Danas je lansiran podatak kako je rast BDPa (bruto domaćeg proizvoda; a BDP je suma vrijednosti svih proizvoda i usluga jedne države) sjajnih 4,3% što je u odnosu na klimu u kojoj živimo navodno genijalni podatak.
Obzirom da mi makroekonomija osim na razini koncepta nije baš neko područje u kojem suvereno ili uopće vladam, može biti da sam neke bitne podatke propustio čuti, no svejedno pitam se slijedeće;
- Da li govorimo o realnom ili nominalnom rastu BDPa? Razlika između jednog i drugog je u inflaciji, a inflacija od 2-3% na našem BDPu bi mogla značiti razliku od cca 1% BDPa?
- Gledam podatke o ukupnom prihodu INAe i ona je na razini od cca. 4 milijarde kuna kvartalno ili 16 milijardi kuna godišnje (nekako mi je ostalo u uhu da su 2005 završili s 18 milijardi kuna prihoda); nadalje, ako znamo da je veličina BDPa u 2004 bila 34 milijarde USDa (a tada je dolar bio dosta slab) i zaokružimo to na nekih 200 milijardi kuna, a u obzir uzmemo da je cijena litre eurosupera u studenom 2004 bila oko 7,25kn, a početkom ove godine oko 8kn to odgovara rastu cijena od 10% odnosno vjerojatnom rastu prihoda INAe od cca. 10% (ipak se oni bave trgovinom derivatima), a tih 1.6 milijardi odgovara 0,8% brojke od 200 milijardi kuna ukupnog BDPa.
- Pitam se stoga, nije li možda gornjih 4,3% trebalo umanjiti za inflaciju i/ili rast cijene energije, kako bi onda dobili kakvu takvu realnu sliku koja nije nikako tako lijepa (jer bi time odjednom bili na razini neke spororastuće ekonomije iz zapadne europe koja se rješava recesije)?
Pitam se također, što bi naši političari odabrali kao informaciju? Da li su nam zatajili možda koji važni podatak? Hm, ma nisu, koje koristi oni imaju ako izvrnu neki podatak?
Misao dana:
Why do they lock gas station bathrooms? Are they afraid someone will clean them?
9 replies on “Stvarna veličina gospodarskog rasta u 2005 godini…”
Uz procjenjenu stopu rasta za Hrvatsku, od 4,1 posto, i EU25 od 1,6 posto, te približnu razinu inflacije (RH 3,3 posto, EU25 2,2 posto) u 2005. godini će se udio Hrvatske u prosjeku EU25 povećati tek za nešto više od jednog postotnog boda…..tako piše Banka magazin stoga zaključujem kako si na dobrom tragu pitajući se je li realna ili nominalna stopa…eto po Banci magazinu ispada baš ista stvar kao što si rekao….uostalom naši su main stream mediji poznati po davanju polovičnih informacija ili čak dezinformacija.
…ovo što sam navela je iz starije vijesti a ne ova današnja Sanaderova….link je http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/vijest.2006-03-23.9342805427
[…] Mračni blog o aktualnim događanjima, medijima, politici, ekonomiji, kulturi, hrani, muzici, literaturi i društvu « Stvarna veličina gospodarskog rasta u 2005 godini… […]
Mrak, GDP se standardno iskazuje kao realna velichina, ali mislim da mi pod inflacijom podrazumijevamo “core inflation”, koja ne ukljucuje rast cijene nafte. Ne znam kako si to sve racunao, samo da ne bude zabune, GDP NIJE zbroj prihoda svih poduzeca u nekoj drzavi.
Arsenyev, na web siteu InvestWords-a kažu kako je GDP (http://www.investorwords.com/2153/GDP.html ): The total market value of all final goods and services produced in a country in a given year, equal to total consumer, investment and government spending, plus the value of exports, minus the value of imports.
Slične definicije možeš pronaći i na drugim mjestima, slažem se da moja definicija nije 100% precizna, dapače da nedostaje bitni dio nužan za potpuno razumijevanje, no to je i dalje manje bitno u odnosu na nepreciznost izjave koju je dr. Ivo dao.
Brojka o BDP/GDP-u je skinuta s čini mi se stranica http://www.hr.
Da nastavimo u stilu Taiichija, uz velicinu rasta BDP-a bilo bi zgodno vidjeti koliko su rasle zalihe, a isto tako koliko je raslo neplacanje (ovo dvoje je sigurno u korelaciji) Nije tesko nabiti prihod u firmi, ako ti placanje nije bitno. Osim toga zgodan je taj parametar rast BDPa. Nedavno sam razgovarao s nekoliko ljudi koje mogu svrstati u vrlo obrazovane. Interesantno je da nakon 20tak minuta razgovora nismo znali definirati sto to spada u BDP, i kako se on racuna. Pa ako netko ima jedno jednostavno objasnjenje (mi smo isto bili jako pametni na pocetku s raznim definicijama) – ali daj ti meni lijepo objasni da te ceo svet razume.
o priči o tome kako je lagano kreirati brdo prihoda i iskazati pozitivno poslovanje sam pisao u okviru serije tekstova o Zagreb holdingu obzirom na zadane ciljeve direktora javnih poduzeća i njihovog kratkog roka trajanja (ako se na varam prosjek je uz časne izuzetke nešto malo veći od dvije godine) sasvim je razumljivo da oni štancaju prihode kako bi se iskazali dobro poslujućima dok u stvari vjerojatno generiraju otpad u vidu nepostojećih prihoda i gomilanja zaliha, te sustavno uništavaju novčani tok koji će ih prije ili kasnije doći glave (iako se oni, direktori, potiho nadaju da će to riješavati njihov nasljednik)
tužna je ta priča o BDPu, kao uostalom i mnoge druge hrvatske gospodarske priče
[…] Sanader je također prihvatio i igru oko svojih mana s kojima se unaprijed slaže ili ih pretvara u svoje komparativne prednosti (primjericu priču o prosjeku ocjene rada vlade od 2,82), dok je Stanković propustio skršiti ga na pitanjima poput stvarnog rasta BDPa (o čemu je materijala mogao dobiti na ovom blogu :), ili pak na pitanju nezaposlenosti gdje je zaboravljena promjena metodologije izračuna nezaposlenosti, odnosno broja novozaposlenih državnih službenika. Pelješki most i ostale neracionalne odluke nisu uopće došle u prvi plan što govori o tome kako je popis pitanja ipak bio unaprijed dogovoren ili barem selektiran. […]
[…] Čak ako i gledamo neke pozitivne stvari koje su se dogodile, poput povratka duga umirovljenicima koji je nastao kao plod dobro upakirane ucjene umirovljenika za dizanjem ručica u saboru ili čak hvatanja Gotovine (za kojeg osobno mislim da je puno previše overrated) – čini se kako su se i te stvari dogodile pod nekim tuđim diktatom. Ukratko, nisam zadovoljan s ovom vlašću, a i ovo malo pozitivnoga što se dogodilo može se protumačiti na razne načine. […]