Neugodna istina

U posljednje vrijeme puno sam čitao o ekologiji, zaštiti okoliša i održivom razvoju, a sve je skupa nekako krenulo s Presentation Zen bloga kojeg pratim zato što želim naučiti nešto više o umijeću prezentiranja. Al Gore, osoba koja je trebala postati američki predsjednik u posljednjih trideset godina puno je vremena provela u educiranju javnosti o potrebi zaštite okoliša i održivom razvoju. Tih 30 godina se pretvorilo jednu sjajnu multimedijsku prezentaciju, a prezentacija se pretvorila u sjajan dokumentarac koji se poput ovog teksta zove “Inconvenient truth” (naručio sam si Inconvenient truth knjigu no nije u prodaji u europi pa ću se malo načekati, a za film doista ne znam, no kada bi nekome poslali email i zamolili ga lijepo možda nam usliši želju).

20 minutnu verziju Al Goreove prezentacije možete vidjeti i na ovom videu koji je snimljen na TED konferenciji u Montereyu u veljači ove godine.

S druge strane, jedan od daleko najzanimljivijih blogova koje sam svojevremeno stavio u svoj blogroll je i TreeHugger koji se dnevno bave različitim zelenim temama. Iako sam njihov blog stavio u favouritse zbog jednog ili dva zanimljiva teksta, skužio sam kako sam u posljednjih nekoliko mjeseci razvio interes za teme kojima se bave. Ovih dana, proučavam neke zelene inicijative i tražim načine kako smanjiti emisije CO2, odnosno kako svoj život/tvrtku učiniti zelenijim (imam nekolicinu zanimljivih tema o tome o čemu ću pisati u skorijem razdoblju, o prvoj temi možda već slijedeći tjedan). I tako surfajući okolo, naletio sam na iznimno dobro poznati politički site DailyKos koji je uz pomoć svojih čitatelja i gotovo 10.000 komentara uspio kreirati pravu pravcatu energetsku strategiju koja bi mogla pomoći americi da do 2020 godine ostvari energetsku neovisnost. Molim Vas da bacite pogled na tu strategiju koja je dobro razrađena, definira probleme, daje konkretne podatke o postojećem stanju, predlaže konkretne mjere koje je potrebno učiniti i računa trošak implementacije rješenja. Zanimljivo je da bi mnoga od predloženih rješenja mogli i mi iskoristiti. Koliko bi recimo samo država mogla uštediti kada bi odlučili koristiti diesel automobile (ili hibridne ili na plin), štedne žarulje ili počeli koristiti desetine drugih sitnih ekoloških mjera?

Kada bi morali nabrzaka izrecitirati pet mjera za povećanje energetske učinkovitosti (uštedu energije), koje bi to mjere bile?

Misao dana:
You can’t make somebody understand something if their salary depends upon them not understanding it

15 Replies to “Neugodna istina”

  1. Jedan od osnovnih problema koje imam s obje strane u tom natezanju oko globalnog zagrijavanja jest forsiranje ljudskog utjecaja kao praktički jedinog uzroka globalnog zagrijavanja; ili preciznije, forsiranje utjecaja fosilnih goriva i efekta staklenika. To ide do te mjere da i jedna i druga strana suzbijaju istraživanja koja ukazuje da to nije baš tako.

    Iako je činjenica da je utjecaj fosilnih goriva značajan, “efekt staklenika” nije jedini uzrok globalnog zatopljenja. Jedan od najznačajnijih uzroka koji je djelo ljudskih ruku jest disipacija topline: pogledajte samo koliko strojeva proizvodi suvišnu količinu topline, nepotrebnu za njihovu osnovnu namjenu, i rješava je se emisijom u okoliš. Samo se osvrnite oko sebe i odmah ćete uočiti nekoliko takvih uređaja koji se smatraju tekovinama suvremene civilizacije: npr. moje računalo grije toliko da inače sasvim ugodna soba (po ovim vrućinama u zadnje vrijeme) postaje nesnosna kad on radi; tanak zid dijeli me od hladnjaka, čija osnovna funkcija i jest da grije svoju okolinu (čime hladi unutrašnjost), a tu su razne žarulje, motori, klima uređaji, televizori i razni drugi sekundarni izvori topline.

    Drugi zanemareni faktor jest ciklička promjena klime koja postoji i bez ljudskog utjecaja. Negdje na netu sam vidio pojednostavljeni grafikon koji uspoređuje promjene prosječne temperature i europsku povijest, i neke korelacije su vrlo značajne: npr. pad temperature podudara se s razvojem mediteranskih civilizacija poput Egipta, Grčke i Rima, dok rast temperature dovodi do seobe naroda i, na svom vrhuncu, širenja skandinavskih kultura (tj. Vikinga).

