Categories
Priroda i društvo Religija

O Uskrsu, grijesima i nečinjenju…

Htio bih podijeliti nekoliko zrnaca za razmišljanje na temu Uskrsa, grijeha i općenito razdoblju u kojem se nalazimo (dakle, osim ERPa, poreza, računala i politike imam ja štogod reći i na temu religije :).

Kao što sam to napisao na onom drugom blogu, Uskrs je razdoblje u kojem slavimo trenutak kada je Isus preuzevši grijehe svih nas bio osuđen na smrt na križu, te je (simbolično) na ovaj petak prošao križni put. Uskrs je praznik – blagdan boli, patnje i odricanja. Upravo iz ovih razloga mi nije totalno jasna ta tendencija spajanja praznika, produženih vikenda i općenito svih ostalih isprika za nerad – jer ako postoji nešto što bi morali napraviti tijekom uskršnjih praznika to je prionuti na posao žešće, jače i odlučnije – ili, kako sam to napisao, trebali bi odraditi još koji ekstra sat, ostati iza kraja radnog vremena i počistiti stol, pomoći čistaćici, izvaditi i završiti spis koji odlažemo već dugo vremena…

Upozorio bih i na razliku između kršćanstva i katoličanstva. Kršćani su ukratko svi koji u svojoj religiji koriste bibliju, no razlike između pojedinih “frakcija” nastaju oko i nakon Uskrsa kada su neki odlučili pratiti novi zavjet, a neki nisu (npr. židovi), neki prihvaćaju autoritet pape (rimokatolici), a neki ne (pravoslavci ili ortodoksni kršćani), neki se nalaze u sredini (primjerice grgokatolici koji priznaju papu ali slave euharistiju po istočnim, pravoslavnim obredima), a da ne kažemo kako postoje religije koje uredno koriste stari zavjet dok ne priznaju Uskrs ili novi zavjet (npr. Muslimani, koji pak Isusa smatraju prorokom).

Ne slave svi kršćani Uskrs jednako, ili čak na isti datum (razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara ili pak židovska pasha koja je u osnovi isti blagdan). Usput rečeno, evo korisni tidbit o Uskrsu; dan Uskrsa se računa na način da se uzme prva nedjelja nakon punog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija, osim, ako ne pada na isti dan kada i židovska pasha kada stvari naglo postaju kompliciranije.

Htio bih upozoriti i na često propuštenu rečenicu iz vjerovanja koja govori o grijesima i kaže “mišlju, rječju, djelom i propustom” i ovaj posljednjih grijeh je moj omiljeni, tako zvani grijeh nečinjenja – onoga što smo bili u mogućnosti učiniti a nismo. Razmislite malo o tome ovih dana, koliko ima stvari koje ste mogli napraviti a niste?

Važno je znati npr. da ne postoje crkveni zakoni koji reguliraju post i nemrs (to su dvije odvojene kategorije, jedna uključuje samo da jedete malo, a druga apsolutno ništa). Nejedenje mesa koje je trenutno na snazi nema baš s katoličke strane gledišta previše doticaja s npr. vegeterijancima? Kako vegeterijanci slave Uskrs ako nisu u mogućnosti sudjelovati u postu? Poanta je u žrtvi, dakle svjesnom odustajanju od nečega što Vam je drago; da li je to komad mesa ili čaša soka, kutija cigareta ili čokolada – sasvim je svejedno, no bitno je odreći se nečega – napraviti žrtvu (napraviti mali privatni uskrs). Ideju posta i nemrsa je plasirana u času kada je župnik, kao najpametniji u selu morao ljudima objasniti i dati jasne instrukcije što i kako raditi za vrijeme uskrsa i ne_jedenje mesa se čini kao kvalitetna instrukcija, no u današnje vrijeme ona nema više previše smisla, jer možda možete odustati od jedenja mesa, no meni su jednako drage i njoke u gorgonzoli i ne osjećam da sam napravio neki pretjerani napor odabirući jedno umjesto drugog. Danas gornje fore više ne prolaze, a osim toga znamo da župnik nije više najpametniji u selu, dapače, mogla bi se neka statistika navesti i u drugom smjeru.
Slični je nesporazum nastao i sa radnom nedjeljom; naime nigdje u bibliji ne piše da ne smijete raditi nedjeljom (pokažite mi taj redak)? Dapače, ono što je Isus jednom rekao (a taj redak vam mogu pokazati) je “Ako ti magarac padne u bunar u subotu, hoćeš li čekati nedjelju da ga izvadiš van?”. Mislim da nećete. Ono što piše u bibliji je da treba svetkovati dan gospodnji, a dan gospodnji u prenesenom smislu u kojem je biblija pisana može biti bilo koji dan, a to može biti i slobodni ponedjeljak.

