O vanjskom dugu

Sedim, gledam, ne verujem, ustajem iz kreveta:

“Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje”, rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, “danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a”.

Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više – s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto.

Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako “vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto”, rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva. (dnevnik)

Isti taj Šuker je uspio napaviti puni krug, prvo je tvrdio kako oporba licitira stopama razvoja. Potom se hvalio stopom rasta od 7% kojeg je HDZ postigao da bi sada bio sretan sa 5.6% rasta. Uočite kako postoji ogromna razlika između 4.6% i 7% – razlika je impresivnih 65% i sada ja pitam kakav je to ekonomista koji svoju projekciju rasta (a Šuker bi morao biti osoba br. 1 u ovoj državi za pitanje kuda mi idemo, jer su ključevi kase unjegovim rukama) fula za impresivnih 65% i kao što ispada, njemu je u stvari sasvim svejedno koji će postotak na kraju ispasti?

Eh, a tu je i pitanje vanjskog duga, i slušajući Jandrokovićev poučak, rast vanjskog duga je upola manji nego što je bio za vrijeme prethodne vlade i to je samo po sebi uspjeh.

Idemo malo razmisliti o tome. Vanjski dug raste u taktu od 2 milijarde eura na godinu a to je 5,5 posto BDP-a! Dakle, cijeli naš ovogodišnji rast je – posuđen! A ministar financija kaže da bi nam unatoč toga kreditni rejting i porastao da nije izbora! Pa onda druga linija obrane: Vanjski dug države je smanjen. Ali je povećan unutarnji a privatni sektor pritisnut prema stranim izvorima financiranja. Kao da i privatno zaduživanje nije makroekonomski problem ministra financija. Ljudi se zadužuju (i to još uvijek pretežno zbog potrošnje!) jer vide samo privid rasta a ne i ogroman teret duga, koga moramo otplaćivati rasprodajom imetka (i nešto malo povećanjem turističkog dohotka). Volio bih vidjeti alternativno viđenje ovog problema ako on uopće postoji.

Na stranicama (za koje se čine da su vlasništvo HGK), postoji excel file sa stanjem vanjskog duga ove države iz kojeg sam napravio slijedeći graf:

(kliknite na sliku za uvećanje)

HGK radi izračun u dolarima, a ovdje treba imati na pameti da je tečaj dolara dramatično pao u posljednjih nekoliko godina.

A Šuker kaže da bi nam rejtnig trebao rasti, što bi Račan rekao “Ma hajte”!

Misao dana:
The budget should be balanced, the Treasury should be refilled, public debt should be reduced, the arrogance of officialdom should be tempered and controlled, and the assistance to foreign lands should be curtailed lest Rome become bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance.
Marcus Tulius Cicero