Htio bih podijeliti nekoliko zrnaca za razmišljanje na temu Uskrsa, grijeha i općenito razdoblju u kojem se nalazimo (dakle, osim ERPa, poreza, računala i politike imam ja štogod reći i na temu religije :).
Kao što sam to napisao na onom drugom blogu, Uskrs je razdoblje u kojem slavimo trenutak kada je Isus preuzevši grijehe svih nas bio osuđen na smrt na križu, te je (simbolično) na ovaj petak prošao križni put. Uskrs je praznik – blagdan boli, patnje i odricanja. Upravo iz ovih razloga mi nije totalno jasna ta tendencija spajanja praznika, produženih vikenda i općenito svih ostalih isprika za nerad – jer ako postoji nešto što bi morali napraviti tijekom uskršnjih praznika to je prionuti na posao žešće, jače i odlučnije – ili, kako sam to napisao, trebali bi odraditi još koji ekstra sat, ostati iza kraja radnog vremena i počistiti stol, pomoći čistaćici, izvaditi i završiti spis koji odlažemo već dugo vremena…
Upozorio bih i na razliku između kršćanstva i katoličanstva. Kršćani su ukratko svi koji u svojoj religiji koriste bibliju, no razlike između pojedinih “frakcija” nastaju oko i nakon Uskrsa kada su neki odlučili pratiti novi zavjet, a neki nisu (npr. židovi), neki prihvaćaju autoritet pape (rimokatolici), a neki ne (pravoslavci ili ortodoksni kršćani), neki se nalaze u sredini (primjerice grgokatolici koji priznaju papu ali slave euharistiju po istočnim, pravoslavnim obredima), a da ne kažemo kako postoje religije koje uredno koriste stari zavjet dok ne priznaju Uskrs ili novi zavjet (npr. Muslimani, koji pak Isusa smatraju prorokom).
Ne slave svi kršćani Uskrs jednako, ili čak na isti datum (razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara ili pak židovska pasha koja je u osnovi isti blagdan). Usput rečeno, evo korisni tidbit o Uskrsu; dan Uskrsa se računa na način da se uzme prva nedjelja nakon punog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija, osim, ako ne pada na isti dan kada i židovska pasha kada stvari naglo postaju kompliciranije.
Htio bih upozoriti i na često propuštenu rečenicu iz vjerovanja koja govori o grijesima i kaže “mišlju, rječju, djelom i propustom” i ovaj posljednjih grijeh je moj omiljeni, tako zvani grijeh nečinjenja – onoga što smo bili u mogućnosti učiniti a nismo. Razmislite malo o tome ovih dana, koliko ima stvari koje ste mogli napraviti a niste?
Važno je znati npr. da ne postoje crkveni zakoni koji reguliraju post i nemrs (to su dvije odvojene kategorije, jedna uključuje samo da jedete malo, a druga apsolutno ništa). Nejedenje mesa koje je trenutno na snazi nema baš s katoličke strane gledišta previše doticaja s npr. vegeterijancima? Kako vegeterijanci slave Uskrs ako nisu u mogućnosti sudjelovati u postu? Poanta je u žrtvi, dakle svjesnom odustajanju od nečega što Vam je drago; da li je to komad mesa ili čaša soka, kutija cigareta ili čokolada – sasvim je svejedno, no bitno je odreći se nečega – napraviti žrtvu (napraviti mali privatni uskrs). Ideju posta i nemrsa je plasirana u času kada je župnik, kao najpametniji u selu morao ljudima objasniti i dati jasne instrukcije što i kako raditi za vrijeme uskrsa i ne_jedenje mesa se čini kao kvalitetna instrukcija, no u današnje vrijeme ona nema više previše smisla, jer možda možete odustati od jedenja mesa, no meni su jednako drage i njoke u gorgonzoli i ne osjećam da sam napravio neki pretjerani napor odabirući jedno umjesto drugog. Danas gornje fore više ne prolaze, a osim toga znamo da župnik nije više najpametniji u selu, dapače, mogla bi se neka statistika navesti i u drugom smjeru.
Slični je nesporazum nastao i sa radnom nedjeljom; naime nigdje u bibliji ne piše da ne smijete raditi nedjeljom (pokažite mi taj redak)? Dapače, ono što je Isus jednom rekao (a taj redak vam mogu pokazati) je “Ako ti magarac padne u bunar u subotu, hoćeš li čekati nedjelju da ga izvadiš van?”. Mislim da nećete. Ono što piše u bibliji je da treba svetkovati dan gospodnji, a dan gospodnji u prenesenom smislu u kojem je biblija pisana može biti bilo koji dan, a to može biti i slobodni ponedjeljak.
Sretan Uskrs svima!
Misao dana:
Na djelu je grijeh struktura što su ih omogućili zakoni i propisi, kojima prvotni cilj nije bio opće dobro čovjeka i zajednice.
Share the post "O Uskrsu, grijesima i nečinjenju…"