Sretan Uskrs svima!

Misao dana:
Na djelu je grijeh struktura što su ih omogućili zakoni i propisi, kojima prvotni cilj nije bio opće dobro čovjeka i zajednice.

35 replies on “O Uskrsu, grijesima i nečinjenju…”

OK post. Ali mene vise brine da nemam pojma na kojise ti to post pozivas … reci, jel moram ja linkati na oba tvoja bloga da bih citao sto pises jer mi se cini da neki postovi od tamo nisu bili objavljeni tu … zakaj mi to raditesvi vi odjosi …?

Odličan blog inače, ali imaš nekoliko nepreciznosti u ovom članku. Prvo, impliciraš da su Židovi kršćani, a nisu ;)

Isto tako, pasha je stariji blagdan od Uskrsa i ima veze s egzodusom iz Egipta, a ne sa Uskrsom.

Treće, u židovskoj tradiciji sveti dan je Subota.

Što se rada nedjeljom tiče, ljudi ne razmišljaju previše da postoji u “hranidbenom” lancu nešto što se zove selo i ljudi koji uzgajaju životinje kojima ne mogu reći: ” Čuj, kravice, ja danas imam blagdan i ne radim. Pomuzite i nahranite se same. ” Uskrs je kao jednako komercijalan kao i svi ostali blagdani. Vjera nema ništa s tim. Ja evo od ovog Uskrsa očekujem eventualno da mi netko uskrsne dokumente : ))

@Pero: gle sorry, može se iščitati kako su židovi kršćani što očigledno nisu, baš kao ni muslimani koji koriste stari zavjet (doista sam mislio da je to očigledno); što se tiče subote, to je više pitanje kalendara nego religije, židovi i danas ne rade subotom; a glede pashe, istina, no pasha se uobičajeno događa u istom razdoblju kao i uskrs i također je blagdan boli poput uskrsa tako da i nisu tako jako različiti neovisno o tome što glavni likovi nisu isti, pa čak niti slični

@neutrino; sorry, referirao sam se na jedan komentar koji sam napisao na jučerašnji post (o tome gdje se pitam hoće li državne službe raditi sutra skraćeno); sadržaje bloga nemam namjeru duplicirati a na konkretni post se referiram linkom ako ga smatram važnim (recimo na idiot prayer)

tak si to o grijesima and necinjenu lijepo napisao da bih to ja po defaultu sve izvukla iz konteksta uskrsa. ono, guide for every day. osim dijela o zrtvovanju. ( mrziti & zrtvovati su opcenito rijeci koje mi ne sjedaju dobro) moje je misljenje da covjek treba biti covjek zbog sebe. a ne zbog drugih i onih koji su ispastali u njegovo ime.

@zli: kada kažem žrtvovanje ne mislim da moraš na križ ili da moraš patiti, nego se misli prvenstveno na situacije u kojima ćeš svoju dobrobit podrediti drugima i što sasvim sigurno radiš svaki dan: brinuti se za nekog starijeg, učiniti nešto za voljenoga… napraviti nešto što možda nije tvoj interes ali znaš da je zadovoljstvo ili potreba nekoga drugoga, ili još jednostavnije, da ponekad svoje interese podrediš tuđima – sve je to žrtva

Citat mračnog:
“@Pero: gle sorry, može se iščitati kako su židovi kršćani što očigledno nisu, baš kao ni muslimani koji koriste stari zavjet (doista sam mislio da je to očigledno);”

Sad si i mene zbunio, da li impliciraš da muslimani koriste stari zavjet, ili da ne koriste? A prvi put čujem da muslimani Isusa smatraju prorokom. Jesam li samo neinformiran, ili samo nisam shvatio poantu? (desi mi se često oboje, pa je svejedno :) )

da, muslimani koriste stari zavjet jer nam je taj dio povijesti skoro pa identičan, i da, oni doista Isusa smatraju prorokom

Kršćani se ne definiraju kao oni koji koriste Bibliju (s velikm “B”), nego kao oni slijede Isusa Krista (po kome su i dobili ime). Bibliju koriste i znanstvenici i istaživači, no to ih ne definira kao krošaće.

