U mom prethodnome tekstu o revoluciji koja neće biti prikazana na televiziji spomenuo sam ideju o organiziranju ljudi putem interneta i virtuelnu političku organizaciju, a čija bi svrha bila (nekako se to samo nameće) izlazak na izbore. Zanimljivo je da sam tijekom nedjelje koja je inače slow_day za blog dobio jedan cijeli niz interesantnih mailova pa i komentara, od kojih je u stvari najbitniji ovaj od 45lines koji ukratko kaže kako je tema zanimljiva ali prije nego što me podrži pita koji bi moj politički program u stvari bio. To je doista dobro pitanje jer do sada nisam na jednome mjestu napisao stvari za koje smatram da su bitne za napredak ove države, pa eto tog popisa sada. Popis je napisan na brzinu i bez prethodnog promišljanja tako da je vjerojatno najiskreniji ali i najbogatiji propustima:
- Integracije: definitivno bih podržao put prema EU (no sporijim tempom, smatram da je zemlji EU nužan ali isto tako da bi bilo kontraproduktivno uletiti unutra prije nego što budemo za EU spremni), isto tako bih bio protiv NATOa jer ne vidim neke stvarne koristi od te asocijacije (osim ako me netko ne uvjeri u suprotno).
- Znanost/Školstvo: mišljenja sam da bi kroz velike investicije u školstvo i znanost vrlo brzo dobili nove i kvalitetne ljude spremnije na moderne izazove nego što ih dobijamo danas. Mislim nadalje da nema jeftinije i brže isplativije investicije od one u školstvo. Da je primjerice SDP 2000te ulupao brdo novaca u školstvo danas bi imali školski sustav daleko kvalitetniji nego prije, a prvi ljudi iz tih škola bi već odlazili u gospodarstvo i državne strukture.
- Državna uprava: žestoka racionalizacija svih struktura; ukratko sve ono o čemu pričam kroz tekstove o lean proizvodnji – državna uprava radi samo ono što je korisno i to radi u minimumu vremena. To ukratko znači izdvajanje svih funkcija koje nisu sastavni dio državnog aparata i prepuštanje tih servisa privatnom sektoru; izdvajanje i svih ostalih poslova koje je moguće izdvojiti privatnom sektoru. Konsolidacija državnog aparata, otpuštanje i zbrinjavanje zabrinjavajućeg viška administracije; najam ili prodaja viška državne imovine. Ukidanje tisuća besmislenih pravila i pravilnika, obveza gospodarstva i stanovništva prema državnome aparatu, a koji ne služe apsolutno ničemu korisnome.
- Decentralizacija države; koncentracija svega i svačega u Zagrebu je štetna i dugoročno pogubna za ostatak zemlje. Aktivno stimulirati decentralizaciju ne samo državnog aparata u ostale gradove (npr. seoba ministarstva poljoprivrede u Đakovo, mora u split, turizma u Dubrovnik, prometa u Rijeku…), nego i stimuliranje migracije industrije i poduzetništva u ostatak zemlje. Jednoliki razvoj zemlje je ključ dugoročnog blagostanja.
- Racionalizacija regulatornog aparata: zakrčeni smo tisućama zakona, pravilnika i uputa. Zakonodavnu funkciju treba zadržati u okvirima tijela koje je za to nadležno, nije prihvatljiva situacija da se podzakonskim aktima reguliraju stvari koje nisu uopće predviđene zakonom ili da se reguliraju na način suprotan zakonu.
- Branitelji: ako postoji razlog zbog kojih bi branitelji morali biti nezadovoljni to je onda situacija u kojoj je skoro pa svatko branitelj; nadalje, postoje relativno široka prava koja nisu realna odnosno nije ih moguće iskoristiti.
- Gospodarstvo: prelazak iz socijalističkog sustava upravljanja u kojem sve što nije navedeno zakonom nije dozvoljeno u kapitalistički sustav u kojem je situacija suprotna, no zato su kazne za prijestupe ogromne i učinkovite. Redistribucija pojedinih poreznih nameta, ukidanje ili promjena funkcije pojedinih institucija (primjerice HGKa). Ukidanje tisuća nepotrebnih propisa, dozvola i pravila koji ne služe ničemu osim gomilanju državne uprave i razvoju korumpiranog društva.
