javni bilježnik

Napravio sam jednu malu selekciju dvije odabrane grupacije poduzetnika i to javno bilježničkih ureda i odvjetničkih kancelarija i izradio dva dokumenta s odabranim elementima bilance i računa dobiti i gubitka kako bi dobili sliku kako te dvije grupacije poduzetnika posluju. Osobito me zanimaju te dvije grupacije jer spadaju u grupe poduzetnika čiji je posao i cijene garantiran administrativno uređenim monopolom te oni kao takvi uopće nisu izloženi tržištu (bilježnici nikako, odvjetnici donekle), dok im pravila igre određuju njihove para-državne komore.

Sažetak podataka, grupiran po županijama možete downloadati ovdje (XLSX dokument):

Prije nego što na dnu teksta pogledate moj osvrt na sve ove podatke i što oni znače, pročitajte prvo objašnjenje što koja kolumna u tablici znači.

Excel možete otvoriti i u njemu se nalaze podaci po županijama, te ukupni zbroj za sve županije (dakle za nacionalnu razinu). Svaki redak ima više kolumni, svaka kolumna je agregirani zbroj financijskih izvještaja svih poduzetnika u županiji, a koji su obuhvaćeni ovim izvještajem. Crvenkastom bojom su označeni dijelovi financijskih izvještaja koji spadaju u bilančne pozicije, dok su plavom bojom označeni elementi računa dobiti i gubitka.

broj zaposlenih – ova kolumna održava ukupni broj zaposlenih u svim odabranim poduzetnicima na godišnjoj razini (prosjek broja zaposlenih kroz 12 mjeseci)
neto plaća – neto plaća je iznos ukupno isplaćenih neto plaća u poduzetnicima, podijeljena s brojem zaposlenih iz prethodne kolumne i podijeljena s dvanaest mjeseci. Ova brojka uključuje samo neto plaće, ne uključuje druge isplate koje se plaćaju zajedno s plaćom poput nadoknade troškova prijevoza, kao ni nagrade, pomoći ili božićnice.
zemljišta – ovo je ukupna bilančna vrijednost zemljišta koja su u vlasništvu poduzetnika. Po našim poreznim pravilima, vrijednost zemljišta se ne može amortizirati te je ona (bez odgovarajuće revalorizacije), nepromjenjiva.
objekti – ukupna knjigovodstvena vrijednost građevinskih objekata.
financijska imovina – ovdje je navedena dugoročna financijska imovina, a to mogu biti ulaganja u vrijednosne papire ili primjerice dani zajmovi.
kratkoročna potraživanja – su sva ona potraživanja koja se očekuju naplatiti u kratkom roku (a to je jedno izvještajno razdoblje, tj. godinu dana ili kraće).
zadržana dobit – odgovara iznosu ukupne zadržane dobiti (ili gubitaka) iz prethodnih godina.
dugoročne obveze – su sve one obveze koje je potrebno vratiti u roku dužem od godinu dana i ovdje se najčešće nalaze bankovni krediti i druge obveze financijskim institucijama.
kratkoročne obveze – sve one obveze koje je potrebno vratiti u roku kraćem od godinu dana, a najčešće su to obveze za račune dobavljača ili kratkoročni krediti.
aktiva/pasiva – to je knjigovodstvena vrijednost koja s jedne strane pokazuje svu imovinu društva (novac, zgrade, strojeve, potraživanja i slično), dok s druge strane pokazuje sumu kapitala poduzetnika (temeljni kapital, zadržana dobit, dobit tekućeg razdoblja) kao i obveze koje poduzetnik ima.
ukupni prihodi – je suma svih prihoda poduzetnika, prihodi mogu biti iz redovnog poslovanja, financijskog poslovanja (dani krediti i zajmovi, naplaćene kamate i slično) i izvanredni prihodi (primjerice jednokratna prodaja neke opreme ili objekta, a što nije uobičajeno poslovanje).
dobit – je ukupni iznos dobiti poduzetnika na koju je potrebno obračunati porez na dobit (dakle ovo je dobit prije oporezivanja).
dobit u prihodima – je parametar s kolikim udjelom dobit sudjeluje u ukupnim prihodima.
rezerviranja – je ukupni iznos koje su poduzetnici rezervirali i privremeno knjiže kao trošak budući da postoji nesigurnost naplate.
financijski prihodi – to je suma svih prihoda koji su nastali iz financijskih aktivnosti poduzetnika, primjerice to bi bila suma naplaćenih kamata na dane kredite i zajmove.
financijski rashodi – to je suma svih rashoda na temelju financijskih aktivnosti, to bi bila suma svih kamata za primljene kredite i zajmove, zatezne kamate i slične financijske rashode.
bruto investicije – to je iznos novca koje je poduzetnih investirao u svoje poslovanje tijekom prošle izvještajne godine.

Napominjem i naglašavam kako su ove obzervacije nastale na temelju agregiranih i općih podataka i one ne odražavaju nužno financijsko stanje pojedinačnih poduzetnika.