I sama Biblija se razlikuje za pojedine smjerove kršćanstva, npr. protestanti imaju drugačiji kanon od katolika.

Što se tiče Židova, treba razlikovati Mojsijevo Petoknjižje i kasnije dodane knjige u ono što kršćani nazivaju Starim Zavjetom (mislim da se i to donekle razlikuje kod Židova i kršćana). Ni svi Židovi ne prihvaćaju cijeli Stari Zavjet.

Muslimani formalno trebaju poštovati kršćanstvo i judaizam kao “religije knjige”, no njima je jedina sveta knjiga Kuran, koji interpretira neke događaje iz Starog Zavjeta, ne sam Stari Zavjet.

Tako nestručno napisano. Sve je puno grješaka.
Kao prvo Biblija se piše s velikim B!
Recimo: Ne znate razliku između posta i nemrsa. Nemrs nije kada se jede malo, već se ne jede meso, a sve ostalo da i vrijedi za katolike od 14 godine, a postu samo ime govori što je. Nejedenje mesa je dobra stvar, jer ne samo da radite pritom i malu žrtvu, već jednostvano ne morate jesti svaki dan meso, pa mislim: Zašto bi baš svaki dan jeo meso? A zbog toga se organizam pročišćuje.
Što se tiče žrtve. Žrtva se ne čini smo zbog sebe nego PRVESTVENO zbog drugih. Recimo: Odrekneš se slatkoga i kaj si s time napravio (možda si na djeti, pa ti i koristi), no prava je žrtva time što nisi kupio čokoladu dao novac ili upravo baš tu čokoladu nekome tko nema. Il nekome pomogneš. Prava žrtva je kada nekim svojim djelom pomogneš drugima.
I da još nešto: Kako možeš govoriti o RADU na Uskrs koji je ne samo blagdan usksrsnuća Gospodinova, već i nedjelja kao dan koji je Bog stvorio kao dan odmora. (Isto kao što je to Židovima subota).
Pozdrav! Želim Vam sretan Uskrs!

Kako bi moja baka rekla na sve to: Dite moje, neide gri u usta, nego u usta.Post,bez mesa, s meson…meni sve to nista,ako covik laje svaki dan.U Crkvi, svake nedilje, veliki vjernici se okupe…Po ure kasnije, u kaficu…isti ti judi skidaju isusa i mariju s neba.Ne volin to preseravanje.Molim se kada nikog nema u Crkvi,za sebe,svoje…sve je otišlo predaleko.

Moram se složiti da si se malo neprecizno izrazio u vezi židova, a i pashe (“u osnovi isti blagdan”??). Preporučam kod prenošenja informacija veću pažnju i preciznije formuliranje.

Post je zanjmljiv, no kao i moj prethodnik (u komentarima), želim ispraviti još jedan pogrešan navod. Dio “mišlju, rječju, djelom i propustom” nije iz vjerovanja, već iz “ispovjedi” s očetka misnog slavlja. “Ispovjeadm se Bogu svemogućemo….. da sagriješih mišlju, riječju…..”.
Inače, sretan i blagoslovljen Uskrs

Uskrs nije blagdan boli i patnje, nego blagdan koji obilježava kršćanima( svim kršćanima koji se zovu kršćani jer slijede učenje isusa krista, a oni su pravoslavci, protestanti, grkokatolici, evangelisti, rimokatolici… ) trenutak kada ih je isus iskupio od grijeha preuzevši na sebe ljudske grijehe trpio na križu, te ih učinio besmrtnima uskrsnuvši uveo čovjeka u vječni život, ili život nakon fizičke smrti. Do uskrsa vode veliki četvrtak i petak, dani kada su ga osudili, kalvarija i trpljenje na križu. Zato su to dani žalosti, a uskrs je sretan dan. Predstavlja iskupljenje, novi život, svijetlo, početak novog života, bla, bla. Post znači jesti posno, ne pretjerivati u jelu, pogotovo ne masnom i kaloričnom jelu. Kroz čitavu korizmu provlači se taj motiv žrtve, odricanja, kako se i krist odricao. Nemrs znači ne jesti meso. Grkokatolici su katolici koji se ravnaju po julijanskom kalendaru isto kao i pravoslavci. Ostali euharistijski rituali su, kao i nauk, jednak rimokatoličim, osim što se oni pričeste s kruhom umočenim u vino, za razliku od rimokatolika koji su taj običaj zamijenili hostijom(vjerojatno jer je jeftinije). Židovi ne priznaju isusa za mesiju, pa samim tim ne mogu štovati uskrs kao blagdan.