  2. Zamjena klasične javne rasvjete rasvjetom baziranom na led tehnologiji.
    Proizvodnja solarnih ploča zadnje generacije na krovovima državnih građevina, te poticanje istog na krovovima privatnih zgrada.
    Širenje pješačkih zona u svim gradovima,
    uvođenje javnog prijevoza na električni pogon
    Izgradnja što većeg broja vjetrenjača i sl. strojeva za iskorištavanje obnovljive energije, čime bi pokušao smanjiti cijenu struje, i potaći zamjenu grijanja na fosilna goriva grijanjem na struju

  3. Moju tezu znaš već godinama: priroda je čovjekov jedini prirodni neprijatelj. Okoliš treba jednostavno razumno iskorištavati da potraje dok se ne krenemo raseljavati (mislim, i čiča u kolicima sa koja “voze na kompjuter” već priča o tome javno). Vrste izumiru, oduvjek jesu i neka ih – zašto bi ikoga bilo briga za pande? Nisu se uspjeli prilagoditi, fala na sudjelovanju, doviđenja. Možda se ni ljudi neće uspjeti prilagoditi, no svejedno, ako i ljudska vrsta izmre kao takva, to je samo njen problem. Postoji samo mala razlika u odnosu na pande, pored instikata ljudi se za preživljavanje mogu služiti i razumom, iako to ne čine.
    Činjenica jest da pišamo u vodu koju pijemo, uostalom to radimo od kad postojim kao vrsta – no problem je nastao zato jer samo sada praktički svi nizvodno. Ekologija ima daleko veći problem od globalnog zagrijavanja, to je kultura straha. Ako glasnim urlanjem o neposrednoj katastrofi (koje najčešće sadrži formulaciju u stilu “i nitko ne zna što bi se onda moglo dogoditi”) neki problem ili “problem” dobije medijsku popularnost, nepostojanje katastrofe na kraju priče odnosno njene patetične dimenzije su antiklimaks koji zapravo još više doprinese stvarnom problemu. A ako se u to uključi i marketing, nadrapali smo po tom pitanju sigurno.
    Niti će se promijeniti odnos prema okolišu i postaviti ga se na razinu sirovine za opstanak čovjeka a ne kao neki “viši cilj” niti će se politikanstvo izbaciti iz ekologije. Bar ne dok zaista ne bude došlo do trenutka kada će se zagađenje (gdje uključujem i politički ustroj današnje civilizavcije) postati suštinski problem opstanka vrste, no tada će vrlo vjerojatno preuzeti instikti, pobit ćemo sve koji žele čuvati druge vrste osim naše, i izginuti pokušavajući napraviti nešto slično Rami Arthura Clarka.
    Zemlja, kao planeta, neće ni primjetiti.

  4. 1. Graditi štedljive zgrade – visoke toplinske zaštite i niske energetske potrošnje
    2. Veća uporaba obnovljivih izvora energije, kako iz individualnih izvora tako i iz tehnoloških procesa
    3. Orijentirati se prema “čišćim izvorima energije”, sunce, vjetar, plima
    4. Smanjiti uporabu fosilnih goriva
    5. Prosvijetliti ljude da kultura življenja uključuje i kulturu potrošnje energenata

  5. Koliko sam čitao, najznačajniji faktor u globalnom zatopljenju je stočarska industrija. Stoka proizvodi veliku količinu stakleničkih plinova (metan), plus spaljivanja i krčenja šume radi širenja obradivih površina, plus umjetna gnojiva i slične environment unfriendly stvari za povećanje doprinosa…

    Automobili su velik problem, no niti približno velik kao što će biti u budućnosti, kad Kinezi i Indijci počnu masovno nabavljati automobile i koristiti ih. Zemlja jedva izdržava manjinu na Zapadu koja tako živi, sigurno neće izdržati većinu ljudi koji će tako postupati.

    Što se tiče obnovljivih izvora i sl., treba uzeti u obzir entropiju – što ćemo s gomilom topline koaj se ispušta u okoliš? Sve se to akumulira, nije besplatno. Vjetrenjače? Previše vjetrenjača može poremetiti zračne struje i uzrokovati dodatne promjene klime.

    Jedini način je da prestanemo razbacivati resurse, no, da budem iskren, ne vidim kako :(

    Al Gore i nejgov “aktivizam” je primjer manipuliranja osjetljivom temom u vlastitu korist. Koliko je on “ekolog” i kako je napravio “zaokret” može se pročitati u http://tinyurl.com/f3afq

  6. Imamo dva elementa problema; jedan je globalno zagrijavanje, a drugo je emitiranje CO2 koje kreira efekt staklenika zbog čega se globalno zagrijavanje i događa.