- Okoliš: stimulacije i porezne olakšice za sve tehnologije koje vode očuvanju energije i okoliša (od hibridnih/plinskih automobila, izo-stakala na prozorima, kalorimetrima u grijanim prostorima) pa sve do gradnje novih izvora energije (voda, vjetar, sunce pa čak i atomske centrale ako je to nužno).
- Zdravstvo: neovisno o tome što bi bilo lijepo da svi imaju pravo na apsolutno sve, zdravstvo je potrebno svesti u realne okvire koje je moguće financirati. To bi značilo ne samo odrediti garantirane minimume zdrastvenih usluga nego početi upravljati zdrastvenim sektorom na isti način na koji se upravlja i gospodarskim subjektima. Sjajan liječnik nije nužno sjajan ravnatelj bolnice – sustavom moraju upravljati školovani manageri; imenovanjem dobrog liječnika na ravnateljsku poziciju gubimo jednog kvalitetnog liječnika da liječi ljude i dobijemo polusposobnog ili u cijelosti nesposobnog ravnatelja.
- Poljoprivreda: uložiti velike novce u okrupnjavanje poljoprivrednih površina, uložiti velike novce u edukaciju poljoprivrednika. Bez ekonomije veličine ne možemo biti niti efikasni niti jeftini u proizvodnji masovnih poljoprivrednih kultura. Iskoristiti našu najveću manu kao stratešku prednost i napustiti nerentabilne kulture u korist rentabilnih (primjerice, ugajati samo onoliko žita koliko nam treba a ostatak pretvoriti u proizvodnju zdrave hrane).
- Sudstvo: nemilosrdno se obračunati s nesposobnim sucima, prekonoćna informatizacija sudskog aprata, javne objave presuda i učinkovitosti sudaca. Rigorozno zatiranje korupcije. Nije logično da imamo najveći broj sudaca po glavi stanovnika i ujedno najveći broj neriješenih predmeta.
- Politika: lustracija, i to ne u smislu zabrane djelovanja suradnika prethodnih režima u postojećem političkom sustavu, nego i uklanjanje iz političkog života osoba za koje su dokazane malverzacije – kreiranje svijesti koja će bez nekog direktnog postupka diskvalificirati i sve one koji su iskoristili svoju poziciju (neovisno o tome da li je dokazano ili nije). Vlast bi se morala bojati puka, a ne obrnuto.
- Odgovornost: odgovornost za učinjeno na svim razinama. Kao što sam to napisao, moja omiljena molitva je pokajanje u kojem se između ostaloga kaže i “mišlju, riječju, djelom i propustom”, grijeh propusta nije dozvoljen u javnome poslu, tkogod je odabran za obavljanje neke funkcije dužan je taj posao obavljati kvalitetno i u granicama svojih mogućnosti. Propusti nisu dozvoljeni.
- Internet: internet svima i svakome. Iako se slažem s tvrdnjom kako će neučinkoviti sustav uz informatička rješenja postati još neučinkovitiji, informatizacija društva je neizbježna i nužna. Transparentnost vlasti je od krucijalne važnosti za razvoj društva.
U ovoj našoj državi sustav vrijednosti je skoro pa nepostojeći i treba ga vratiti na svim razinama. To je dugoročni proces – političari koji nas danas okružuju imaju horizont odlučivanja od četiri godine (ili do prvih izbora, štogod je kraće) – to nije dobra situacija jer mi u ovome času (kao uostalom i prethodnih šesnaest godina) očajno trebamo odluke koje će donijeti dugoročne rezultate na uštrb kratkotrajnih dobitaka, a to pak znači da u jednome trenu treba stati, slomiti i krenuti ispočetka. Svakodnevno odgađanje tog sloma će kasnije samo prouzročiti veću bol i trošak.
Uvijek se rado sjetim sjajnih ljudi iz Nizozemske ili Australije koji su krenuli u neke projekte (u nizozemskoj gradnja brane, u australiji gradnja tunela koji je vodu s njihovih planina preusmjerio u unutrašnjost zemlje) zbog kojih su ih skoro proglasili izdajnicima, no danas ih slave i dižu im (s pravom) spomenike. Političar za kojeg bih ja htio glasati (ili kakav bih ja htio biti) je taj kojeg će proglasiti izdajnikom, prevarantom ili nesposobnjakovićem, da bi mu za dvadeset godina dizali spomenike.
Nama, prije svega, nedostaje Vizije tko smo i što želimo biti.