o korelaciji i povezanosti pashe i uskrsa može se pročitati na http://wiki-en.genealogy.net/wiki/Religious_holidays odnosno na http://www.food24.com/Food24/Components/F24_Meal_Ideas/0,10457,49,00.html,

glede toga da li je uskrs blagdan boli, patnje i žrtve nemam što previše za dodati; jučer su svi imali prilike gledati pasiju na televiziji, ako dakle simbolika uskrsa nije u boli i patnji križnoga puta i žrtve na križu onda doista ne znam kakav je to blagdan; čak i ako govorimo o uskrsu kao blagdanu novog života, mislim i dalje da je jako pogrešno ignorirati kako je do uskrsa uopće došlo što se uostalom postavlja kao glavni motiv cijele korizme

što se tiče vjerovanja, da mislio sam na molitvu pokajanja, molitva vjerovanja je nešto drugo

a glede pisanja biblija s velikim slovom, hm o tome moram malo razmisliti…

Film pasija, kao što i mu i samo ime govori, prikazuje(što god ja mislila o kvaliteti istog) isusovu muku prilikom križnog puta. Taj film ne govori o uskrsu. Uskrs dolazi nakon što isus uskrsne. Znači digne se iz groba i hoda po zemlji, posjećuje svoje prijatelje, pije s njima i svi se zajedno vesele jer naime isus nije umro nakon što su ga čavlima zabili na križ, nego je preživio, čime je dokazao da je bog i čovjek kako je i propovijedao, govorio, obećavao svojim učenicima. I zato je uskrs sretan blagdan. Zato što je poništio svu muku, patnju i žalost, a ne bi to mogao da isto nije uskrsu predhodilo. Isus je bio židov. I njegov otac josip je bio židov. Isus je prošao sve židovske obrede i živio je kao židov. Isus je trebao biti njihov prorok i mesija, ali su ga se odrekli kada su ga nabili na križ. Tako s isusom počinje kršćanstvo, koje se, hoćeš, nešeš, mora poklapati s vjerom iz koje je proizašlo. Ono što je isus pokušao popraviti kod židova katolička crkva je okrenula u svoju korist i kao institucija radi iste greške. ( koje bi prema mom skromnom mišljenju, isus, da se vrati na zemlju osuđaivao s jednakim gađenjem kao onda ono loše kod židova.)

Inace,Mrak ti je Blog i sve u vezi njega.Iz prilozenog vidis da nije bas sve tako jednostavno upustit se u rasprave i teze koje bas neznas 100%,to je i bit covjeka,pa nismo svi sveznalice,nismo mi Sanaderi i Ozboltice da se u sve kuzimo(blago njima-svemogucim sveznalicama)!
Sretan Uskrs svima,pa i njima.

Ja bih o radu nedjeljom, jer autor kako bi trebalo još žešće zapeti..
Bi , prijatelju ako je dobrovoljno :-)) Činjenica da rad nedjeljom uglavnom znači iskorištavanje radnika od strane poslodavaca, uz indirektni blagoslov države, pa oni koji rade ne slave život nego muku muče… Sretna manjina ( kojoj mislim da pripadam) koja odradi poslove tokom blagdana na svoju korist i sreću njihovu i onih oko njih može poslužiti kao primjer da se i to može, ali svakako bi to trebalo ostaviti ljudima na volju. Nije rad jedina stvar kojom može čovjek slaviti život, pa zaista nemam protiv blagdana ama baš ništa. U ovih nekoliko dana čovjek zaista može odmoriti se od svakodnevne jurnjave za kunama, eurima, jenima itd…

