Categories
eDržava

U kakvoj e-državi živimo???

Na posljednji dan svibnja napisao sam jedan donekle neupućeni post na temu e-mirovinskog sustava. Hvalevrijedne usluge koja omogućava da iz komfora svog naslonjača obavite prijavu ili odjavu zaposlenog putem interneta.

Dakle moj propust je bio u tome što sam čitajući uputstvo (a ne gledajući formular) totalno krivo pročitao (tj. da budemo precizniji, ja smatram da sam dobro pročitao ali je netko drugi pogrešno napisao) kako se MB tvrtke treba upisati na osam mjesta (fora je u tome da matični brojevi tvrtki imaju sedam brojeva no iz nekog čudnog razloga se početna nula gotovo uvijek ispušta).

Obzirom da je vrlo teško pretražiti internet i pritom mimoići moj tekst o e-mirovinskoj usluzi, sasvim je jasno da se u diskusiju upustio neki od insidera koji umjesto da je pristojno upozorio na moje propuste uletio cipelom i na (po meni) neprimjereni način reagirao umjesto da iskoristi priliku, korigira greške, upozori na problem i dobije moju iskrenu ispriku i javno posipanje pepelom.

U svakom slučaju, ovih dana sam napokon krenuo raditi jedan manevar preko e-mirovinskog i sada znam cijelu priču povezanu s tom uslugom. Prva stvar koja je zanimljiva je to što je usluga e-mirovinskog još jedna usluga koja koristi sasvim drugačiju tehnologiju od ostalih e-servisa državne uprave. E-Regos koji je bio lansiran kao prva usluga koristi javu kao tehnologiju (fora je da regos koristi jednu verziju jave a sustav za upload GFI i TSI-POD dokumenata za statistiku drugu verziju pa morate imati dvije jave na računalu, što ponekad nije jednostavno organizirati). E-PDV koristi .net platformu i one_click_install (koji je super, no koristi brdo dependicies-a koji su malo glomazni, no servis je sasvim OK, u verziji 2, mudri ljudi iz porezne su skužili da na internetu postoje firewall-ovi i proxy-i i sada to šljaka sretno i veselo). I sada se sigurno pitate koju tehniku koristi e-mirovinsko? Odgovor je acrobat PDF tehnologiju.

Acrobat naime omogućava kreiranje formulara na kojima možete napraviti “submit” i rezultati vašeg upisa se potom šalju nekom backend serveru. Iskreno, iako znam za ovu mogućnost, do e-mirovinskog još nisam naišao niti na jedan servis koji koristi ovu tehniku.

No, da bi stvar bila zabavnija, e-mirovinsko koristi samo jednu varijantu acrobat readera i to je hrvatska verzija 7.0.5. U mojoj tvrtci mi nemamo hrvatske verzije i sva računala su imala up_to_date engleski 7.0.8 koji odbija poslušnost. Pronašao sam stariji 7.0.0 na nekom CDu, no on iako se čini da funkcionira u kranjem trenutku dobije poslušnost i sve što ste napravili je kreirali grešku. Iznimno mi je čudno da postoji samo jedna, jedina podverzija softvera s kojom aplikacija radi; može biti da su se dečki (i cure ako ih je bilo) morali malo bolje potruditi jer ovako ispadne da je riječ o zakrpanom proizvodu koji očigledno radi u vrlo specifičnom setu okolnosti. Sve u svemu, ocjena e-mirovinskog je 5 za totalno alternativnu tehnologiju, 5 za odabir usko specifičnih uvjeta u kojima aplikacija uopće radi, i 5+ za helpdesk koji vas uredno nakon prvog pitanja uputi na broj telefona od nekog developera (ili tehničara ili nečeg sličnog). Također, treba imati na umu da na fininoj kartici postoje dva digitalna potpisa. Prvi se koristi za apsolutno sve servise uključivo i za logiranje na e-mirovinsko servis, dok se drugi koristi za digitalni potpis e-mirovinsko zahtjeva (zašto je to tako pojma nemam ali sigurno ima neko zanimljivo objašnjenje).
I čisto da ne bi bilo zabune, naravno da se vaš zahtjev ne izvršava odmah, vaš PDF dođe nekom referentu koji unutar 24 sata (“a ponekad i duže”) mora pregledati i odobriti zahtjev. Od kraja svibnja do danas predano je svega nešto više od 600 zahtjeva što i nije neki rezultat (dakle 5 dnevno).

