Categories
Business Ekonomija Politika

O vanjskom dugu

Sedim, gledam, ne verujem, ustajem iz kreveta:

“Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje”, rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, “danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a”.

Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više – s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto.

Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako “vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto”, rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva. (dnevnik)

Isti taj Šuker je uspio napaviti puni krug, prvo je tvrdio kako oporba licitira stopama razvoja. Potom se hvalio stopom rasta od 7% kojeg je HDZ postigao da bi sada bio sretan sa 5.6% rasta. Uočite kako postoji ogromna razlika između 4.6% i 7% – razlika je impresivnih 65% i sada ja pitam kakav je to ekonomista koji svoju projekciju rasta (a Šuker bi morao biti osoba br. 1 u ovoj državi za pitanje kuda mi idemo, jer su ključevi kase unjegovim rukama) fula za impresivnih 65% i kao što ispada, njemu je u stvari sasvim svejedno koji će postotak na kraju ispasti?

Eh, a tu je i pitanje vanjskog duga, i slušajući Jandrokovićev poučak, rast vanjskog duga je upola manji nego što je bio za vrijeme prethodne vlade i to je samo po sebi uspjeh.

Idemo malo razmisliti o tome. Vanjski dug raste u taktu od 2 milijarde eura na godinu a to je 5,5 posto BDP-a! Dakle, cijeli naš ovogodišnji rast je – posuđen! A ministar financija kaže da bi nam unatoč toga kreditni rejting i porastao da nije izbora! Pa onda druga linija obrane: Vanjski dug države je smanjen. Ali je povećan unutarnji a privatni sektor pritisnut prema stranim izvorima financiranja. Kao da i privatno zaduživanje nije makroekonomski problem ministra financija. Ljudi se zadužuju (i to još uvijek pretežno zbog potrošnje!) jer vide samo privid rasta a ne i ogroman teret duga, koga moramo otplaćivati rasprodajom imetka (i nešto malo povećanjem turističkog dohotka). Volio bih vidjeti alternativno viđenje ovog problema ako on uopće postoji.

Na stranicama (za koje se čine da su vlasništvo HGK), postoji excel file sa stanjem vanjskog duga ove države iz kojeg sam napravio slijedeći graf:

Vanjski dug države

(kliknite na sliku za uvećanje)

HGK radi izračun u dolarima, a ovdje treba imati na pameti da je tečaj dolara dramatično pao u posljednjih nekoliko godina.

A Šuker kaže da bi nam rejtnig trebao rasti, što bi Račan rekao “Ma hajte”!

Misao dana:
The budget should be balanced, the Treasury should be refilled, public debt should be reduced, the arrogance of officialdom should be tempered and controlled, and the assistance to foreign lands should be curtailed lest Rome become bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance.
Marcus Tulius Cicero

Categories
Ekonomija

Porast ulaganja

Na monitoru sam našao vijest koja je u originalu došla s HRTa, a koja govori o dramatičnom rastu vanjskih ulaganja (to već cirkulira neko vrijeme ali eto probilo se jučer i do dnevnika).

U prva tri mjeseca ove godine stranci su u Hrvatsku uložili milijardu i 200 milijuna eura. To je porast od čak 133 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U posljednjih 14 godina stranci su u Hrvatsku uložili 15 milijardi i 200 milijuna eura. Protekla godina, s gotovo 3 milijuna eura ulaganja, bila je rekordna. Po udjelu stranih ulaganja u bruto domaći proizvod došli smo na treće mjesto, iza Bugarske i Rumunjske. No sjajne brojke ne odaju sjajno stanje na terenu. Ulaganja su uglavnom bila usmjerena na financijski i bankarski sektor te preuzimanje tvrtki i osvajanje domaćeg tržišta. Nije bilo novih investicija u proizvodnju.

Fora je u tome da je radi smanjenja vanjskog zaduženja HNB do te mjere pooštrio i poskupio zaduženje banaka na inozemnim tržištima da je praktički jedina stvar koja je bankama preostala dokapitalizacija. Osim što je dokapitalizacija “besplatna”, postoji još i mjera adekvatnosti kapitala koja je za banke propisana i ona govori o tome koliki temeljni kapital banke mora biti u odnosu na ukupnu bilancu banke.

Ova ulaganja su dakle isforsirana i to od strane HNBa, a ne radi neke velike gospodarske akivnosti ili ulaganja. Porazno.

Misao dana:
I’ve found that when the market’s going down and you buy funds wisely, at some point in the future you will be happy. You won’t get there by reading ‘Now is the time to buy.’

Categories
Ekonomija Politika Video

Tako je govorio Ante Žigman

Ante Žigman je državni tajnik u Ministarstvu financija, dana 20. studenog 2006. godine bio je poslan u emisiju Otvoreno gdje je trebao objasnit koncept po kojem je u času kada su proračuni jedinica lokalne samouprave već bili donešeni (ili su bili u visokoj fazi donošenja) država odlučila zamijeniti prihode jedinica lokalne samouprave od poreza na dobit na porez na dohodak.

Na samom početku emisije ovo je izgovorio Ante Žigman:

Uočite Žigmanovu rečenicu u kojoj doslovce kaže:

Kada govorimo o središnjoj državi i o tome da će se država okoristiti, to apsolutno nije točno.

O decentralizaciji poreznih prihoda sam već pisao, odmah u studenom u tekstu Fiskalna (de)centralizacija. Poanta cijele priče nije samo u tome da je prekonoćno promijenjen cijeli mehanizam kako se lokalna samouprava financira, nego i to što je porez na dobit (koji raste praktički geometrijski svake godine) i koji garantira da će svake godine lokalna samouprava dobiti sve više i više novaca, umjesto poreza na dohodak koji prati rast plaća – ako nisam bio jasan, to ukratko znači da je promjenom načina financiranja lokalne samouprave ograničen rast lokalnih proračuna u budućnosti. Dapače, svako novo porezno olakšanje cijene rada (koje je najviše opterećeno u europi) će direktno smanjiti prihode lokalnih jedinica (a o tome kada se dogodi).

Anyway, da sada ne gnjavim, odmah negdje tamo u ožujku Ivo Sanader je isporučio bombu. Ivo (hrvatski premijer, op.a.) je objasnio kako je u prva dva mjeseca ove godine lokalnim jedinicama uplaćeno impresivnih 345 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Ono što je Ivo zaboravio reći da su prihodi od poreza na dohodak ravnomjerno raspoređeni tijekom godine za razliku od prihoda poreza na dobit koji su koncentrirani dobrim dijelom u mjesecu travnju.

Uočite kako u svibnju nije bilo bombe.

Početak srpnja je obilježio rebalans proračuna i sve bi bilo totalno cool da novinari Jutarnjeg (totalno očekivani, ako pitate mene) nisu primjetili da je država uprihodovala impresivnih 1.7mlrd kuna više poreza na dobit od onoga što je bilo planirano (što znači da je upravo taj ubrani porez osnovica za rebalans proračuna) .

Kakav to ekonomista morate biti da vam se ovakav rasplet događaja desi ispred nosa i da tvrdite da to nije moguće i da se to neće desiti? Kakve analitičare zapošljavaju u tom ministarstvu financija? Teta u saborskom kafiću zna više o proračunu i trendovima punjenja od Ante Žigmana.

Ante Žigman, još jedan od sjajnih likova koji nezaustavljivo vode našu državu ka boljitku. Ante, sram te bilo.

Misao dana:
See, when the Government spends money, it creates jobs; whereas when the money is left in the hands of Taxpayers, God only knows what they do with it. Bake it into pies, probably. Anything to avoid creating jobs.