u svakom slučaju, razmišljanje o Uskrsu je lijep pokušaj, ali katastrofalna izvedba.
Ovaj blog doživljavam samo kao osobni (autorov) doživljaj Uskrsa (koji je nažalost poprilično nekršćanski), no doista nemam snage razjašnjavati sve tvoje pogreške – iako uzimam u obzir i da nisi kršćanin, ili barem katolik.
Najveća pogreška ipak traži pojašnjenje: Uskrs je sve suprotno onome što si napisao. Blagdan boli, patnje i odricanja??? Aaa, ne, sasvim suprotno!!!
Uskrs je blagdan, ili bolje reći svetkovina radosti i svjetla. Sa židovskom Pashom ima i teoloških i tradicionalnih dodirnih točaka, no kršćani vjeruju da je Krist svojim uskrsnućem bitno nadišao smisao židovske pashe, žrtvujući sebe namjesto žrtvenog jarca kojeg su Židovi žrtvovali uoči pashe. (molim, ovdje doista ne želim održavati kateheze.)
Blagdan (zapravo razdoblje) boli, patnje(?) i odricanja bi trebala biti korizma, nikako Uskrs. Uskrsli Krist nas hrabri i poručuje da patnja, bol i nesreća nemaju zadnju riječ u čovjekovom životu. Jadno bi nam bilo kad bi Uskrs bio blagdan boli i patnje – za čovjeka onda sigurno više ne bi bilo radosti u životu.
Na kraju, ne čestitamo ljudima sretan Uskrs da bi patili, nego da bi se radovali nebeskom radošću. U ovo sigurno ne ubrajam tradicionalna ožderavanja jajima i šunkom – utoliko bi Uskrs trebao biti blagdan odricanja.
Zaželivši Vam svima radost i blagoslov Uskrsa, ne želim da budete hippy sretni, gdje bi svakim dimom uskrsne “mrihuane” nestao po jedan naš problem i muka, nego da u svojim životnim teškoćama i teretima, spoznate da svaki križ ima svoje uskrsno jutro, u kojem će Bog otrti svaku suzu s naših lica… Nekome taj dan dolazi treći, nekome peti dan, no onima koji vjeruju u Krista, dani nisu ispunjeni s boli nego nadom.
Dragi blogeri, blagoslovljen Vam i radostan Uskrs!

dragi mracni, prvo pohvale na blogu a zatim par napomena. Zidovi ne spadaju pod krscane . passah nije “ustvari isto kao i uskrs”. na taj se dan slavi oslobadanje Zidova iz egipta (ona zgoda sa Crvenim morem koje je Mojsije raspolovio i prosetao po suhom). to se kalendarski poklapa, no povod je drge vrste. Musilimani i zidovi postoju stari zavijet . Te toliko od mene. (nemoj se ljutit sto tako pametujem, ali ovo su provjrene cinjenice kod pripadnika tih vjera i u knjigama)

Dojmilo me kako si ozbiljno i savjesno rasclanio smisao Uskrsa, no zanima me da li se pridrzavas onog sto si napisao? Da li si ti radi Uskrsa radio dulje i pozrtvovnije ili spadas u jos rjedju skupinu onih kojima je Uskrs svaki dan. Pretpostavljam da ne volis biti u ladici, ali tako mi je najlakse formulirati pitanje….

@lanterna: ovo sa židovima smo razjasnili u komentarima prije, doista sam to loše napisao pa se može zaključiti kako (totalno pogrešno) smatram židove kršćanima; glede mog zaključka oko pashe i uskrsa malo su me iznenadili ti upiti, no pregledavanjem dostupne literature i dalje zaključujem kako se radi o dva donekle povezana blagdana iako židovi definitivno ne štuju ili priznaju isusa

pitanje religije je kompleksno, no ako promotriš pozicije koje imaju recimo katolici i muslimani, pa čak i židovi; teško je ne zaključiti kako svi skupa imamo manje-više slične stavove o sličnim stvarima, a razlikujemo se u konkretnim osobama i mjestima gdje se nešto dogodilo ili se propustilo dogoditi

@zemlja: obzirom da spadam u grupu “robovlasnika” kako je to netko napisao, moje radne obveze ne prestaju s završetkom radnog vremena – iskreno, u petak sam otišao s posla u 16h (što je moj rekord u ranom odlaženju u dugo vremena), a u ova tri dana nisam bio u uredu; tako da ne mogu baš reći da sam u petak bio osobito požrtvovan, no korizma je bila iznimno naporna a buduće razdoblje ne obećaje ništa bolje; s mojih prosječno 60-70 radnih sati tjedno mislim da sam daleko od prosjeka i ne brinem o tome da li sam radio premalo ili pak prepožrtvovno

Čitam malo http://en.wikipedia.org/wiki/Easter#Easter_in_the_early_Church, i ne mogu nego zaključiti da je cijela ideja Uskrsa i Crkve i Religije totalno promašena. Pa u ovom odlomku (link gore) piše da je već u prvim stoljećima jedan biskup Viktor od Rima exkomunicirao Polikrata od Efesa, jer je ovaj podržavao Post različitog trajanja. Zbog datuma. Jedan običan čovjek izbacio iz crkve drugoga. Šta reć na to?

