Archive

Posts Tagged ‘Ivan Šuker’

Top 10 razloga zašto nam ne trebaju izbori

March 15th, 2010 Marko 4 comments

Nešto sam malo razmišljao o parlamentarnim izborima i zašto se oni trebaju ili ne trebaju održati, nakon dugog razmišljanja došao sam do zaključka da nam u ovome trenutku ne samo da nisu potrebni nego bi vjerojatno bili neproduktivni s tendencijom pogoršanja situacije.

  1. Raspuštanjem parlamenta sasvim sigurno bi se usporili ili totalno zaustavili pregovori s EU oko pristupanja. Hrvatska već sada obara rekorde u dužini pregovaranja i makar se čini kako sada stvari idu po planu nekako si mislim da još slijedi koji zaplet u pregovorima. Dolaskom izvanrednih izbora, stvar bi se definitivno usporila a obzirom da sami nismo u stanju riješiti kaos koji ovdje vlada čak je i EU dobrodošao da barem unese malo reda u cijelu priču.
  2. Da se izbori danas održe, šansa da uopće dođe do promjene vlasti je vrlo mala. Pogledajte malo rezultate posljednjih anketa, popularnost HDZa i Jadranke Kosor neprestano raste, HDZ puše za vratom SDPu po rezultatima popularnosti i skoro pa je u granicama statističke pogreške, još kada malo ubacimo dijaspore i ostalih faktora koji idu HDZu u korist dobili bi samo još jedan mandat HDZa i pripadajućih mu franšiza.
  3. Ono što se događalo na predsjedničkim izborima u desnoj polovici političkog spektra s mnogobrojnim kandidatima čeka nas sada na parlamentarnim izborima ali na lijevoj polovici igrališta. Ne očekujem osobito dobar rezultat tih novih i nezavisnih kandidata, ali očekujem da će pokupiti taman toliko da značajno ugroze šanse SDPa da izvuče pobjedu na izborima.
  4. Koja je razlika između HDZa i SDPa? Vrlo malena, niti jedni niti drugi nemaju nikakav politički program, i jednima i drugima se politika svodi na dnevnu akciju i reakciju, i niti jednom niti drugom niti jedno jedino istupanje u javnosti nema imalo dublju pozadinu ili sadržaja.
  5. Tko su ljudi koji bi došli na vlast nakon HDZa? Tko je novi Ivan Šuker, Kalmeta, Fuchs? Da bi preuzeli vlast objektivno Vam treba nekih 1000 ljudi, da li postoji osoba u ovoj državi koja vjeruje da je oporba u stanju okupiti 1700 pametnih ljudi koji su (barem prosjekom) pametniji od ovih trenutnih 1000?
  6. Po čemu se IDS ili HNS bitno razlikuju od HSLSa ili HSSa? Gdje u njima vidimo konstruktivno tijelo koje daje prijedloge i rješava problem političkog spektra koje pokrivaju. Kao test, pokušajte nabrojiti najmanje 4 osobe iz svake od te četiri stranke, a potom nabrojite barem jednog iz svake koji nema barem jednu kaznenu prijavu, skandal iz pretvorbe i privatizacije ili neki drugi sukob interesa iza sebe?
  7. HDZ svoju pobjedu bazira na pobjedama u 4 i 5toj te 9toj i 10 izbornoj jedinici. Što je SDP i cijeli lijevi blok učinio kako bi pobijedio ili barem narušio balans koji postoji u tim izbornim jedinicama? Zašto?
  8. Navedite barem tri konkretne i ekonomski održive mjere koje je predložio SDP u posljednjih godinu dana, a koje barem liče na mjere koje se povlače u slučajevima krize?
  9. Navedite barem jedan istup čelnika oporbe koji je bio toliko jasan, dobar i precizno odmjeren u pravome trenutku da je bilo sasvim očigledno kako pozicija nemože tu ništa suvislo odgovoriti.
  10. Navedite barem tri osobe iz oporbe zbog kojih se vrijedi ustati u nedjelju ujutro? Dodajte tome tri makroekonomske mjere, stav oporbe o fiskalnoj politici, što oporba misli o poljoprivredi ili kako misli riješiti problem npr. HŽa?