Javni bilježnici:

Analizom je obuhvaćeno 252 bilježnička ureda (u javno dostupnom registru ih ima 300, nejasno je da li je lista ažurna ili dio bilježnika izvještava kao obrt, dakle da su obveznici poreza na dohodak a ne na dobit). U javno bilježničkim uredima zaposleno je ukupno 1.282 osobe, što znači da prosječni ured zapošljava petero ljudi.
Ukupna iskazana vrijednost nekretnina (zemljišta i objekata) je oko 55 milijuna kuna, što je nešto malo više od 10% aktive. Financijska imovina je prilično malena i uglavnom je koncentrirana kod zagrebačkih bilježnika.
Kratkoročna potraživanja u bilanci su iskazana na 135 milijuna kuna, što odgovara otprilike 1/4 ukupnog godišnjeg prihoda (dakle prosječno vrijeme naplate je cca 90 dana, što je donekle čudno obzirom da sve bilježničke usluge morate platiti unaprijed), no ako pogledate rezervacije, ona gotovo i ne postoje što znači da su bilježnici prilično sigurni da će svoja potraživanja naplatiti.

Zadržana dobit bilježnika iz prethodnih godina je 177 milijuna kuna, a iskazana dobit (prije oporezivanja) je 141 milijun. Iz ovoga se može zaključiti kako će bilježnici izvući oko 30% svog ukupnog prihoda kao dobit, odnosno nešto više od 100.000kn po zaposlenom (super rezultat ako malo bolje razmislite). Koliko je ova stopa dobiti od 29,38% velika mogu samo ilustrirati informacijom da je agregirana, prosječna dobit na razini svih poduzetnika u RH na razini od 3,20% odnosno 10x više (što nije nužno najbolja mjera ali je ilustrativna).

Dugoročne obveze bilježnika su minimalne i iznose svega 31 milijun kuna (dakle mogu se pokriti s manje od 30 dana njihovog redovnog poslovanja), dok su im kratkoročne obveze oko 151 milijun kuna (kome su kratkoročno dužni? toneri, papiri i pečati ne koštaju baš puno u ukupnoj strukturi njihovog troška). A ukupna imovina im iznosi nešto više od pola milijarde kuna što je skoro 1:1 u odnosu na godišnje prihode.

Zanimljivo je vidjeti kako su financijski prihodi veći od financijskih rashoda, što znači da bilježnici više financiraju druge nego drugi njih (u općoj populaciji poduzetnika situacija je obrnuta), a bruto iznosi investicija u protekloj godini su im svega 13 milijuna kuna što je razočaravajuće malo (cca. 2.7% u odnosu na 13% opće populacije poduzetnika) iz čega slijedi da bilježnici investiraju malo ili ništa u svoje poslovanje (primjerice u digitalizaciju :).

Moj opći zaključak je kako javni bilježnici zarađuju neusporedivo više od prosjeka poduzetnika u RH, kako je iskazana stopa dobiti neuobičajeno visoka, dok se kroz rezervacije vidi da rizika poslovanja gotovo da i nema. Istovremeno, iako ostvaruju velike stope dobiti, ništa od toga se ne investira u poslovanje, pa čak se ne može reći niti da su im zaposleni osobito dobro plaćeni. Kada bi bilježnici bili izloženi tržištu, njihove cijene bi značajno pale (dakle očito postoji cca 1/3 prostora u njihovim trenutnim cijenama i naknadama), a vjerojatno bi u njihovom ekstravagantnom poslovanju našli i puno prostora za uštede.

Odvjetnički uredi:

Analizom je obuhvaćeno 600 odvjetničkih ureda (ne mogu znati koliko ih ima ukupno – prije nekog vremena sam po jednom zadatku evidentirao sve odvjetnike i bilo ih je , no pretpostavljam da je većina odvjetnika u biti obveznik poreza na dohodak, tako da je ovo vjerojatno presjek bolje stojećih odvjetničkih ureda te odvjetnici u globalu vjerojatno stoje lošije). U odvjetničkim uredima zaposleno je ukupno 2.363 osobe, što znači da prosječni ured zapošljava četvero ljudi koji su, zanimljivo, plaćeni nešto niže nego bilježnici.

Imovina odvjetnika stoji nešto bolje nego bilježnika i posjeduju 115 milijuna kuna nekretnina, financijska imovina je kao i kod bilježnika koncentrirana u Zagrebačkim uredima, dok su im kratkoročna potraživanja na razini od 359 milijuna kuna i u relativnom postotku su veća nego kod bilježnika, a rezervacije su također skoro nepostojeće, dakle rizika ima malo ili ništa. Zadržana dobit prethodnih razdoblja je 281 milijun kuna i vrlo je slična odnosima kod javnih bilježnika, dugoročne i kratkoročne obveze također. Ipak, ako gledamo ukupnu imovinu, ona je za otprilike 1/2 veća kod odvjetnika nego što je kod javnih bilježnika s time da je kapital odvjetnika značajno veći.