Misao dana:
That is probably unrealistic. But the possibility has veterans of the Internet and the world of real competitive politics worried. I’d hate to think, … what Hitler could’ve done with the Internet.”
59 replies on “Moja politička platforma…”
Kao sto rekoh u komentaru na prethodni post: sve je to lijepo i krasno, ali nema smisla. Kad bi i dosao na vlast vrlo brzo bi uvidio da sve to nema smisla.
A kad sam malo bolje procitao tvoj popis, vidim da je pun idealizma a relativno malo realnosti. Gospodarstvo si naveo u jednoj jedinoj tocki, a sve se manje vise svodi na klasicni intervencionizam.
Moderna drzava bi mogla biti sto je moguce manje vidljiva, i pruziti gradjanima manje-vise cisti usluzni servis (placen porezom): efikasno sudstvo (nije problem u sucima, vec u sustavu), jaka ali neprimjetna policija u sluzbi tog sudstva, stimulativni porezno-financijski sustav i tako dalje. Oprosti, ali cini mi se da se bar 80% tvoje “platforme” svodi na rjesavanje vrhova dnevnopolitickih santi, te rjesavanje simptoma kakvi se uglavnom pojavljuju u medijima.
Drzava se mora koncentrirati na sebe i prije svega rijesiti vlastitu ulogu, te prepustiti ostala podrucja da se isto sama rijese. Uzet cu kao primjer poljoprivredu: nema smisla mlatiti mrtvog konja ako se taj konj sam ne zeli ustati i krenuti. Umjetno forsiranje odredjene grane i stavovi tipa “mi moramo imati to i to” su kontraproduktivni i najcesce stetni — trziste odredjuje sto je korisno a sto nije; drzava treba samo pruziti svima na tom trzistu podjednake uvjete, i to je sve.
Kao sto rekoh, za to je potrebna volja, ne samo drzave nego i drugih struktura — Irska je dobar primjer. A ne ocekujem da bi se kod nasih ljudi tako nesto moglo dogoditi.
Da li je moguće kompletni program strpati na jednu stranicu teksta?
@berislav: Naravno da je popis prepun idealizma jer ne vidim kako bi to drugačije opisao.
Prošli tjedan sam bio na seminaru gdje smo diskutirali o onome što se naziva balanced scorecard; to je sustav kojime poput kontrolne ploče pratiš svoju tvrtku kroz nekoliko različitih parametara, a to bi bili isporuka, kvaliteta, trošak i motivacija – i pretpostavka je da kroz promatranje ta četiri parametra dobiješ balansirani pogled na sustav.
Slično ti treba i za državu; no najveći problem je motivacija jer moraš postići motivaciju ljudi za promjene i neke od mjera koje bih ja iskoristio su definitivno takve – kozmetičke promjene kojima nije smisao stvaranje konkretnog ekonomskog pomaka, nego stvaranje okoline za razvoj drugačijeg sustava razmišljanja.
S druge strane, ja ne vidim volju za ružne poteze prošle, ove ili neke buduće političke snage; a to je s moje knjigovodstveno/računovodstvene perspektive suočavanje s troškovima države – a to jedino možeš napraviti povećanjem efikasnosti sustava, otpuštanjem viškova i bacanjem dijelova koji su nepotrebni ili su skuplji od svog vlastitog troška.
O uspjehu tog potencijalnog obračuna ovise daljnji koraci u smislu smanjenja nameta i deregulacije gospodarstva. Dakle, iako ne možeš doći na vlast i jedan dan kasnije napraviti preokret, ono što možeš učiniti je udariti temelje promjena koje će se kasnije razviti u ostvarenje konkretne politike.
Kužiš, kada Šuker kaže kako je troškovna strana proračuna zadana onda je u stvari u pravu, i dok se ne suočiš s tim dijelom dotle nema pomaka na bilo kojem drugom polju.
Poanta mojeg posta nije bila da navodim konkretne poteze koje bih napravio (ili podržao da netko drugi napravi), nego da razjasnim koje su stvari koje me muče i objasnim kako ja mislim da bi morale biti riješene. Da je to sve jako široko, opće i idealistički, sasvim sigurno je, jer da nije onda o tome ne bih pisao.
Možemo napraviti jednu blogovsko-političku radionicu i pokušati diskutirati o nekim vrlo konkretnim situacijama (a na liniji gornjega teksta), pa da vidimo kuda nas to vodi?
Pa obzirom na komentare, cini se da bi teorija mogla proci. Znaci sada je cilj prijaviti se na Milijunasa.
Sto se tice politickog programa. Moram priznati, iako to zvuci neozbiljno, ti politicki programi mi nikada nisu bili previse jasni, pogotovo ako pogazite preko njih prvom prilikom. Nemojte mi samo reci da znate koji su politicki programi nasih stranaka, mislim na one koji se stvarno provode. Slozio bih se sa mrakom, tj. potrebna je vizija i izgradnja sustava vrijednosti, a poslije toga razradjena strategija kako do toga doci. Ova zemlja je toliko mala da se moze voditi kao korporacija, a sustav vrijednosti bi se temeljio na motiviranju i aktiviranju cijelog stanovnistva. Sustav vrijednosti je ono sto cini politicki program, ovo ostalo je mrtvo slovo na papiru. Sto se tice naziva stranke moze komotno biti SUNUGZ (Stranka Umjerenog Napretka U Granicama Zakona) – tj. od pocetka ici na apsurde – oni koji su citali Zlatno Tele od gospode Iljfa i Petrova. Rizican potez, koji u ovom konzervativnom okruzenju moze propasti na samom pocetku, ali ako je to dobro marketinski popraceno, uz dobar dizajn, moze proci. Bitno je biti potpuno razlicit, ali krenuti to raditi na vrijeme. A to znaci biti i hrabar, jer ako narod misli da su svi isti, i vise ni ne gleda kad se osnuje ponovno neka nova stranka. Zasto sve to, bitno je vidjeti koja je ciljna populacija. Znaci ako bi se islo na 7-10% glasova, neaktivne ili dezorjentirane glasacke populacije treba vidjeti razloge njihove neaktivnosti a oni leze u cinjenici da su svi isti. Obzirom da cu se uskoro vidjeti s mrakom, mozda je vrijeme da krenemo razradjivati ideju.
ja bi malo presložio raspored prioriteta. pa bi državna uprava, racionalizacija regulatornog aparata i zakonodavstvo skočili na vrh. na drzavnoj upravi se moze uštedjeti tona novca i vremena (koje je novac).
primjer: Jedan student dubrovački student u Zagrebu da bi napravio putovnicu treba ići u Dubrovnik predati papire da bi oni bili poslani u Zagreb, da bi onda išao nazad u Zagreb jer izrada putovnice traje mjesec dana, da bi je trebao ići osobno podići u Dubrovnik pa se opet vraćati u Zagreb. On je potrošio lovu i vrijeme, država je potrošila lovu na sigurni prijevoz dokumenata. A zašto? Ako našeg studenta zaustavi policija u Zagrebu u roku pola minute će mu preko radio stanice izvaditi rodoslovno stablo u 3 koljena i da li je ikada krao u dućanu kada je bio u osnovnoj školi. Isto vrijedi i za ostale dokumente poput domovnice i rodnog lista koji se vade u prebivalištu. Zašto ih se ne naplati 30 posto skuplje ako nisu izvađeni u mjestu prebivališta i točka. Manji trošak,a veći prihod državi, manji trošak od puta u Dubrovnik studentu i ogromna ušteda vremena. I svi sretni i zadovoljni.
Druga stvar, stranački mehanizam. Klasična stranka stavove oblikuje na stranačkim konvencijama, a ostatak vremena ovisi o dobrim procjenama vodstva što želi članovi stranke. Tehnologija danas omogućava da se stavovi člastva dobivaju na konstantnoj bazi i da se prema njima preciznije oblikuju stranački stavovi.
primjer: Svaki član stranke dobiva iskaznicu u obliku čip kartice kojom može na dnevnoj bazi dati svoj stav o trenutno aktualnoj temi. Autorizacija putem čip kartice omogućava internet plaćanja pa se može smatrati sigurnim načinom identifikacije osobe. Stavom stranke postaje sve o čemu se složi 2/3 stranačkog članstva.
Inače vjerujem da je potrebno jako malo homogeno glasačko tijelo za uspjeh. Dobar primjer je National Rifle Association u SAD-u. 90 posto pučanstva je protiv slobodne trgovine i nošenja oružja. 10 posto ostalih je u članstvu NRA. Niti republikanci niti demokrati ne mogu u program staviti zabranu oružja (iako je to želja 90 posto Amerikanaca) jer je 10 posto populacije ono što lako može odnijeti prevagu na u pravilu izjednačenim izborima.
Oprosti na dužini komentara. Mali prilog blogovsko-političkoj radionici.
Fora s Milijunašem je neozbiljna i možemo je zanemariti. Cijela priča bi zacijelo dobila dosta velik odjek u medijima i bez toga. I zbog puno manjih stvari se je dizala prašina. U ovom slučaju bi zacijelo došlo do Gandhi efekta: “First they ignore you, then they ridicule you, then they fight you, then you win.” ;-)
Popis je idealiziran, ali jedino tako neke ideje može predočiti širim narodnim masama.
Ono što meni smeta kod naših političara je kad vani traže rješenja za naše probleme. Jasno, ne valja izmišljati toplu vodu, ali smatram da mi probleme ne možemo rješavati na irski način (Irska je omiljena u naših političara). Recept koji tamo prolazi možda (sigurno) bi kod nas propao. Tijekom povijesti se pokazalo da su ljudi s ovih prostora dosta inovativni, više smo dali civilizaciji nego što je ona dala nama. Zašto kopirati? Zašto ne pokušamo stvari riješiti na naš način?
U rješavanju problema jedan od najvećih problema je i mentalitet ljudi. On se teško mijenja.
Greška bi bilo samo čekati ‘jer ništa ne možemo promijeniti’. S takvim stavom se ništa i ne mijenja. Ali ovaj medij nam daje šansu za organizaciju kakva dosad nije postojala. Je, postojao je Internet, postojali su BBS-ovi, ali sada je kritična masa korisnika narasla pa bi učinak mogao biti primjetan.
Ludo je očekivati pobjedu, ali mogu se pokrenuti promjene. I lavine su u početku male i naizgled beznačajne…
Trebalo bi pokrenuti brainstorm forum. Na kojemu bi se ljudi prijavljivali s pravim imenima i prezimenima tako da se gluposti i provokacije svedu na najmanju moguću mjeru.
@ mrak, drago mi je da si puknuo platformu. Sad se ima o čemu raspravljati. :) @konspirator, SUNUGZ nije iz Iljaf i Petrova. To je profurao neki Čeh kojeg ću se sjetit kad postiram ovaj tekst. ;)
Mrak, dva pitanja:
– što bi ti napravio s brodogradilištima?
– da danas odlučuješ, bi li napravio autocestu ZG-ST?
Da vidimo tvoj stav o krupnim projektima :)
@Šimun
Nema smisla okretati se unatrag jer se tamo ne može ništa promijeniti. Lako je biti general poslije bitke. Okrenimo se napred. Npr. mislim da je Mrak izrekao točno što misli o mostu prema Pelješcu…
Npr. ja mislim da ne treba graditi auto cestu prema Sisku jer neće biti isplativa. Bolje bi bilo da se izgrade obilaznice i nove prometnice prema Gorici, a prema Sisku da se izgradi brza cesta…U Gorici se često poteže argument da je to najopterećenija cesta u državi, a njome prolazi 7.000 manje automobila nego što prolazi Jankomirskim mostom. Zanimljivo je da samo 7.000 vozila (od 33.000) nastavlja put prema Sisku poslije Lekenika. Koliko će tih vozila koristiti auto cestu? Da ju koristi i pola (jako optimistična procjena), da li se isplati graditi auto cestu za 3.500 vozila dnevno?
brodogradilišta bih najvjerojatnije zatvorio ili prepustio u cijelosti tržištu; brodogradnja uključuje 60% uvoznih komponenti, sponzorirana je od države u nekih 10% po brodu, i još pravi gubitke za nekih dodatnih 10% – cijena brodogradnje kakvu mi imamo je previsoka, jeftinije je dati ljudima novce da ostanu doma nego ih puštati da nešto rade. ne isključujem da bi neki drugi model mogao funkcionirati bolje ali ovo što sada imamo definitivno nije dobro
autocestu bih sagradio, dapače, odustao bih od pelješkog mosta i sagradio koji kilometar prema dubrovniku, odustao bih od punog profila do rijeke i sagradio još koji kilometar prema dubrovniku ili vertikalu od slavonskog broda prema osijeku… prometna povezanost je ključna kako bi ostali dijelovi zemlje mogli konkurentno poslovati s centralnim dijelom
koji model bih upotrijebio je već pitanje nijansi
Ovo je prvi put da ostavljam svoj komentar ali jednostavno moram reći nekoliko stvari. Bi ću veoma subjektivna jer govoriš o nekim stvarima koje su meni jako jako bitne.