Ima doduše i jedan razlog zašto bi trebalo napraviti izbore, a to je taj što bi ulaskom nove ekipe u vlast barem na godinu, godinu i pol usporili ili rasturili trenutne koruptivne tokove dok se nova ekipa ne snađe.

p.s. dodajte svoje razloge

Misao dana:
Money and Corruption Are ruining the land Crooked politicians Betray the working man, Pocketing the profits And treating us like sheep, And we’re tired of hearing promises That we know they’ll never keep.

I Troja je propala zbog konja!

December 5th, 2009 Marko 5 comments

Nisam već dugo onako telegrafski komentirao stvari, pa da napišemo (napokon) nešto na taj način a o nekoliko tema o kojima se očito nije dovoljno pisalo:

  • Prije sada već više od mjesec dana u domaju nam se vratio Ivan Šuker koji se u americi zadužio za impresivnih milijardu i pol dolara. Po povratku je kratko izjavio “To je potvrda Hrvatske politike danas i sutra. Jer nas svi gledaju kroz to kakvi smo danas i što planiramo sutra napraviti.” – i, moram reći da se slažem s njime te da je ovo zaduživanje totalno u skladu s ostatkom njegove makroekonomske politike (ili kako god to zovete). Podsjetio bih da je poprilična hrabrost (da ne kažem druge, daleko direktnije riječi) zadužiti se za 1.5mlrd dolara s kamatom od 6,75% što otprilike znači da ćemo za desetak godina morati platiti dodatnih milijardu dolara samo za kamate, a nekako vrijedi spomenuti i to da se dolar upravo ovih dana nalazi na povijesno najnižim razinama i ako on u međuvremenu naraste za kojih 10-20% tada će ta brojka, uvećana za rast vrijednosti glavnice narasti za solidnih 100% ako ne i više. Ne znam kako to vama zvuči, ali se meni riječi poput “neodgovorno” i “veleizdaja” motaju po glavi.
  • Kada smo već kod velikih kreditnih uspjeha, svakako treba spomenuti i našeg dragog Ivicu Todorića i Agrokor. Oni su se prije svega nekoliko dana zadužili za 400 mil eur na rok od sedam godina i kamatu od 10%. Tom prilikom, uvijek trezveni Ivica je rekao slijedeće “Ovaj uspjeh još je veći ako se uzme u obzir činjenica da je u ovo doba svjetske financijske krize Agrokor dobio povjerenje najvećih investitora na međunarodnom tržištu kapitala. Ovo nije samo potvrda vrijednosti hrvatske kompanije, nego i veliki doprinos cjelokupnom hrvatskom i regionalnom gospodarstvu”.  To ukratko znači da Agrokor mora platiti oko 280 mil eur kamata u tih sedam godina, a ako kažemo da im je netto dobit u 2008 bila 240 mil kuna, a samo kamate iznose 280mil kuna na godišnjoj razini… Ovo nije bila uspješna emisija obveznica nego pokušaj sanacije korporacije.
  • Odlaskom Ive Sanadera otvorio se put dase počisti još malo nataloženog mulja u vladi, pa nas je tako napustio i Berislav Rončević, nedugo zatim i Damir Polančec, cijeli niz uprava javnih poduzeća a ovih dana se počela klimati i fotelja Božidara Kalmete. Evo, moram odmah priznati da ću biti duboko impresioniran ako Kalmeta ode jer je to lik s žestokim zaleđem i jedan od percipiranih nasljednika Ive Sanadera. Božo je meni jako simpatičan, zapamtio sam ga još iz vremena kada se kleo kako on svog vozača uopće ne poznaje (podsjetimo se da je vozač Kalmete pravomoćno osuđen za primanje mita za pogodovanje u poslovima koje se nalaze upravo u Kalmetinom ministarstvu). Nevjerojatno mi je to “nepoznavanje” tog vozača, unatoč činjenici da mu je on vozač više od deset godina ili recimo usputne činjenice da stanuju u istoj zgradi. Uzevši to u obzir da u više od deset godina Kalmeta nije uspio upoznati svog vozača uopće me ne čudi tvrdnja kako pojma nije imao o svemu onome što se događalo u HACu, HŽu ili bilo kojoj drugoj tvrtci kojoj je nadređen. Doista čudno što su se svi okomili na njega.
