wikipedije, i na TEDblogu je osvanula njegova prezentacija s TEDtalks u srpnju 2005. Koju sekundu prije trinaeste minute prezentacije, Jimmy govori o Google testu: Google test je test u kojem odete na google i provjerite da li nešto postoji na googleu. Ako pojam koji tražite nije u googleu onda vjerojatno uopće ne postoji. Što dobijete u rezultatima ako upišete svoje ime ili ime svoje tvrtke/institucije u kojoj radite?
Category: Internet
Internet i sve o njemu
Gledam onako ispod oka različite 2.0 projekte i jučer je Seth Godin (VIP u web2.0 svijetu) stavio link na svoju tablicu prometa za 937 web2.0 kompanija.
Kao metodologiju, Godin koristi Alexu koja je iznimno loš mehanizam za neki apsolutni dokaz o posjećenosti nekog sitea, no isto tako je prihvatljivo za uočavanje trendova. Pojedini hrvatski siteovi su shvatili važnost Alexe (ili barem njegovu relativnu važnost kao nerazumljivi parametar uspješnosti) pa tako pojedine tvrtke sustavno na svojim računalima instaliraju alexa toolbar kako bi svi hitovi na njihove stranice neproporcionalno utjecale na alexa rating. Iako smo mi iznimno domišljati, ovo nije ograničeno samo na naše podneblje pa je isto tako za vjerovati kako su i mnogi drugi iskoristili slične mehanizme.
Jedan drugi site koji je malo više scientific ali je isto tako podložan inflaciji štancanih rezultata je google trends. Unutra upišete dva pojma i ako je pojam dovoljno signifikantan pokazati će koliko je potraga za njega bilo (na grafu koji sam linkao uspoređujemo relaciju iskona i linkedina ;).
Anyway, jedan od siteova koji mi je zapao za oko je Linkedin koji je čak 17ti na popisu. Linkedin je jedan web2.0 site u kojem upišete tko ste i što ste i tko su vaši prijatelji (ako ih pronađete na linkedinu) i tako počnete graditi mrežu. Linkedin nije neko osobito popularno web odredište tipa myspace jer tamo nemate što raditi za razonodu, no zanimljivo je spajati se s različitim ljudima i širiti svoj web širom svijeta. Dakle vi se spojite sa svojim kolegama, oni sa svojima, ovi pak s nekim trećima i vrlo brzo govorimo o “six degrees of separation” o kojem sam već pisao. Osnovna funkcija Linkedina je kreiranje poslovnih odnosa i mislim da je iznimno korisna u traženju posla (u smislu radnog mjesta); naravno, mi smo tu malo hendikepirani jer je velika količina članova daleko od Hrvatske, no Linkedin kaže da u hrvatskoj ima oko 500 članova.
Ja sam na linkedin krenuo na nagovor i danas u mojoj mreži ima impresivnih 271.100 ljudi!
Da li ste vi upisali svoje ime u Linkedinu i kolika je vaša mreža? Pošaljite mi email i proširimo naše mreže zajedno!
Misao dana:
Don’t walk in front of me, I may not follow.
Don’t walk behind me, I may not lead.
Just walk beside me and be my friend.
Iako se vijest o prodaji Iskona T-HTu (ili kako se već zovu ovaj tjedan) provlači već nekoliko dana, a koja je postala mainstream vijest nakon što je tu informaciju i objavio provjereni i vjerodostojni medij poput Jutarnjeg. Ukazao bih na nekolicinu bizarnosti tog poslovnog poteza te napravio okvirnu procjenu vrijednosti Iskona odokativnim metodama tek toliko kako bi stvari stavili u perspektivu.