    Jedna litra benzina kreira cca. 2.3kg CO2 koji se emitira u atmosferu, CO2 kojeg emitiraju automobili i javni prijevoz (uključivo i prijevoz tereta) kreiraju gotovo polovicu svih CO2 plinova. 10% povećanje efikasnosti odnosno 10% smanjenja potrošnje goriva tih svih vozila može smanjiti emitiranje plinova za 4%.
    Elektrana na svaku tonu ugljena kreira 2.5 tone CO2 – a od tih 1000kg ekonomično je utrošeno otprilike trećinu dok je sve ostalo gubitak.
    Englezi kažu kako 8% ukupne utrošene električne energije otpada na električne uređaje koji su u stand-byu (televizori, video rekorderi, računala…)…

    I da, slažem se da indijska ili kineska ekonomija mogu rasturiti sve napore koji postoje, baš kao i američka koje ne žele potpisati kyoto sporazum i krenuti u smanjenje emitiranja CO2 u atmosferu.

    Kako god okrenuli, to je dugotrajna bitka i po meni svako smanjenje emitiranja CO2 u atmosferu će se prije ili kasnije vratiti natrag kao neka ušteda.

  7. Kao što napisah, efekt staklenika je samo jedan od uzroka globalnog zagrijavanja. Nisam siguran da postoje istraživanja koja jasno pokazuju koji od individualnih uzroka (efekt staklenika, sekundarna emisija topline, prirodno zagrijavanje i drugi, manji uzroci) doprinose cjelokupnom trendu u kojem omjeru.

    Bitno je da se sve svjetske rasprave svode na efekt staklenika, a to je mazanje očiju. Treba biti svjestan da čak i kad bismo potpuno ukinuli ljudski doprinos globalnom zagrijavanju ono bi trajalo o dalje, kao što traje tamo negdje od sredine 19. stoljeća (pogledati Little Ice Age).

  8. stanje još uvijek nije alarmantno tako da novčani priljevi (porezi) od potrošnje energije još uvijek bivaju primamljiviji od nejasnih posljedica

    krava za svoju ishranu potroši jutro zemlje godišnje, ne znam koliko jutro bujnog i zelenog kukuruza proizvede kisika, ali se sjećam jedne usporedbe svog nekadašnjeg profesora iz biologije – automobil tokom vožnje od ZG do BG potroši više kisika nego što čovjek za cijeli život udahne…

  9. paor, malo sam sada gledao i čini se kako je jedna litra zraka teška oko 1,4 grama (vrlo gruba kalkulacija)

    ako od zagreba do beograda ima 400km, a auto troši nekih 10 litara na 100km, ispada da nam treba 40 litara od kojih će auto napraviti nekih 92kg CO2, C i O su slične težine pa tako ispada da je oko 60kg O2 preuzeto iz atmosfere a to je cca. 200.000 litara zraka (60kg*1000/1,4 * 5 – ovo *5 je zato što O2 ima cca. 20% u atmosferi)

    nadalje matematika kaže kako čovjek dnevno udahne oko 20.000 puta što odgovara potrošnji od oko 15.000 litara dnevno, tako da vožnja od zagreba do beograda odgovara 14 dnevnoj potrošnji zraka jedne osobe

    evo, osjećam se kao u školi

    (malo googlanja i možete provjeriti sami, ovo je išlo napamet bez preciznije kalkulacije tako da su greške u računanju sasvim sigurno velike, no red veličine bi morao biti isti)

  10. mašala profesore, prelazim na uzgoj soje (samo, kako konkurirati amazoncima koji imaju dvije žetve godšnje)

  11. paor, moj brat (koji je postao naturalizirani slavonac nedaleko od tebe) prije 12-13 godina bio je na praksi na poljoprivrednom dobru bečkog univerziteta koje je smješteno u gradišću – tamo sam prvi puta saznao za biodizel, dvije žetve (pazi, dvije žetve u austriji) i i njihovom svinjcu sam gledao svinje kako stoje u redu i čekaju hranu – kada vidiš kako svinje stoje u redu onda shvatiš da je sve moguće
    prije mjesec i pol dana se vratio s jednog kongresa u južnoj koreji i kaže da je njima tamo preskupo imati otvorene poljoprivredne površine nego imaju staklenike i to na katove…

    ja mislim da se s dobrom tehnologijom čuda mogu postići i da treba puno učiti i tražiti rješenja koja su drugi već smislili

    za poljoprivredu imam puno ideja i mislim da su mogućnosti ogromne

  12. ma nisam htio skretati s teme pa sam spomenio amazonce (brazilce) kao primjer što se može dogoditi (krčenje prašuma zarad uglavnom sojinih polja) ako u ljudskoj ishrani prevlada korištenje biljnih proteina

  13. paor, svaka čast ljudima koji se mogu orijientirati na biljne proteine no meni trebaju komadi mesa, krvavi, lagano podgrijani (čisto zato da zubi ne stradaju dok jedeš) i po mogućnosti da se još malo trza na tanjuru :)

Leave a Reply

Your email address will not be published.