Categories
Internet Politika

Hapsiti novinare je legitimno

U anketi portala Jutarnjeg lista, povodom uhićenja novinara Željka Peratovića, većina odgovara u kojima se odobrava uhićenje novinara stigla je sa servera HDZ-a.Na anketu našeg portala u kojoj smo 19. listopada pitali čitatelje da ocijene je li uhićenje novinara: sramota za državu, legitimno pravo institucija ili sramota za novinara, javilo se višestruko više ljudi nego inače na slične ankete. Većina ih je svoj odgovor poslala sa servera ‘HDZ Zagreb’, a gotovo svi ti glasovi otišli su jednom odgovoru, onom da je hapšenje novinara – legitimno pravo institucija. Iz ispisa servera vidi se da je gotovo svake sekunde sa servera koji koristi HDZ-a došao jedan odgovor na anketu. (jutarnji)

U više sam navrata spominjao (kroz tekstove i komentare) kako je pitanje anketa na elektroničkim medijima, a osobito internetu podložno manipulacijama svih vrsta. O lažiranim anketama smo slušali puno puta, još u vrijeme Mate Granića je DC dobijao ogromne telefonske račune (primjerice, obični linux call server košta možda 10ak tisuća kuna, može zvati sa 120 linija istovremeno sa tisuća različitih caller IDjeva), internet ankete se mogu lažirati brisanjem cookija ili maskiranjem IP adresa, neke ankete (primjerice posljednja od net.hr-a) uopće nema ograničenja koliko SMS poruka možete poslati…

I na kraju, čak i kada bi anketa bila provedena regularno, niti onda ne možemo biti sigurni (dapače, vrlo smo sigurni da je situacija sasvim suprotna) da presjek anketiranih surfera odgovara demografiji naše zemlje te da na bilo koji način predstavlja reprezentativni uzorak.

Manipulacija anketama i rezultatima tih anketa je moćno oružje u percepciji društva kuda stvari idu, stoga nije čudno da pojedini političari poneke ankete nazivaju plaćenima (vidi negdje treću minutu), neki političari se pozivaju na ankete koje niti same agencije koje su anketu provele ne žele komentirati (Gfk), u nekim anketama se zamjenjuju pitanja (NovaTV, ZAPI), a neke se ankete proglašavaju najvećima i namjerodavnijima iako to nisu (mediametar).

I na kraju, ima jedna jedina stvar koja je zajednička svim sumnjivim anketama koje su provedene u posljednje vrijeme, a to je da one sve do jedne dolaze iz identičnog “miljea”.

Misao dana:
The many instances of forged miracles, and prophecies, and supernatural events, which, in all ages, have either been detected by contrary evidence, or which detect themselves by their absurdity, prove sufficiently the strong propensity of mankind to.

Share the post "Hapsiti novinare je legitimno"

  • Facebook
  • X
Categories
Blog Business

Applied ceramics (epilog?)

Piše Cronomy o tome kako se danas otvara pogon Applied Ceramics-a u Sisku. O Applied Ceramicsu sam ja pisao u veljači 2006 godine i zanimljivo je da se oko te priče iskristalizirala zanimljiva rasprava (koja je trajala dugo nakon što je tekst napisan).

Moja osnovna zamjerka je bila ta što je bilo rečeno kako će se uložiti 60mil kuna (12mil USD – tada je tečaj bio nešto povoljniji za USD) te da će zaposliti 150-200 zaposlenih. Neshvatljivo mi je da bi jedna high-tech investicija imala toliko zaposlenih i toliko malo ulaganje po zaposlenome pa me strašno zanima gdje je greška nastala (ili je to doista moguće).

Anyway, ako netko iz Applied Ceramicsa ovo čita, rado bi ih posjetio i pogledao pogon i što to točno rade.

p.s. kada smo već kod toga, da li sam ikada spomenuo Cronomy ili taj link ljubomorno čuvam za sebe? Svakako posjetiti -> nepoznati netko iza ovog linka piše zanimljive i dobro argumentirane ekonomske analize (s kojima se počesto ne slažem, ali ja nisam školovani autoritet za to pa se mene niti ne pita) i ako ste voljni čitati takve dokumente i vidjeti malo stručniju perspektivu na naše svakodnevne probleme, onda je Cronomy mjesto na kojem takvo znanje trebate tražiti

Misao dana:
WFT-II was the only British software company that could be mentioned in the same sentence as such major U.S. companies as Microsoft or Lotus. The sentence would probably run along the lines of “WFT-II, unlike such major U.S. companies as Microsoft or Lotus …” but it was a start.

Share the post "Applied ceramics (epilog?)"

  • Facebook
  • X
Categories
Business Ekonomija Politika

O vanjskom dugu

Sedim, gledam, ne verujem, ustajem iz kreveta:

“Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje”, rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, “danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a”.

Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više – s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto.

Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako “vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto”, rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva. (dnevnik)

Isti taj Šuker je uspio napaviti puni krug, prvo je tvrdio kako oporba licitira stopama razvoja. Potom se hvalio stopom rasta od 7% kojeg je HDZ postigao da bi sada bio sretan sa 5.6% rasta. Uočite kako postoji ogromna razlika između 4.6% i 7% – razlika je impresivnih 65% i sada ja pitam kakav je to ekonomista koji svoju projekciju rasta (a Šuker bi morao biti osoba br. 1 u ovoj državi za pitanje kuda mi idemo, jer su ključevi kase unjegovim rukama) fula za impresivnih 65% i kao što ispada, njemu je u stvari sasvim svejedno koji će postotak na kraju ispasti?

Eh, a tu je i pitanje vanjskog duga, i slušajući Jandrokovićev poučak, rast vanjskog duga je upola manji nego što je bio za vrijeme prethodne vlade i to je samo po sebi uspjeh.

Idemo malo razmisliti o tome. Vanjski dug raste u taktu od 2 milijarde eura na godinu a to je 5,5 posto BDP-a! Dakle, cijeli naš ovogodišnji rast je – posuđen! A ministar financija kaže da bi nam unatoč toga kreditni rejting i porastao da nije izbora! Pa onda druga linija obrane: Vanjski dug države je smanjen. Ali je povećan unutarnji a privatni sektor pritisnut prema stranim izvorima financiranja. Kao da i privatno zaduživanje nije makroekonomski problem ministra financija. Ljudi se zadužuju (i to još uvijek pretežno zbog potrošnje!) jer vide samo privid rasta a ne i ogroman teret duga, koga moramo otplaćivati rasprodajom imetka (i nešto malo povećanjem turističkog dohotka). Volio bih vidjeti alternativno viđenje ovog problema ako on uopće postoji.

Na stranicama (za koje se čine da su vlasništvo HGK), postoji excel file sa stanjem vanjskog duga ove države iz kojeg sam napravio slijedeći graf:

Vanjski dug države

(kliknite na sliku za uvećanje)

HGK radi izračun u dolarima, a ovdje treba imati na pameti da je tečaj dolara dramatično pao u posljednjih nekoliko godina.

A Šuker kaže da bi nam rejtnig trebao rasti, što bi Račan rekao “Ma hajte”!

Misao dana:
The budget should be balanced, the Treasury should be refilled, public debt should be reduced, the arrogance of officialdom should be tempered and controlled, and the assistance to foreign lands should be curtailed lest Rome become bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance.
Marcus Tulius Cicero

Share the post "O vanjskom dugu"

  • Facebook
  • X