p.s. čisto da budemo jasni (ponovno), ja podržavam svaki e-iskorak državne uprave, iako je ovdje riječ o kolosalnom nedostatku komunikacije između državnih i paradržavnih službi, činjenica je da servis (uz svoja ograničenja) funkcionira te kako sam uspio uspješno obaviti ono što sam naumio

Misao dana:
For my part I believe in the forgiveness of sin and the redemption of ignorance.

Categories
Business eDržava Politika

Regulativna giljotina neće uspjeti

Regulativna giljotinaRegulativna ili regulatorna giljotina je postupak u kojem se država odvaja od stotina totalno nepotrebnih zakona, propisa, pravilnika i različitih drugih odredbi, akata i ostalih dokumenata koje imaju nekakvu regulatornu snagu, a koju neumorno već godinama producira naša državna uprava.

Ovo nije nova ideja i cirkulirala je već ranije, početkom godine predstavljena od strane nacionalnog vijeća za konkurentnost. Marinac (aka. Podravka) je tada rekao kako treba ukinuti nekih 12.000 zakona i propisa koje smo smo preuzeli iz stare jugoslavije, a koji su i dan danas važeći. Nekoliko dana nakon prvobitne najave, bio sam i načeo temu s konkretnim prijedlogom a odmah je uslijedio i još jedan prijedlog koji me tada mučio (i kojeg do danas nisam riješio zbog regulativnih problema).

Prezentacija postupka koju je preko vijeća za konkurentnost u stvari progurao USAID ( ili američki fond za međunarodnu pomoć i razvoj ovih dana završava svoj mandat u hrvatskoj i nepovratno odlazi odavde, jedino ih hitri prevrat i HSP na vlasti može zaustaviti u tom naumu) prije nekoliko tjedana vidjela je i naša vlada tj. dr. Ivo, koji je tom prilikom navodno i izjavio famoznu rečenicu koju ćemo vjerojatno često još slušati, a koja otprilike glasi:

To je to, hajdemo to odraditi!

(ovo me pomalo podsjeća na sate povijesti u osnovoj školi kada smo učili o tome kako je JBT nahranio familiju svinjskom glavom ili kako je u pećini u Drvaru…)

Regulativna giljotina se u hrvatskoj izvedbi zove HitroRez i desiti će se u očekivanom roku od devet mjeseci (što je jedan zanimljivi vremenski rok, a koji je usko povezan i s posljednjim debaklom s zakonom o zdrastvenoj zaštiti i majkama; dakle barem u ovom konkretnom slučaju neće biti rezova) i ima otprilike tri faze u kojima se od same države očekuje da izbaci nekih 10% propisa i zakona, potom se od poduzetnika i ostalih zainteresiranih strana očekuje dodatnih 10-20%, i potom još finalnih 10% od državne nam uprave. Teorija kaže kako će veliku ulogu u tome igrati konzultanti odnosno zainteresirane strane (poduzetnici i njima slični), a samo manji dio u stvari ovisi o samoj državi. Ovdje očekujem velike probleme jer su mnogobrojni od tih zakona i propisa u stvari i i jedini razlog zašto pojedine službe i tisuće radnih mjesta uopće postoje i brisanjem zakonske regulative odjednom bi nestala potreba i za cijelom silom ionako nezaposlenih državnih službenika. Malo više o cijeloj priči možete pročitati u Jutarnjem.