Dobit odvjetnika je također na 28.02% što je bitno više od nacionalnog prosjeka svih poduzetnika (s time da je normalno da različite grupacije poduzetnika imaju i različite postotke povrata te u uslužnim kategorijama “two digit” profit ne bi smio biti iznenađenje). Kao i kod bilježnika, odvjetnici puno više financiraju druge nego što se financira njih, a ukupni iznos investicija je oko 1.5x veći nego kod bilježnika što znači da je u ovom businessu ipak nešto investirano (iako i dalje manje od nacionalnog prosjeka).

Odvjetnici su nešto više izloženi tržištu, daleko ih je više i njihov broj nije ograničen, no njihove tarife su propisane i u mnogim pravnim poslovima su nužni. I ovdje postoji prostor za smanjenje cijena usluga i liberalizaciju.

Eto, to je otprilike stanje u ova dva segmenta našeg poduzetništva koji pripadaju u stupove “pravne države”, pa ako se i kada jednom potegne pitanje njihovih cijena i regulacije kojom su podvrgnuti, da znate što to točno znači.

p.s. ovo je analiza koja je nastala u jedno popodne i dio jutra, čovjek bi očekivao da i država koristi ovakve analize kada donosi odluke ali nažalost to nije slučaj

Misao dana:
“Hey you scummers, we got a cheap lawyer and we’re no’ afraid tae use him!” Rob Anybody.”

Ovih dana intenzivno ludim jer mi je jedan veliki projekt pri samom vrhuncu, a sve skupa se iz razno raznih (uglavnom birokratskih) razloga odužilo iznad svake normalne granice – no ok, sve je pri kraju, svjetlo na kraju tunela je na vidiku (i to ~~ovaj puta~~ nije nadolazeći vlak).
Jedna od aktivnosti koju je bilo nužno napraviti je i potpisivanje nekih ugovora u PBZu koji se nedavno preselio u Radničku ulicu. Znate kako to ide s bankama, čim oni odluče dati neke novce, nakon što ste im dva mjeseca dokazivali da vam uopće nisu potrebne i da je to samo čin dobre volje i usluge koju u stvari njima radite iz čisto altruističke želje da im pripomognete u njihovom računu dobiti iz gubitka jednostavno zato što se novci kod vas ionako samo gomilaju i imate ogromnih problema u plaćanju poreza na silnu dobit, pa iz tog razloga štancate malo bankovnih naknada kako bi kreirali malo troška u svojoj bilanci i kako Šukeru iz usta otrgnuli hipotetički komad janjetine.

Bilo kako bilo, nakon što se banka teška srca odluči na kraju odvojiti od neke količine novca (koja u ovom konkretnom slučaju uopće nije niti bila njihova, dakle mojom akcijom nisam povećao dug bankarskog sektora) morate silom prilika potpisati hipoteku i fiduciju na vlasititu dušu, morate potpisati obveze koje definitivno nadmašuju one koje izgovarate u crkvi “dok nas smrt ne rastavi” jer po bančinim pravilima to nije dovoljno dobar izgovor za raskid ugovora i na kraju potrebno je otići do javnog bilježnika potpisati zadužnicu i mjenicu.

Mjenica je inače jedan zanimljivi dokument o kojem imam jednu knjigu koji opisuje kako se mjenica ispunjava, sve to ne bi bilo čudno da knjiga nije na 160 stranica a sama mjenica nije bitno veća od razglednice, tako da ako vam netko pokuša uvaliti mjenicu na potpis preporučam da malo proučite zakon o mjenici i barem malo tumačenja što to točno znači jer su dosezi mjenice (ako se ispravno formuliraju) jako, jako dalekosežni.

Zadužnica je također zanimljivi i autohtoni hrvatski dokument nastao kao zamjena za akceptni nalog tj. barirani ček. Zadužnici je suprotno mišljenju mnogih propisan samo sadržaj a ne i formular, tako da oni ružni formulari od Narodnih novina nisu nužni ako ispravno formulirate tekst zadužnice. Zadužnica je agresivniji ali s pozicije odgovornosti manje opasan dokument i kada birate između mjenice i zadužnice preporučam da uvijek odaberete zadužnicu.

I zadnje, zašto se ured Javnog bilježnika zove baš tako? Postoji li bilježnik koji nije javni?

I da se vratim na neuspješnu prilagodbu novonastalim tržišnim uvjetima; u Radničkoj se sada nalazi cijeli niz financijskih institucija počevši od Privredne banke preko Raiffaisena a vjerojatno ima toga u okolici još podosta i naravno mnogi idu tamo potpisivati kojekakve ugovore koji očekuju i neke zadužnice, mjenice i ostale dokumente. Očekivali bi da u obližnjim kioscima, dućanima i prodavaonicama sendviča ima mjenica i zadužnica na kilograme ali bi se jako iznenadili. Jučer sam morao obići doslovce osam dućana, papirnica i kioska da bih traženu mjenicu napokon pronašao na kisoku Duhana na autobusnom kolodvoru. Neki ljudi, čak ni kada imaju priliku za neki prihod pred nosom nisu je u stanju realizirati.

Misao dana:
This is your life and it’s ending one minute at a time.