  • Osoba koja se relativno dobro snalazi ovih dana je Branko Vukelić, ministar kojeg pamtimo još iz Brodosplita (usput, što se događa s tom istragom), naime bizarnim slijedom okolnosti HAC ili HC (koji već) je odlučio sagraditi most vrijedan skoro 10 mil eur a koji povezuje ništa s ničime, ili bolje rečeno s jedne strane mosta je minsko polje a s druge strane nema pristupne ceste tako da iako tehnički gledano imamo gotovo dovršeni most, preko njega duže vremena neće imati tko se voziti (ili kuda). Čista je koincidencija da se to desilo u rodnome selu gore spomenutog ministra. Nekako razmišljam da on nije još na redu da se preispita njegov lik i djelo samo zato jer je novac u igri čisti kikiriki u odnosu na preostale afere pa se Branko relativno dobro snalazi i ne ulazi pod pažnju javnosti.
  • I da popunimo krug, spomenuo bih samo aferu s Hrvatskom poštanskom bankom koja gubi stotine milijune kuna s potencijalom da ta brojka dosegne i cijelu milijardu. Ovo je prva afera koja ima potencijal dotaknuti gore spomenutog Ivana Šukera jer je HPB direktno u njegovoj domeni, a i članovi nadzornog odbora su direktno s njime povezani. Priča s HPBom se meni čini opakijom nego što ovako izgleda, a ako uzmemo u obzir događanja s BLBom koji bi u slijedećem ali kratkom razdoblju morao dokapitalizirati Hypo Alpe Adria banku s gotovo dvije milijarde eura (a sve zbog vleikih gubitaka koje banka ima u istočnoj europi), a što je pak BLB prema izjavi od prije dva dana odlučio ne učiniti… Dvije, tri naslovnice u novinama i eto problema…
  • I malo o predsjedničkim izborima. Kao što svi skupa već znaju, građani su rekli kako im je u ovim izborima najbitnije diskutirati o korupciji i kriminalu koji je prožeo cijelo društvo – no ono što je najfascinantnije je to da su neki od istaknutijih pretendenata nezavisni likovi koji nisu u stvari u stanju objasniti odakle im novac za kampanju. Tu naravno mislim na Milana Bandića koji nas je obasuo TV reklamama (i vrlo prizemnim i primitivnim govorom samo njemu svojstvenim), Nadana Vidoševića (koji je besramno iskopirao Obamu) i Dragana Primorca koji se eto odnekud stvorio s poprilično žestokim zaleđem. Zašto birači ne propitkuju niti se osobito ne interesiraju za izvore financiranja tih kandidata to mi nije jasno. Jasno mi je zašto to ne rade mediji, no za javnost mi baš i nije jasno. Što je najgore, ti isti kandidati nemaju problema da javno kažu kako bi pomilovali osuđivane ratne zločince, ili pak današnji biser jednog od kandidata koji kaže kako nitko nije kriv dok se ne dokaže da je – što je navodno ujedno i razlog zašto Kalmeta mora ostati.
  • Kontrasta radi, podsjetio bih vas na švedsku političarku Monu Sahlin, a koja je morala dvaput odstupiti s funkcije (premijerke i ministrice) zbog toga što su je prvi puta ulovili da je državnom kreditnom karticom platila tobleronu na aerodromu, a drugi puta zato što su članovi njezina kabineta bili uhvaćeni kako nisu plaćali TV pretplatu. I sada neka mi netko kaže (promatrajući to kroz tu perspektivu) da je gore navedena menažerija likova na bilo koji način nedužna za ono što im se stavlja na teret? (usput, da se pohvalim, u siječnju sam pozvan u Stockholm gdje ću uz malo sreće upoznati gore navedenu damu te joj imam najbolju namjeru pokloniti bombonijeru Bajadera).