Tko je Isusa razapeo? Židovska crkva, koliko sam ja upućen. Isus, mislim, nije došao na zemlju osnovati novi oblik svećenstva, nego širiti ljubav i razumijevanje. Da li današnja crkva to radi? Teeško sumnjam. Sve što oni šire je svoju stomačinu i pamet. Bar ovakva mediteranska crkva, u srednjoj europi je priča drugačija, jer je crkva usko integrirana u društvo. Mnogi “naši” popovi piju, bludniče, kockaju, rasipaju novce koje su uzeli od naroda na skupe aute, i propovjedaju. Crkva je crkva, prije 10 000 godina i danas. Samo još jedan oblik kontrole dijela pučanstva.

Isus je rekao što da činimo njemu na spomen, rekao je kojih da se životnih vodilja držimo. Nema ih previše. Nemaju puno veze sa slavljenjem Uskrsa i Božića, ispovjedima i sl. Stoga bih zaključio da nema smisla raspravljati o kompromisnim blagdanima koji se obilježavaju farbanjem jaja, uskršnjim popustima i zečevima, nego o našem načinu ponašanja prema ljudima.

Ovo mi se čini zgodan primjer kad se pokuša napraviti izlet u područje koje se nedovoljno poznaje(ja osobno znam i manje),a onda se još dospije na naslovnicu,što dokazuje da popularnost nije uvijek povezana sa kvalitetom teksta.

pa nakon što pročitam svih 33 komentara nesporazum može doći iz činjenice da je moj stav o tome što točno uskrs je bitno različit od mnogih, neovisno o tome zadržavam svoje mišljenje i nisam vidio argumenta koji bi me uvjerio u suprotno

oko posta i nemrsa sam bio u najmanju ruku neprecizan (objektivno sam to loše napisao i bio u krivu) i to je ok, a sve ostalo su pitanje jezičnih nijansi; a za vjerojavanje i pokajanje to je definitivno moja zabuna

ukratko, ja i dalje mislim da je ovo bio prilično dobar tekst koji je pokrio tih nekoliko tema koje su se meni u tom času učinile interesantnima

Procitao sam vec neke odgovore i drago mi je da su ljudi primjetili:

USKRS nikako nije blagdan tuge i boli. Moram vas pitati, ako ćemo već o Uskrsu, jeste li bili kada na Uskrsnom bdijenju (to vam je kao što Božić ima Polnoćku, tako Uskrs ima Uskrsno bdijenje). To je blagdan radosti, blagdan pobjede! U crkvu se unosi svjetlo Kristovo, koje svećenik uzdiže i pjeva “Svjetlo Kristovo”, i pale se svijeće… Tuga je dragi moji bila u Velikom tjednu, a ona patnja o kojoj pričaš, muka i smrt – vjerujem da misliš najprije na VELIKI PETAK. Da je Uskrs blagdan tuge i boli, molio bi se Križni put, a ne bi se pjevala pjesma “Kraljice neba, radu se!” Uskrs je blagdan pobjede nad smrti i nad Sotonom. Kažemo “Isus nas je otkupio svojom smrću na križu”, ali da nije bilo Uskrsnuća, smrt na križu bi bila bezvrijedna, a Otkupljenja ne bi bilo!

KRŠĆANI – su ukratko oni koji su Kršteni. A druga je stvar tko je pravi Kršćanin a tko je samo formalni na papiru. Svi Kršćani (koliko sam ja upoznat) priznaju Uskrsnuće. A razlike nastaju kod priznanja npr. Majke Božje, Svete Stolice itd…

Drago mi je što ima ovakvih rasprava u kojima vjerojatno najviše sudjeluju mladi ljudi, i pozivam vas sve da pazite da vaši komentari budu u skladu sa vjerom i da pazimo da ne vrijeđamo druge. +!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *