Jučer sam se popodne igrao malo s mojih novim BlackBerryem 8700, o kojem ste već mogli čitati kao mojoj novoj igrački te moji dojmovi nakon sedam dana korištenja.
Ono što sam jučer napravio je da sam si instalirao Google Maps aplikaciju koja je jedna od prvih ajax aplikacija na webu. Kada to napravite onda možete surfati po google maps softveru ali na svom mobilnom telefonu. Korisnost ovoga u hrvatskoj je donekle ograničena jer nisu označene ulice i gradovi, tako da mi je trebalo neko vrijeme da pronađem svoju kuću. Dakle osim što su maknuli onu fotku Zagreba iznad koje je bio oblak, čini mi se da su i povećali rezoluciju pa se sada može ići barem 
korak ili dva dublje. Prava fora je upotreba google maps-a negdje izvan granica hrvatske (dakle ili u americi ili europi) gdje su ceste i gradovi lijepo označeni, ta sam tako jučer “surfao” po Chicago-u gdje sam boravio prošle godine ili po Londonu po kojem sam se šetao prije nešto više od mjesec i pol dana.
Aplikacija podržava dva pogleda, jedan na zemljopisnu kartu, kojom se slobodno možete kretati baš kao i na browseru, a kada zaželite možete je zamijeniti satelitskom slikom koja je za primjerice downtown Chicago iznimno detaljna. Postoji naravno i pretraživanje, no neke ulice koje sam tražio u Londonu nisam uspio pronaći ali sam zato pronašao kvartove. Može biti da nedostaje još detalja u softveru.
Ukratko, google maps na BlackBerryu možete koristiti kao besplatnu navigaciju koja je trenutno ograničene funkcionalnosti budući da sam BlackBerry (barem ovaj 8700) nema ugrađeni GPS uređaj; kada dođe model s GPSom onda će se na toj platformi moći sagraditi mnogobrojne nove funkcionalnosti. Obzirom da 8700 koristi EDGE, refresh ekrana je poprilično brz i definitivno upotrebljiv.
Slijedeća faza je instalacija Google Talk-a, na BBerryu doduše imam MSN Messenger ali o ovo nije loše.
Misao dana:
This is not the end. It is not even the beginning of the end. But it is, perhaps, the end of the beginning.
Situacija je da mi danas u Hrvatskoj imamo svega 1.2-1.3 zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno čak i kada bi zaposlili sve nezaposlene taj se odnos ne bi popeo iznad 1.5-1.6. Ako pak kažemo da je prosječna netto plaća u hrvatskoj nekih 4.300kn, a znamo da je doprinos za mirovinsko osiguranje fiksnih 15+5%, tada nije teško uočiti kako umirovljenik iz gospodarstva može računati na 4300*0,15*1.3 u najboljem slučaju, dakle na 838kn. Prema podacima koje sam pronašao na 
Kada bih htio biti zločest i zapitati se odakle dolazi novac za nadoknadu umirovljeničkih penzija onda bih ukazao na današnje naslove u novinama gdje se može uočiti kako pojedini pacijenti ne dobijaju svoje terapije, a bolnice veletrgovcima lijekova ne plaćaju po rekordnih 500-600 dana. Mislim da bi bilo naivno vjerovati u tako nešto, jer bi to impliciralo neki koordinirani napor na više razina, dok u stvarnosti imamo desetine nesposobnih ravnatelja bolnica koji u stvari pojma nemaju o poslu koji bi trebali obavljati, te je navedeno stanje u stvari odraz mnogobrojnih propusta, nečemu što bi japanski samuraji rekli “death by a thousand cuts“.