Gdje je nestao čovjek? Gdje smo i zašto pogubili kompas, što se desilo s ljestvicom vrijednosti? Kako živimo i opravdavamo društvo u kojem živimo i gdje je nestala želja za promjenom i boljitkom? Moral, savjest… Što se desilo s tim konceptima?

Misao dana:
Opinions alter, manners change, creeds rise and fall, but the moral law is written on the tablets of eternity. For every false word or unrighteous deed, for cruelty and oppression, for lust or vanity, the price has to be paid at last.

Prvi porez koji se obračunava na netto primitke

July 27th, 2009 Marko 4 comments

Ne znam o čemu su genijalci u Vladi razmišljali (evo oksimorona), no čini se da se malo razumiju u temeljne principe kako se obračunavaju plaće te će uvođenjem ovog nameta od 2% ili 4% unjeti brdo neravnopravnosti u sustav.

Naime, u Hrvatskoj je zakonom određeno da se plaća određuje u bruto iznosu, od te plaće se potom umanjuju doprinosi (mirovinsko i zdrastveno), oduzimaju porezne olakšice, obračunava se porezi i prirez,  i ono što preostane je manje više netto iznos koji bi morali dobiti na vaš tekući račun.

Postoje dvije bitne varijable koje će odrediti netto iznos koji primate. Prvi od njih je prirez. Primjerice, zagrepčani imaju privilegij plaćanja najvećeg prireza u državi. Uzmimo primjer.

Ako imate netto primitak u iznosu od 2.999kn i time ulazite u grupu “sretnika” koji neće platiti Jadranki Kosor namet za spašavanje proračuna, tada Vam je iznos bruto plaće 4.071,08kn. No međutim, ako iz ovog ili onog razloga živite u primjerice Zaprešiću koji ima prirez od svega 12%, tada će vam netto iznositi 3.012,11 kuna na što morate platiti 2% Jadrankinog nameta ili 60,24 kune tako da će netto plaća na računu u stvari biti 2.951,87kn. Ako ste iz Samobora gdje uopće nema prireza, tada će netto biti 3.038,33kn od čega treba oduzeti 60,77kn i na kraju vam ostane 2.977,56kn.

Druga velika varijabla je porezna olakšica na broj djece. Ako imate recimo četvero djece i gore spomenuti bruto iznos, a još ste pritom iz Samobora, tada će Vam neto biti 3.256,86kn i morate platiti 65,14kn poreza.

Ne znam kako vama, no meni se čini da je obračun ovog novog poreza malo nekokrektan i hoćete li plaćati taj porez dobrim će dijelom ovisiti o tome da li živite negdje gdje se plaća ili ne plaća prirez (dakle ako se ne plaća prirez šansa vam je veća da počnete plaćati ili da upadnete u veću kategoriju) a jednako ste naribali i ako imate više djece (što više njih to je šansa veća). Impresivno, toliko o socijalno osjetljivoj državi.

I za kraj, ako ste u nekom graničnom području plaćanja poreza, a ne želite taj porez platiti, najbolji prijedlog koji imam je da ugovorite plaćanje trećeg mirovinskog stupa i time umanjite netto osnovicu jer se uplate u treći stup smatraju olakšicama, tako da je bolje da ti novci odu vama na račun trećeg stupa nego Jadranki koja ionako to neće mudro potrošiti.

I na kraju, za one koji razmišljaju o zahtjevu za ocjenu ustavnosti:

Članak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Misao dana:
The nation should have a tax system that looks like someone designed it on purpose.

