Piše Cronomy o tome kako se danas otvara pogon Applied Ceramics-a u Sisku. O Applied Ceramicsu sam ja pisao u veljači 2006 godine i zanimljivo je da se oko te priče iskristalizirala zanimljiva rasprava (koja je trajala dugo nakon što je tekst napisan).
Moja osnovna zamjerka je bila ta što je bilo rečeno kako će se uložiti 60mil kuna (12mil USD – tada je tečaj bio nešto povoljniji za USD) te da će zaposliti 150-200 zaposlenih. Neshvatljivo mi je da bi jedna high-tech investicija imala toliko zaposlenih i toliko malo ulaganje po zaposlenome pa me strašno zanima gdje je greška nastala (ili je to doista moguće).
Anyway, ako netko iz Applied Ceramicsa ovo čita, rado bi ih posjetio i pogledao pogon i što to točno rade.
p.s. kada smo već kod toga, da li sam ikada spomenuo Cronomy ili taj link ljubomorno čuvam za sebe? Svakako posjetiti -> nepoznati netko iza ovog linka piše zanimljive i dobro argumentirane ekonomske analize (s kojima se počesto ne slažem, ali ja nisam školovani autoritet za to pa se mene niti ne pita) i ako ste voljni čitati takve dokumente i vidjeti malo stručniju perspektivu na naše svakodnevne probleme, onda je Cronomy mjesto na kojem takvo znanje trebate tražiti
Misao dana:
WFT-II was the only British software company that could be mentioned in the same sentence as such major U.S. companies as Microsoft or Lotus. The sentence would probably run along the lines of “WFT-II, unlike such major U.S. companies as Microsoft or Lotus …” but it was a start.
“Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje”, rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, “danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a”.
Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više – s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto.
Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako “vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto”, rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva. (dnevnik)
Isti taj Šuker je uspio napaviti puni krug, prvo je tvrdio kako oporba licitira stopama razvoja. Potom se hvalio stopom rasta od 7% kojeg je HDZ postigao da bi sada bio sretan sa 5.6% rasta. Uočite kako postoji ogromna razlika između 4.6% i 7% – razlika je impresivnih 65% i sada ja pitam kakav je to ekonomista koji svoju projekciju rasta (a Šuker bi morao biti osoba br. 1 u ovoj državi za pitanje kuda mi idemo, jer su ključevi kase unjegovim rukama) fula za impresivnih 65% i kao što ispada, njemu je u stvari sasvim svejedno koji će postotak na kraju ispasti?
Eh, a tu je i pitanje vanjskog duga, i slušajući Jandrokovićev poučak, rast vanjskog duga je upola manji nego što je bio za vrijeme prethodne vlade i to je samo po sebi uspjeh.
Idemo malo razmisliti o tome. Vanjski dug raste u taktu od 2 milijarde eura na godinu a to je 5,5 posto BDP-a! Dakle, cijeli naš ovogodišnji rast je – posuđen! A ministar financija kaže da bi nam unatoč toga kreditni rejting i porastao da nije izbora! Pa onda druga linija obrane: Vanjski dug države je smanjen. Ali je povećan unutarnji a privatni sektor pritisnut prema stranim izvorima financiranja. Kao da i privatno zaduživanje nije makroekonomski problem ministra financija. Ljudi se zadužuju (i to još uvijek pretežno zbog potrošnje!) jer vide samo privid rasta a ne i ogroman teret duga, koga moramo otplaćivati rasprodajom imetka (i nešto malo povećanjem turističkog dohotka). Volio bih vidjeti alternativno viđenje ovog problema ako on uopće postoji.
Na stranicama (za koje se čine da su vlasništvo HGK), postoji excel file sa stanjem vanjskog duga ove države iz kojeg sam napravio slijedeći graf:
(kliknite na sliku za uvećanje)
HGK radi izračun u dolarima, a ovdje treba imati na pameti da je tečaj dolara dramatično pao u posljednjih nekoliko godina.
A Šuker kaže da bi nam rejtnig trebao rasti, što bi Račan rekao “Ma hajte”!
