Četiri dana bez interneta, obećajem da ću sutra nešto pametno napisati.
U međuvremenu, Tori Amos.
Jutros sam iz Zagreba okovanog ledom otišao do Slavonskog broda čestitati Božić. Kažu mi kako je u Zagrebu počeo padati pravi Božićni snijeg kakvog već godinama nismo imali, a ja se polako spremam kući doslovce kao što Chris Rea kaže “Driving home for Christmas”.
Im driving home for christmas
Oh, I cant wait to see those faces
Im driving home for christmas, yea
Well Im moving down that line
And its been so long
But I will be there
I sing this song
To pass the time away
Driving in my car
Driving home for christmasIts gonna take some time
But Ill get there
Top to toe in tailbacks
Oh, I got red lights on the run
But soon therell be a freeway
Get my feet on holy groundSo I sing for you
Though you cant hear me
When I get trough
And feel you near me
I am driving home for christmas
Driving home for christmas
With a thousand memoriesI take look at the driver next to me
Hes just the same
Just the sameTop to toe in tailbacks
Oh, I got red lights on the run
Im driving home for christmas, yea
Get my feet on holy ground
So I sing for you
Though you cant hear me
When I get trough
And feel you near me
Driving in my car
Driving home for christmas
Driving home for christmas
With a thousand memories
U jučerašnjem izdanju Brisanog prostora Gorana Milića gostovao je SDPov Mato Arlović.
Mato Arlović nije neki osobito zanimljivi lik no u posljednjih nekoliko mjeseci u više je navrata skrenuo pozornost na sebe. Kako sam vrlo intenzivno pratio medije u posljednjih godinu i pol dana došao sam u jednome času do zaključka kako se rijetko kada stvari događaju slučajno. Tako je primjerice i Mato Arlović počeo izranjati negdje u ljeto ove godine sa različitim ispadima koji su potom kulminirali njegovom odbijenicom na treće mjesto u petoj izbornoj jedinici, čestitanje Sanaderu nakon izbora ali i forsirano pojavljivanje u posljednjih nekoliko tjedana po medijima (Hrvatska uživo, intervju u Večernjem i sada Brisani prostor).
Ono po čemu su izjave Arlovića zanimljive i u stvari simptomatične su ne toliko odudaranje Arlovićevih stavova od službenog stajališta stranke koliko činjenica da su njegovi stavovi postali u stvari dijametralno suprotni, pa stoga nije niti čudo kako neki u Arloviću prepoznaju novoga Zdravka Tomca, SDPovog disidenta koji je u bizarnom religioznom prosvjetljenu od istaknutog ljevičara ideologa u nekoliko mjeseci prošao kompletnu transformaciju do zadrtog desničara.
Ako pogledate gornji video isječak, vidjeti ćete kako se Mato (ali i Goran) obračunavaju s “instrumentaliziranim” blogerima na programu nacionalne televizije, a Mato mudro upućuje na svoje saborske rasprave i općenito lik&djelo koje ga prati (zanimljivo, kaže Milić da misli da će samo jedan bloger actually krenuti to i raditi pa si nekako laskam da misli na mene :). Iskreno, osim što Arlovića smatram antipodom Šeksa u gotovo svim elementima, Arlovića smatram i direktno odgovornim za šlampavo napisan saborski poslovnik koji direktno omogućava Vladi da manipulira i voza Sabor i njegove zastupnike kako im god drago.
Mato, cjenim tvoj rad i stručnost, volim te čak i slušati jer doista lijepo govoriš (lijepo ali ne i tako da bi se kasnije sjetio o čemu si pričao) no jedna vrlina te nikada nije krasila a to je vizija, osobito ova dugoročna.
p.s. update: eto napisao i feral tekstić na sličnu temu
Misao dana:
Great and good are seldom the same man.