Nacrt prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

December 9th, 2008 Marko 4 comments

Na svojoj sjednici prošli tjedan, Vlada je Nacrt prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u Saborsku proceduru. Originalni prijedlog proračuna u PDF obliku možete skinuti sa stranica Vlade, no ovdje možete skinuti dramatično dorađenu excel varijantu:

Nacrt prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

Ovaj proračun (kao i mnogi prethodni) je sramota. Sramota je iz mnogo razloga, kao prvo i najviše zbog toga što vlada sakriva proračun kao zmija noge i potom ga lansira u petak popodne, dostavi u sabor u subotu, očekujući kako saborski zastupnici mogu analizirati i predložiti amandmane u svega dva-tri dana. Totalno nepotrebno, vrijeme analize je smiješno malen za iznimno složeni dokument (dapače, pojedinačno najbitniji u funkcioniranju jedne države). Nadalje, prijedlog je isporučen u totalno glupom formatu; umjesto da se prijedlog proračuna isporučuje u excelu (ili nekoj bazi), isporučuje se u PDFu u kojem teško da možete raditi naprednije analize, usporedbe ili iz kojeg možete krenuti spajati kruške i jabuke kako bi donijeli neke zaključke oko toga tko je što htio sakriti u tom proračunu.

U Excelu koji se gore nalazi nije teško raditi različite analize u već predviđenoj pivot tablici.

Na prvom worksheetu imate sam proračun koji se strukturiran tako da u kolumni “Min” imate šifru ministarstva ili organizacijske jedinice vlasti (primjerice Ministarstvo obrane, Ustavni sud). U slijedećoj kolumni nalazi se šifra rashoda (odmah pokraj je opis), i potom se nalaze brojke iz 2007, plana 2008 i prijedlog za 2009. godinu.

Na Pivot Worksheetu imate mogućnosti igrati se s ovim brojkama, pa tako možete primjerice napraviti slijedeće. Odaberete u retku 1 (oznaka organizacijske jedinice) ALL – čime ćete u kalkulaciju odabrati sve korisnike državnog proračuna, potom u polju A4 odaberete vrstu troška 3111 – što je trošak plaće i onda vidite što će se desiti.

Ono što odmah možete skužiti je to da je masa plaća u proračunu za 2009. godinu nekih 520 milijuna kuna veća od onih famoznih 6% povećanja plaća koliko je previđeno kolektivnim ugovorom, pa se vrijedi zapitati koliko se novih službenika ima namjeru zaposliti u godini patnje, krvi i odricanja.

Bacite pogled na neke druge stavke pokušavajući shvatiti koliko to sve skupa ima smisla i koliko je ovaj državni proračun održiv, primjerice stavku energije (znamo da je poskupila struja i plin u 2008. pa vidite koliko je povećanje u 2009). Ili recimo troškovi telefona. Zakupnine i najamnine su također zanimljiva stavka. Od stavaka koje su mi upale u oko tu je vojna oprema na koju ćemo odvojiti 20% više nego ove godine, zdrastvene i veterinarske usluge impresivnih 45% više (pojma nemam na što se to odnosi, ali vidim da i ustavni sud treba veterinara)…

Sve u svemu, ako se malo bolje pogleda, nema tu nekih ušteda ili stezanja remena, stavke na kojima se štedi su stavke na koje će biti teško utjecati i koje će zahtjevati rebalans, dok se pijanka milijunaša na vlasti u stvari nastavlja nesmanjenom žestinom.

Porazno!

Misao dana:
The financial report makes it very clear that if we got into honest budgeting today, that in fact we would find ourselves with a much larger deficit than we have today.

p.s. ovaj transfer proračuna iz nečitljivog PDFa u Excel i potom pivotiranje nisam napravio ja nego Marko Krištof dipl. excelist i puno je uloženo truda u to i zaslužuje svaku pohvalu – baš kao što i Šuker zaslužuje dijetu izgladnjivanjem jer od svoje ograničenosti nije u stanju shvatiti prednosti koje bi mogao imati od prave (a ne proforma) rasprave o tome što je to proračun i kako bi on morao izgledati. Marko, my respect. Šuker, u kut i sram te bilo!

