Da li je netko jučer gledao zanimljivi dijalog koji se dogodio u Otvorenom?
Danas već i vrapci na grani znaju kako je vladajuća stranka u Sabor uputila prijedlog zakona o fiskalnoj decentralizaciji ili bolje rečeno o novoj preraspodjeli prihoda jedinice lokalne uprave. Jedinice lokalne uprave (općine, gradovi, županije) iz državnog proračuna dobijaju određene prihode. Do sada je to bio (većinom, detalje ne znam, a nažalost za ovu priču nisu niti bitni) prihod od poreza na dobit. Porez na dobit je porez kojeg plaća tvrtka na ostvarenu (pogodite) dobit. Problem poreza na dobit je u tome što se on plaća u sjedištu tvrtke, a kako je veliki dio tvrtki (primjerice trenutno jako popularna INA) koncentriran sa sjedištem u Zagrebu – ispada kako je Zagreb primao novac za dobit koja je ostvarena na cijelom području hrvatske.
Jedan drugi porez, onaj na dohodak je daleko primjereniji; jer se on uplaćuje prema mjestu stanovanja zaposlenika. Novi prijedlog, u pokušaju da stvori pravedniju raspodjelu kaže kako će centralna država zadržati porez na dobit, dok će porez na dohodak ići lokalnim jedinicama uprave. So far so good.
No, ako se to napravi na način koji je predloženo, grad Zagreb će u 2007 biti uskraćen za nekih 600-800 milijuna kuna prihoda (ovo je pitanje interpretacije) što je više od 10% ukupnih prihoda zagrebačkog proračuna. Isto tako, ispada da će ukupna masa novca podijeljenog po lokalnim jedinicama u svojoj sumi ostati približno jednaka (a ako se uračuna očekivani rast državnog proračuna za 2007, tada je ukupni iznos i manji). Poanta (ili sukus kako bi rekao Ivica Kirin) je u tome da se u navedenom prijedlogu vlade uopće ne radi o decentralizaciji fiskalnih prihoda nego o preraspodjeli tih prihoda na račun grada zagreba, ili, da budemo zločesti, možemo reći kako se radi o decentralizaciji prihoda grada Zagreba.
Obzirom da stanujem u Zagrebu, nije mi totalno svejedno iako ću se složiti s time da druge jedinice po hrvatskoj trebaju dobiti više novca. No ono što mi je upalo u uho u jučerašnjoj emisiji je Ante Žigman (by popular demand; Ante je državni tajnik u ministarstvu financija, a na tu poziciju je došao iz Raiffaisen banke) , koji je praktički podrugljivo sugerirao kako bi Zagreb trebao skinuti plaće svojim službenicima i kako bi se time stvorio prostor koji bi nadoknadio navedeni iznos. Odgovorna vlast (kada bi takvu imali), čak i ako bi istjerali ovakav prijedlog zakona predvidjela bi prijelazni period od nekoliko godina u kojima bi se takav prihod redistribuirao. A da ne kažem kako je ispalo (u redovima) kako lokalna uprava mora sagraditi infrastrukturu koja bi bila u stanju potrošiti taj novac – meni to zvuči kao poziv na dodatno gomilanje administracije.
Nadalje, nije OK da državni proračun raste gotovo 10% ili 8-9 milijardi kuna (a objektivno raste i više jer se smanjenje otplate s rashodne strane u principu treba ubrojati u rast proračuna) dok sredstva lokalnoj upravi ne prate takav rast. Također, zanimljiva stvar se dogodila sa samim izvorom prihoda lokalne uprave jer je odjednom u prvi plan iskočila činjenica kako prihodi od poreza na dohodak rastu daleko sporije od rasta dobiti, tako da će ovim potezom središnja država dobijati sve više, dok će lokalne jedinice praktički samo pratiti inflaciju. Također, potezi ove magnitude se trebaju izvoditi danas kako bi se počeli primjenjivati za godinu dana, a ne da u času kada je lokalna uprava već morala izglasati proračun ili je on morao biti u visokom stadiju dovršenosti shvatite kako je cijela matematika totalno kriva i imate više ili manje novaca na raspolaganju, a da i ne spominjem kako je prijedlog državnog proračuna upućen u sabor a da uključuje pretpostavku da je prijedlog zakona o “decentralizaciji” prihvaćen u neizmjenjenom obliku.
Ne treba ignorirati ni političku igru koja se događa, a koja je definitivno kreirana na način da se Zagrebu u kojem HDZ praktički ne postoji oduzimaju sredstva, dok se ostatku hrvatske taj novac dijeli naveliko (što će sasvim sigurno biti predstavljeno kao spektakularni doprinos HDZa napretku ukupne države).