Podsjećam da sam početkom kolovoza pisao o izvještaju svjetske banke DoingBusiness 2006, u kojem je jedan od sjajnih bisera i taj da je hrvatska apsolutni rekorder u broj propisa koji reguliraju poslovanje s nekretninama s impresivnih 956 procedura (propisa, zakona, pravilnika i sličnih dokumenata), u odnosu na primjerice Haiti (koji je prvi slijedeći na popisu) sa “skromnih” 683 propisa ili recimo Norveška i Švedska sa po samo jednim propisom. Dakle samo na nekretninama se možemo riješiti 955 propisa i odraditi jednu dvanaestinu cijele priče u komadu :).

p.s. imam novi biser s e-PDVom, čini se (nisam to zasada uspio dokazati ali budem probao iskamčiti tu informaciju u slijedećih nekoliko dana) da kada upišete PDV obrazac putem e-PDV aplikacije vaši podaci uopće ne završe u bazi porezne uprave nego to revni djelatnici moraju ručno pretipkati

Misao dana:
If you are too weak to give yourselves your own law, then a tyrant shall lay his yoke upon you and say: “Obey! Clench your teeth and obey!” And all good and evil shall be drowned in obedience to him.

Categories
eDržava

e-mirovinsko

Despair.com: If we don't take care of the customer,maybe they'll stop bugging us.Taman sam se u posljednjih nekoliko dana raspisao o mirovinskom sustavu te me jučer, kao da je znao, drIvo impresionirao novom uslugom e-mirovinskog osiguranja, koja je otvorena u sklopu hitro.hr sustava.

Poslodavac u pravilu i nema previše kontakta s mirovinskim osiguranjem osim prilikom odjave i prijave zaposlenika, odnosno, obzirom da su mnogobrojni radnici zaposleni na određeno vrijeme, to je i situacija produženja ugovora (moj stav je inače da bi se svi ugovori morali raditi na određeno vrijeme i da bi se ljudi doista morali potruditi za stalni radni odnos, no tu sam očigledno u manjini).

Jučer sam bio poprilično razočaran samim web siteom budući da linkovi na mnogobrojne PDF dokumente nisu radili (što i nije toliko iznenađenje), a danas smo odmah krenuli ispuniti prijavni list. Da, vjerovali ili ne, morate ispuniti prijavni list (as in: formular, komad papira). Nije mi totalno jasno zašto je to potrebno, budući da e-mirovinsko funkcionira na sustavu FINAinih RDC certifikata (dakle zakonski definiranog digitalnog potpisa); to je nevjerojatno i zbog toga jer primjerice najparanoičnija instuticija u ovoj državi (dakle Porezna Uprava) nema nikakvog problema s time da se jednostavno pokušate ulogirati u ePDV sustav sa svojim digitalnim potpisom, no u mirovinskom to jednostavno ne pali.

No najveći biser koji sam u dugo vremena vidio je sam formular odnosno uputstvo za popunjavanje formulara. Dakle pazite ovaj doslovni cut&paste sa stranica mirovinskog:

Točka 1. Pristupnog lista
U točku 1. Pristupnog lista unose se ili upisuju podaci o poslovnom subjektu iz certifikata korisnika navedenog u točki 2. Pristupnog lista. Matični broj poslovnog subjekta unosi se na 8 mjesta.

Dobro ste pročitali: 8 (slovima: OSAM) mjesta. I vjerujte mi na riječ (ili još bolje, kliknite na link sami), nije riječ o tipfeleru. Kada bi čak i zaboravili da govorimo o nekoj digitalnoj usluzi čiju prijavnicu ispunjavamo na papirnatome formularu, kada bi ignorirali činjenicu da imamo zakonski definirani digitalni potpis kojime bi mogli preko interneta obaviti identičnu stvar, pa čak i kada bi nekako smetnuli s uma da su računala svuda oko nas i dalje mi nije jasno koje je moguće objašnjenje da jedan te isti podatak na istome formularu morate ispuniti 8 (slovima: OSAM) puta. Što se može dogoditi s tim podatkom između prvog i osmog upisa?
Na svu sreću, u poprilično opširnoj demonstraciji ovog impresivnog sustava koji će umirovljenike približiti njihovim mirovinama, svoje mjesto pod reflektorima su dobili i sami članovi projektnog tima e-mirovinsko i valjda po prvi puta danas možemo imenom i prezimenom saznati tko je odgovoran za gore navedeni biser. To su dakle Damir Salar, Anita Šlogar i Goran Petrijac – koji su automatski postali hrvatski nositelji kandidature za 2006 stupidity award. Iskrene čestitke, ovo nije bilo jednostavno!

Misao dana:
My definition of a redundancy is an air-bag in a politician’s car.