Domino pizza delivery index

Amerika je, kažu, zemlja u kojoj će vam brže isporučiti pizzu nego što će do iste lokacije stići prva pomoć ili policija. Jedna od tvrtki koja se bavi dostavom pizze zove se Domino’s. Domino’s je poput mnogi drugih američkih megakompanija izrastao iz malog obiteljskog obrta koji je krenuo tako što su dva brata kupila svoju prvu pizzeriju 1960. godine. Danas, Domino’s je megakorporacija čijim se dionicama trguje na burzi, a pizzu možete naručiti iz bilo kojeg od njihovih devet tisuća dućana i franšiza, a sve skupa u šezdeset zemalja svijeta i svih pedeset američkih saveznih država.

Kada prodajete onoliko pizza koliko to radi Domino’s onda pomoć mudrih računalnih algoritama možete vidjeti i ponekad izračunati što je do idealna pizza, ili kakva se pizza najčešće naručuje u pojedinim dijelovima svijeta, u pojedino doba dana, ili kakve su prehrambene navike tijekom radnog tjedna u odnosu na vikende. Nije stoga ni čudo da je vrijedna ekipa iz Domino’sa tamo negdje početkom devedesetih uočila jednu zanimljivu anomaliju. Vjerojatno ste čuli za BigMac index? To je  ekonomsko mjerilo kojeg koristi časopis Economist kako bi mjerili paritet kupovne moći između različitih zemalja i valuta a za dobro (robu ili uslugu) koja je istovjetna u različitim zemljama. Pojednostavljeno, Economist mjeri koliko Big Macova možete kupiti za svoju plaću u Hrvatskoj i potom to uspoređuje s istom tom brojkom u npr. Njemačkoj i onda promatra međuodnose koji se možda poklapaju a možda i ne sa službenom tečajnom listom i nominalnom razlikom između plaće koje će neki imaginarni prosječni djelatnik ostvariti u Hrvatskoj ili negdje drugdje.

Domino pizza delivery index mjeri nešto sasvim drugo. To nije ekonomski index nego su dostavljači iz Domino’sa otkrili da u satima koji prethode nekoj velikoj političkoj, vojnoj ili drugoj akciji, u satima u kojima se događa neki veliki problem bilo gdje u svijetu, tada mnogo ljudi iz američkog Pentagona, CIAe ili Bijele kuće ostaje raditi prekovremeno ili noću i u tim danima dramatičino raste broj narudžbi pizza u odnosu na neku prosječnu dnevnu količinu koja se dostavlja na istu adresu. Jednostavno rečeno, dostavljači pizze iz Domino’sa mogu mjeriti aktivnost američke državne administracije po broju pizza koje dostave na portu Bijele kuće. Naravno, tijekom godina kako je Domino pizza delivery index postao poznat, špijuni, sigurnjaci i ostali shvatili su da ako krenu naručivati pizzu nekoliko sati prije napada na Afganistan da će to završiti na CNNu i prije nego što prva bomba padne na Al Qaidu, tako da se danas jako pazi što se naručuje (i koliko), a kako jednostavna i nevina kupovina pizze s feferonima ne bi ugrozila vojnu misiju u Iraku.

U Hrvatskoj mi nemamo lance pizzerija i rijetke su one koje zaprimaju narudžbe internetom (i to potom uredno knjigovodstveno obrade kako bi mogli uopće raditi gore spomenutu analizu), a osim toga uredi naše vlade ili sabora ionako rade strogo do 16h i malo je te sile koja službenike može natjerati da odluče produžiti satnicu poslije kolektivnim ugovorom zagarantiranog radnog vremena, no prošloga tjedna sam naišao na jednu drugu anomaliju koja je donekle slična.

Razgovarajući s jednim javnim djelatnikom, diskutirali smo o “bolnim rezovima” u proračunu koji se na neki čudni način manifestiraju kao  povećanje proračuna, te je iz te cijele priče slijedila cijela lavina vrlo negativno intoniranih tekstova po novinama o sudbini naše male države. Ukratko, njegova frizerka je uočila, da nakon salve katastrofičnih naslova po, po njezinom vlastitom priznanju, nekoliko dana trpi veliki pad broja klijenata.

Predlažem da netko počne brojati broj bojanja, šišanja i feniranja kose po zagrebačkim salonima, a kako bi počeli mjeriti index depresije u Hrvatskoj.

p.s. ovo je moja deseta kolumna iz Večernjeg lista, objavljena u Obzoru 4. rujna 2010., ovdje objavljena verzija je autorska (dakle ona koju sam poslao redakciji, bez uredničke intervencije i lekture)

Web pick tjedna:
http://wikipedia.org O wikipediji možete pročitati svašta, neki je smatraju ultimativnom riznicom ljudskoga znanja, a neki o nepouzdanom spremištu neprovjerenih podataka. Kako god bilo, wikipedija je dramatično promijenila pogled na enciklopedijsko znanje i mnogo zanimljivih i sasvim nepoznatih podataka možete provjeriti upravo tamo.