Iako to nije totalno vjerojatno, činjenica je kako bi manjak od 800 milijuna kuna u gradskoj blagajni definitivno imalo utjecaj na standard života građana (dakle ne govorimo samo o potencijalno nižim plaćama gradskih službenika, nego i o smanjenim investicijama, manjoj potrošnji grada koja završava u privatnim tvrtkama…). To je jedna zanimljiva situacija, i poprilično radikalna promjena trenutne ravnoteže.
I nevezano, danas će čini mi se svi sindikati osim prosvjetara potpisati sporazum s vladom koji osigurava godišnji rast plaća od 5% do 2009. godine (dakle socijalni mir do tada). Prosvjetari koji imaju 20% manju plaću od državnog prosjeka nisu na to pristali (o fenomenu prosječne plaće sam pisao u tekstu Mit o prosječnoj plaći). Prosvjetari, držite se i ganjajte ovo do kraja jer je vaša pozicija krajnje iskorištavana i zloupotrebljavana (neke moje stavove o školstvu možete pročitati u tekstu Oda školskom sustavu).
Misao dana:
Never underestimate the power of stupid people in large groups.
9 replies on “Fiskalna (de)centralizacija”
Fraza “ispada kako je Zagreb primao novac za dobit koja je ostvarena na cijelom području hrvatske” je mit. Kolika je to dobit ostvarena izvan Zagreba? Kakvi su to uvjeti za poslovanja izvan Zagreba koji bi potaknuli tvrtku da ode u neki drugi grad? Koliki su troškovi pružanja usluge u Zagrebu i izvan njega? Još bolje, što bi bilo da svatko uzme svoje, tj. da Zagreb i Istra odluče ne dopustiti ostatku države da se šlepa na njima?
Na mjestu stoji konstatacija da je stvoren takav sustav u kojem politička kasta ne treba građane, jer su osigurali svoje financiranje i ostanak na vlasti bez obzira na sve, te “glasače” koji će po principu ovaca u “Životinjskoj farmi” nadglasati razum i opoziciju.
Neosporno je da je dosadašnji sustav raspodjele poreza na dobit po mjestu registracije firme bio nepravedan. Jednostavno nije fer da porez na dobit iz poslovanja sisačke i riječke rafinerije ili HEP-ovih termoelektrana Plomin i Sisak bude prihod proračuna Grada Zagreba, no to je i zagrebački financministar Kojić sam priznao.
No nije mi jasno zašto središnja država zadržava 21% poreza na dohodak i koristi ga za fond poravnanja (potpomaže slabije razvijene jedinice lokalne samouprave nauštrb bolje razvijenih) kad su sebi uzeli cijeli porez na dobit. Pravedno bi bilo da cijeli porez na dohodak ide tamo gdje je ostvaren, a da se iz drugih proračunskih prihoda podupire razmjeran razvoj jedinica lokalne i područne samouprave.
I nakon ove tzv. decentralizacije ostajemo najcentraliziranija država u Europi (možda jedino Bjelorusija konkurira za primat), a ova vlada nema ni minimum političke volje da se to promjeni.
Split ima proračun od oko 500 miljona kuna, a Zagreb oko 7 miljardi, jel to dovojno za zapitat se u kakvoj državi živimo?
daemon1; moje pitanje je slijedeće
nakon ove raspodjele, zagreb će imati 6.2 milijarde, a split i dalje nešto malo više od 500milijuna
gdje je nestao novac? da li će raspodjela biti imali pravednija? ako da, zašto?
@Zigzig: Nije mit. U proračunu grada Zagreba ima viška novca. Toga smo, nadam se, svi svjesni. Nije višak sam po sebi, nego kad se usporedi sa drugim mjestima.
Nemam ja osobno ništa protiv toga da se u Zagrebu svašta gradi poput nekog fantomskog metroa, tunela kroz medvednicu i sl. (koji je btw ogroman trošak za dobrobit male skupine ljudi), da nije tužne činjenice da su ljudi po Slavoniji gladni (ne samo tamo, ali tu situaciju poznajem).
Nije baš zahvalno uspoređivati Zagreb i Split jer Zagreb obavlja funkcije grada, županije i državne uprave, dok Split ima samo funkcije grada. Gdje su tu još proračun Županije i troškovi Ureda državne uprave?
MRAK
Čestitam što si ovu temu stavio na raspravu na svom blogu.Time dokazuješ da je decentralizacija države tema koje ne interesira samo političare nego i građane . Dobro je i to što je prijedlog vlade izazvao polemike jer to samo znači da smo konačno počeli razmišljati kako država troši svoj novac.