- Iskon internet je ostvario prihod od 67 milijuna kuna i ostvario dobit od 5 milijuna kuna (u, vjerujem prošloj godini, na njihovom webu financijska izvješća ili podaci o poslovanju nisu istaknuti, a kao dioničko društvo kojim se ne trguje na burzi nemaju obvezi objavljivati te podatke iako je račun dobiti i gubitka i bilanca sama po sebi javni podatak); probajte to staviti u perspektivu T-HTa koji ima 8 (slovima: osam) milijardi kuna i 1.9 milijardi kuna dobiti. Prva stvar koja se ističe je kako Iskonov prihod predstavlja manje od 1% poslovanja T-HTa, odnosno kako je odnos prihoda i dobiti u T-HTu 4:1 u odnosu na Iskonovih 13:1 (sada bi u maniri računalnih časopisa trebao napisati: manje je bolje).
- Moja je gruba procjena kako uzevši u obzir odnose u sličnim tvrtkama, veličina aktive u odnosu na prihode je 2:1, dakle Iskon vjerojatno ima imovine u vrijednosti od cca. 120 milijuna kuna ili 20 milijuna dolara. Ovo je bitan podatak budući da znamo kako se oni bave informatičkom djelatnošću u kojoj su rokovi zastarijevanja opreme vrlo kratki te je sukladno tome njihova amortizacija vrlo velika (što će se bitnim parametrom pokazati malo kasnije).
- Prema podacima koji su dostupni na sudskom registru, Iskon ima temeljni kapital od 42 milijuna kuna, ako oduzmemo tu brojku od 120 milijuna kuna bilance, dobiti ćemo da je njihova zaduženost (ili rezerve ako ih imaju) oko 80 milijuna kuna. Dakle tvrtka vjerojatno dolazi s nekim dugovima.
- Gruba procjena vrijednosti neke tvrtke (rule of thumb) se računa kao 10x vrijednosti EBITDA. EBITDA je iznos koji dobijemo kada od prihoda (dakle 67 milijuna kuna) oduzmemo sve troškove poslovanja osim troškova kamata/interest (dakle kamata na onih 80 milijuna kuna kredita), poreza/tax (koji je milijun kuna na onih pet milijuna dobiti) i amortizacije/depreciation-amortisation (stranci naime razlikuju deprecijaciju ili smanjenje vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine pa postoje dva termina za u principu istu stvar). Amortizacija je u Iskonu sigurno velika jer je vrijednost opreme relativno visoka a rok amortizacije kratak. Dakle, ako pribrojimo amortizaciju i dobit i pomnožimo tu brojku sa deset, sasvim je sigurno kako će nekakva očekivana tržišna vrijednost iskona biti u najgorem slučaju oko 50 milijuna kuna, a objektivno vjerojatno bliže stotini i to s gornje strane.
- T-HT bi kupovinom dakle dobio tvrtku koja se bavi identičnom djelatnošću kao i oni sami, koji predstavlja minimalni dio tržišta, koji posjeduje opremu koje T-HT ima na kamione i koji posjeduje koju stotinu ljudi kojih također imaju, a da bi sve bilo slađe, tvrtka bi došla i s nekim dugovima.
- Dakle T-HT bi morao platiti više od stotinu milijuna kuna za 1% tržišta, za tvrtku u kojoj nema ništa što ionako već nemaju, otplatiti 80 milijuna kuna dugova, otpustiti stotinjak ljudi a kroz dobit bi mu se to ovim tempom vratilo za nekih dvadesetak godina u industriji u kojoj se stvari mijenjaju u dnevnom ritmu.
Ima li još netko tko misli da je Iskon na meti T-HTa?
Ako je to doista istina (a iz gore navedenih argumenata mislim da bi to za T-HT bio očigledan ne samo loš nego i beskrajno glup potez), onda treba podići omanji spomenik ljudima koji tu prodaju realiziraju. Respect Damiru Sabolu ako to napravi, slijedi mu još jedna nagrada za najboljeg managera ;)
Što se dogodilo s istraživačkim novinarstvom?
Misao dana:
Forget about the business outlook, be on the outlook for business.