Misao dana:
The budget should be balanced, the Treasury should be refilled, public debt should be reduced, the arrogance of officialdom should be tempered and controlled, and the assistance to foreign lands should be curtailed lest Rome become bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance. Marcus Tulius Cicero
Iskreno, uopće se nisam imao namjeru baviti istraživanjem Media metra koju su naručili Večernji list, RTL i Media Servis, no naletio sam na nešto što je strašno zabavno.
Naime, na stranicama HSPa je jučer osvanuo tekst sa osvrtom na tu anketu koji ukratko kaže slijedeće:
Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nedavno je rekao, da je glas za HSP zapravo glas za SDP te pozvao birače neka ne rasipaju glasove. Zanimljivo, upravo je HDZ po amaterski friziranim rezultatima popularnosti političkih stranaka – vodeća stranka u Hrvatskoj.
Kada se zbroje postotci svih anketiranih u „Velikoj predizbornoj anketi o popularnosti političkih stranaka“, proizlazi da je ukupni postotak 114,6. Djeca u nižim razredima pučke škole sa sigurnošću znaju, da 100 % ispitanika predstavlja sve ispitanike. Ali, naši amaterski manipulatori očito nisu savladali zbrajanje i oduzimanje. (hsp)
I doista, ako pogledate tekst na večernjaku na kojem ima i prigodna slikica i krenete zbrajati postotke pojedinih stranaka ispada kako je u anketi ukupno sudjelovalo 114.6% ispitanika čime je Media metar uspio prebaciti i rezultate izbora u Srbiji od prije nekoliko godina. Impresivno, nema što.
Problem s ovom anketom je između ostaloga što je napravljena na telefonskom uzorku, prilikom anketiranja na telefon nemate šanse uvjeriti se tko je s druge strane telefona, te objektivno nemate šanse utvrditi uzorak koji će demografski odgovarati demografiji hrvatskih birača – rezultat može ići u jednom ili drugom smjeru. Upravo iz tih razloga tolerancija greške je neusporedivo veća nego na terenskoj anketi i može ih se koristiti kao indikacije smjera no ne i stvarne rezultate (no ovdje ne možemo niti to jer ne postoji slična anketa koja je pravljena ranije istom metodologijom).
Anyway, poanta je da su rezultati ovakve ankete duboko kompromitirani i to je problem koji prate sve ankete kod nas; a zanimljivo je da su sve “sporne” ankete (doslovce sve) bile one koje na ovaj ili onaj način favoriziraju trenutno vladajuću stranku. Tako se možemo sjetiti famozne ankete ZAPIja od prije nekoliko mjeseci u kojoj su ispitanici bili pitani jedno pitanje a prilikom prezentacije je bilo prikazano sasvim drugo pitanje, imamo famoznu anketu GFK kojom se u Slavonskom brodu nedavno hvalio Ivo Sanader (satnik iz Dugobaba koji je u vrijeme domovinskog rata imao hotline sa Zagrebom) a koju se niti GFK nije usudio komentirati, a sada eto imamo i ovu anketu u kojoj je sudjelovalo više ljudi nego što ih je bilo istelefonirano.
Sada vidim na totalportalu da je i Ivan Šiber probao napraviti objašnjenje zašto su ti podaci ipak točni (totalportal), uočite da njegov odgovor nema nikakvog smisla niti može dovesti ovu “grešku u zbrajanju” u relaciju s bilo kojim drugim podatkom iz ankete (kao što to Ivan Šiber insinuira). Razumijem ja njegovu motivaciju, no kako si jedan ugledni sveučilišni profesor može dozvoliti da sam sebi uništi vjerodostojnost je beyond me.
Naravno da u takvim okolnostima svi skupa trebamo biti oprezni prema rezultatima anketa, jer očito nikome nije za vjerovati – a ponavljam da su jedine dosada vjerodostojne ankete bile one koje je za IRI radila agencija Puls.
Misao dana:
Torture numbers, and they’ll confess to anything.
Share the post "Kako prepoznati namještenu anketu?"
Jednom tjedno (nedjeljom ujutro, taman u doba jutarnje kave) šaljem odabir desetak tema o kojima niste imali priliku čitati u domaćim medijima, a koje smatram bitnima. Prethodne newslettere možete pregledati u arhivi newslettera.
I doista, ako