Međutim, najprije želim ispraviti jedan termin kojega koristiš a to je “lokalna uprava”. To naprosto ne postoji. To je isto kao kad netko kaže drveno željezo.Ako je lokalno onda je samouprava, ako je državno onda je uprava. No, doista smo u Hrvatskoj do 2001. imali “lokalno upravu”. Kako? Jednostavno. Tadašnji predsjednik Tuđman pod svaku je cijenu želio imati ovlast da potvrđuje izbor župana i gradonačelnika Zagreba pa je županijama i Zagrebu dato nekoliko (sitnih) ovlasti države – uprave. Time je državni poglavar stekao pravo na potvrdu izbora tih ljudi i tako je stvoreno drveno željezo koje je nazvano “lokalna uprava i samouprava” .Otuda i zakonska odredba po kojoj župani i gradonačelnik Zagreba ne mogu biti zastupnici. Nevjerojatno je da ima još onih (Kojić, Čehok, Žigman koji neznaju da je to ukinuto 2001. godine
Vladin prijedlog zakona nije fiskalna decentralizacija nego fiskalna preraspodjela. Naime, prijedlogom da sav porez na dohodak ide lokalnoj i REGIONALNOJ samoupravi a da porez na dobit pripada državi ne može se provesti decentralizacija jer se radi odprilike o istoj količini novca. Koliko tu uzimaju toliko ovdje daju . Izuzetak je grad Zagreb koji je dosada dobivao ( a dali je imao pravo na to, drugo je pitanje) največi dio poreza na dobit jer su svi dobitaši registrirali sjedište u Zagrebu, gdje se pojavljuje minus od oko 5oo milijuna kuna.
Pogreška vlade je u tome što nije uzela u decentralizaciju i treći do sada zajednički porez a to je porez na promet nekretninama. Dio od 30% toga poreza pripada lokalnoj i regionalnoj a 70 % državi. Da je i taj dio država prepustila lokalu to je novih 6oo milijuna plusa za lokalnu i regionalno samoupravu. I tu bi ZG mogao kompezirati onaj veliki gubitak na dobiti. Ali to nije sve.
Samo isčitavanje zakona nedaje pravo sliku. Treba u pomoć pozvati i prijedlog proračuna za 2007.
U tom prijedlogu u prihodovnoj strani planirani je prihod od 1,4 mld. kuna s naslova poreza na dohodak. Proračun je rađen na temelju prijedloga zakona. Prijedlog zakona kaže da država od toga poreza uzima 21% i koristi ga isključivo za poravnjanje-izravnanje- decentraliziranih funkcija.
E sad, ako 21% poreza na dohodak iznosi 1,4 mld. kuna, koliko je onda 100 % toga poreza ili koliko poreza na dohodak ukupno u 2007. Šuker planira ubrati? Točno 6,6 mld. kuna. A u ovoj 2006. u prvih 10. mj. ubrano je oko 8 mld. a proračunom za 2006. planirano je 8.7 mld. Nadalje, u 2005 država je ubrala 6.8 mld. poreza na dohodak. A u 2007. ubrati će samo 6.6 mld??? I dok planirani prihodi s naslova poreza na dobit u 2007. u odnosu na 2006. rastu 20,3% , palnira se ubrati 2.mld poreza na dohodak manje nego ove godine. Moguće? Je. Jer će zbog izbora povečati neoporezivi dio plaće i time smanjiti poreznu osnovicu. I eto apsurda: lokalnoj samoupravi povečavaju udjel u raspodjeli ali joj ne kažu da će kolač za raspodjelu biti manji. Realno, za 2007. prihodi s naslova poreza na dohodak trebali bi biti oko 10. mld. kuna . Što je bolje: manja kriška velikog kolaća ili velika kriška malog kolačića???
Rješenje: u 100% dijelu lokalnoj dati i porez na promet nekretninama, u 100% dijelu lokalnoj dati porez na dohodak, država neka uzme 100% poreza na dobit ali onaj fond za izravnanje decentzraliziranih finkcija ne puniti s onih 21%poreza na dohodak nego iz poreza na dobit.Neto efekat u korist lokalne iznosio bi 2,2 mld kuna. I imali bi daleko pravedniju raspodjelu i nitko nebi prstom upirao u Zagreb.
Prijedlog proračuna Mrak je stavio na svoj blog.(kako li je samo došao do njega?) Potražite stavke koje spominjem. I usporedite.
g. lesar,
jedino što mogu reći je da je ovo nevjerojatno
p.s. podebljao sam ključne dvije rečenice
[…] decentralizaciji poreznih prihoda sam već pisao, odmah u studenom u tekstu Fiskalna (de)centralizacija. Poanta cijele priče nije samo u tome da je prekonoćno promijenjen cijeli mehanizam kako se […]