Domino pizza delivery index

November 19th, 2008 Marko 2 comments

Jučer navečer sam prošetao pokraj zgrade HNBa i tamo svijetle svjetla na većini kancelarija. Pitam se što HNBovci rade tamo tako kasno?

Domino pizza delivery index je stvar koja je otkrivena još tamo devedesetih u doba zaljevskog rata. Ukratko to je mjera aktivnosti američke vojske izražena u broju naručenih pizza koje su isporučene u Pentagon, CIA ili NSA. Teorija kaže kako u normalnom razdoblju postoji nekakav uobičajeni broj pizza koje se isporučuju, no u trenucima krize, trenucima kada se pripremaju akcije i kada se ostaje dugo prekovremeno onda je broj tih pizza daleko veći i može se pretpostavti da se nešto događa ili se sprema dogoditi.

Pitam se koliko svjetala je uobičajeno uključeno u večernjim satima u HNB-u?

Branitelji ponovno spašavaju državu! Dio novca od prodaje sedam posto dionica Ine Fond branitelja uložit će u državne obveznice kako bi se mogao namiriti dio dugova koji stižu na naplatu. Fond branitelja za 700.000 dionica Ine dobio je milijardu i 960 milijuna kuna. Od tog iznosa oko 400 milijuna već je potrošeno na otplatu kredita, a preostalih milijardu i 560 milijuna kuna trenutačno je uloženo u bankovne depozite.

Taj novac, umanjen za nekoliko milijuna kuna, na raspolaganju je braniteljima, odnosno, kako stvari stoje, državi. Potvrdio je to član Upravnog odbora Fonda Đuro Dečak uz napomenu kako država to nije tražila od branitelja, već da su branitelji to sami predložili na posljednjoj sjednici Upravnog odbora prije deset dana. (braniteljski portal)

Država ima za isplatiti do kraja godine nekih 200mil eura vanjskog duga, a u slijedećoj godini (ako je vjerovati nacionalu) ukupno pet milijardi kuna.

Hrvatska vlast je krizu dočekala potpuno nespremna, s neodgovarajućom gospodarskom politikom i bez ikakve strategije. Da je tome tako, neizravno je potvrdio i premijer Sanader, iz čijih se prošlotjednih istupa moglo zaključiti da Vlada nema spremnu ni jednu mjeru za obranu od posljedica globalnog financijskog sloma i suočavanja s opasnošću da Hrvatska idućih mjeseci doživi bankrot.

A to bi se vrlo lako moglo dogoditi ako Ministarstvo financija uskoro ne nađe način kako otplatiti 5 milijardi eura duga koji u sljedećoj godini dolazi na naplatu, ako poduzeća ne uspiju refinancirati 6 milijardi eura zaduženja u inozemstvu, ako Vlada hitno ne krene s mjerama poticanja proizvodnje i ne zaustavi pad gospodarskog rasta, koji će sljedeće godine, prema najoptimističnijim prognozama, iznositi samo 2 posto. (nacional)

Ono što je meni zanimljivo u cijeloj priči je zašto se pristupa ovome problemu na ovaj način? Naime dosadašnje postupanje vlade je bilo takvo da bi se dospjeli dugovi refinancirali novim zaduženjem. Jedna od genijalnih mjera je bila da se zadužuje država u domaćim bankama kako bi se smanjio vidljivi udio države u vanjskome dugu, što je u stvari kozmetička promjena – no ima konsekvence utoliko što je cijena kapitala u domaćim bankama ipak veća od cijene kapitala vani.

No sada nije uopće više riječ o bankama, nego se govori o obveznicama koje su pokupili mirovinci i braniteljski fond. Banke su nedavno odbile financirati brodogradilišta unatoč državnoj garanciji (što je u bankarskom svijetu ultimativna garancija) i postavlja se pitanje da li je država tražila kredit i dobila odbijenicu?

Ako je netko prolazio Katančićevom, da li tamo svjetli navečer u previše ureda?

Misao dana:
The budget should be balanced. Public debt should be reduced. The arrogance of officialdom should be tempered, and assistance to foreign lands should be curtailed, lest Rome become bankrupt.