Novinarstvo na internetu – zakašnjeli report

Prije nekoliko dana (u utorak 10. ožujka) u Novinarskom domu u Zagrebu održan je okrugli stol na temu novinrstva na internetu i njegovim perspektivama. Najavu skupa, popis tema i govornika možete vidjeti ovdje.

Organizatori skupa su bili HND kao strukovna organizacija koja okuplja novinare, portal h-alter i pollitika.com. Temeljna ideja skupa bila je diskutirati o budućnosti novinarstva u tehnološkoj tranziciji koja je u tijeku, te posebnostima hrvatskog novinarstva koje ima cijeli niz problema (od političkog uplitanja, preko pritisaka oglašivača, do financijske krize koja je zahvatila i medije). Kao goste okruglog stola pozvali smo niz sudionika koji su predstavljali nekolicinu manjih i regionalnih portala, profesore s fakulteta, predstavnike agencije za elektroničke medije te HBO, a namjerno smo izostavili goste iz komercijalnih medija i medijskih kuća.

Mislim da smo tijekom okruglog stola načeli puno tema i očito je da postoji veliki interes sviju da o tome diskutiraju te kako postoji cijeli niz međusobno različitih mišljenja.

Jedan od problema s kojim se hvataju ukoštac prvenstveno medijske organizacije je pad prihoda od njihovih matičnih publikacija (ili programa) i migracija korisnika / konzumenata informacija na internet. Omjer prihoda po korisniku dramatično pada (evo naišao sam taman na jedan članak sa inače sjajnog bloga mondaynote), a nedavno sam negdje naletio na informaciju da kada bi New York Times danas odustao od svog tiskanog izdanja i iz svojih troškova uklonio sve one koji se na ovaj ili onaj način odnose na tisak – ispalo bi da je trošak proizvodnje informacije otprilike pet puta veći od prihoda koje ostvaruje na internetu. To ukratko znači da je ekonomski model koji jamči održivost medija na internetu pod velikim upitnikom, a mišljenja sam da je u zemlji poput naše u kojoj je relativno mali broj internet korisnika na iznimno maloj populaciji taj problem još i izraženiji.

Tu je i pitanje tzv. neovisnih ili alternativnih medija, naime nekako se misli da zbog anarhične i slobodne prirode interneta alternativni komunikacijski mediji (kao što je u ovome slučaju h-alter ili pollitika) automatski dobijaju publiku, no Vesna Kesić smatra da to i nije baš tako jer brojevi pokazuju kako migracijom na internet klasični mediji na svojim potalima pokazuju kontinuirani rast posjećenosti, dok alternativnim medijima je taj rast daleko sporiji.

Klasične medije ugrožavaju naravno i blogeri koji su djelmično koristeći nepovjerenje u medije preoteli prostor i kreirali sasvim novu kategoriju “građanskog novinarstva”, a za koje se pretpostavlja da će ubuduće iti sve bitniji segment novinarstva budući da građanin novinar ne robuje toliko filteru urednika, a može i puno lakše objaviti vijest bez kriterija vjerodostojnosti koji vrijede za klasične medije (iako je u hrvatskoj malo smiješno o tome diskutirati kada imate tiražni dnevni medij koji objavi totalno lažirani intervju ni manje ni više nego s premijerom države).

Postavilo se i pitanje regulacije interneta, gdje je manje više svim sudionicima jasno kako pisana riječ za sobom nosi i odgovornost, te se postavlja pitanje da li je internet dovoljno dobro reguliran kroz postojeće zakone ili pak treba krenuti u zasebnu regulaciju interneta, a ako da kako bi ona morala izgledati. HBOovci su tu manje-više jasni kako očekuju maksimalnu moguću zaštitu slobode govora na internetu kako bi se izbjegle situacije poput one koja je zadesila vlasnika portala vukovarac.net Damira Fintića.

Malo detaljniji pregled što se točno događalo na skupu možete pročitati u novom listu:

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka smatra da su klasični mediji u krizi, dapače, prema njegovu sudu radi se o jednoj od težih kriza medija u Hrvatskoj, a jedan od glavnih uzroka te krize krije se u činjenici da medijima dominiraju zabavni i senzacionalistički sadržaji. Duka nije optimist i stanje je u usporedbi sa stanjem devedesetih godina drugačije.

– Tada smo se mogli nadati da će se promjenom politike mediji promijeniti. Danas su pritisci perfidniji i radi se o sprezi politike, vlasnika i oglašivača. Stoga je nada u bolje medije danas slabija, smatra Duka. Što se tiče novinarstva na internetu, založio se da se zadrži stupanj dosegnutih sloboda, pa i u slučaju mogućeg zakonskog reguliranja. (novi list)

I Večernjem listu:

– Internet je još uvijek elitni medij jer nije svima dostupan, a komercijalizacija je najveća prijetnja internetskom korisniku, istaknula je Reana Senjković, iz Instituta za etnografiju i folklor.

Predstavnica H-altera Vesna Kesić tvrdi da su klasično novinarstvo uništili managment i urednici, a ako želimo sačuvati internet kao mjesto slobode, da sve ovisi o građanskom aktivizmu.

– Smiješno je da regulativa ne može kontrolirati ono što bi trebala kontrolirati. Posjetitelji, konzumenti i čitatelji ne posjećuju internet zato što je tiskano novinarstvo loše. Informacija postaje vlasništvo medija, a treba biti opće dobro – istaknula je Kesić te ukazala na probleme s kojima se suočavaju blogeri. (večernji list)

Gledajući s moje strane kao jednog od suorganizatora, rekao bih da je okrugli stol bio uspješan jer smo uspjeli kreirati temu koja je popunila veliku dvoranu novinarskog doma (i koliko mi je poznato time smo bili posjećeniji od sličnog skupa u europskom domu nekoliko tjedana ranije) no napravili smo nekoliko propusta u smislu da smo htjeli pokriti nekoliko tema o kojima se dade pojedinačno razglabati satima – a kao krajnji efekt desilo se to da publika nije imala prave prilike postavljati pitanja sudionicima (bilo je nekoliko pitanja, ali premalo da bi se moglo reći kako je publika aktivno sudjelovala).

Ono što je bilo zanimljivo (na geek razini) je bilo to da je ovaj okrugli stol vjerojatno prvi skup održan u hrvatskoj na kojoj je nekolicina sudionika ali i pojedinaca iz publike “tvitala” cijeli događaj (što je i objašjenje onima koji su se pitali zašto govornik, moderator i još nekolicina sudionika uporno tipka po svojim blackberryima). Više o tome na siteu h-alter-a.

Ovaj okrugli stol je ujedno bio i prvi skup u čijoj je organizaciji sudjelovala pollitika.com (tj. ja) pa se nadam da će slijedeći biti bolji i uspješniji, a definitivno smo pokazali kako postoji veliki interes da se organiziraju slični događaji čemu je najbolje svjedočio prilično veliki broj novinara koji su posjetili predavanje.

Misao dana:
Every time a newspaper dies, even a bad one, the country moves a little closer to authoritarianism; when a great one goes, like the New York Herald Tribune, history itself is denied a devoted witness.

Leave a Reply

Your email address will not be published.