Počet ću s brodogradilištima, ni u kom slučaju se brodogradilišta ne smiju zatvarati i prepustiti tržištu. Industrija brodogradilišta ima multiplikativni faktor 4 što znači da jedno radno mjesto u brodogradilištu stvara 4 radna mjesta u raznim pratećim industrijama pa sad računajmo što bi značilo zatvaranje brodogradilišta za npr. Split (odakle sam ja). Smatram da ta ideja o zatvaranju brodogradilišta nije baš promišljena u potpunosti – to je jako komplicirano pitanje na koje se ne može tako jednostavno odgovoriti ‘ne valja pa ćemo zatvoriti’.
Što se tiče političkog programa, u potpunosti se slažem ali činjenica jest da nisi ništa konkretno ponudio. Sve su to nabrojene opće odrednice koje bi svaki čovjek koji misli svojom glavom otprilike izrekao na sličan način. Da bih te ja podržala i glasala za tebe trebaju mi neke konkretne ideje.
Npr. evo jedno pitanje: Kako riješiti slijedeći problem?
Kako sam već navela, živim u Splitu, našem najvećem gradu na obali. Završila sam Pomorski fakultet i ima nas sve skupa 7 (sedam) koji smo završili moj smjer i imamo to neko određeno zvanje. Nitko od nas ne radi u struci, ni u privatnom ni u državnom sektoru. To dovoljno govori o pomorskoj orijentaciji ove zemlje. Kako ti zamišljaš pomorsku orijentaciju te koje su tvoje ideje o toj temi (točnije rečeno tim brojnim temama)?
Bila bih zahvalna na par komentara o tome.
Svakoj modernoj zemlji trebaju samo deset stvari da prosperira: prva je slobodno trziste, a druga je vlast odlucna odrzati to slobodno trziste. A ostalih osam je slobodno trziste.
Sviđa mi se ideja. Kako sam jednom već rekla, mislim da je boris mikšić svojevremeno dobio hrpu glasova samo zato što je bio netko novi. dakle i bez milijunaša računaj na 10%. i plus putem interneta pokreni masu onih koji ne glasaju jer nemaju za koga …. mrak u vladi! Sve što si napisao je ok. Gospodarstvo pod jedan, mislim da to zanima većinu najviše. Svi ti silni monopoli, nepotrebni zakoni, potrebni zakoni koje nitko ne sprovodi i sl. Školstvo definitivno ima toliko rupa i treba ga mjenjati i u njega ulagati. Državna uprava i sudstvo koče mnogo toga. i naravno ulazak u eu. Mislim da treba izbjegavati sve one parole koje smo već hrpu puta čuli i govoriti o konkretnim koracima. Digne mi se kosa na glavi kad se pojavi primorac – zamorac i kaže “nesmije se dogoditi da mlađe dijete ne može nasljediti knjige od starijeg brata, jer različiti nastavnici koriste različite knjige.” Pa ti si ministar, do something. Ako i ti ideš okolo i govoriš da to nije ok, tko bi trebao reagirati?
moze biti da sam fulao s SUNUGZ jer sam Cehe davno citao, ali tu je to negdje.
Sto se tice brodogradnje – Ana tvoj argument je tocan u nekoj drugoj drzavi. taj multiplikativni faktor funkcionira kad imas zeljezare koje rade, kad imas strojogradnju i slicno. Sa 60-70% uvoznih komponenti, taj multiplikativni faktor funkcionira samo za zastupstva onih firmi koja dobavljaju tu opremu. A ako na jednom brodu vec pri ugovoru imas ugradjeno 10% gubitka na tecajnim razlikama, pa 10% gubitka na subvenciji, znaci da vec na pocetku radis s 20% gubitka. A to je ona teorija – gubimo 20% po svakom brodu ali izvuci ce nas kolicina :). Osim toga, rasipati kapacitete medju hrpom brodogradilista stvarno nema smisla. Treba ubiti barem nekoliko.
Obzirom na hrpu komentara, tema je jako dobra.
Slobodno trziste je jedna stvar koja je jako upitna koliko je dobra za drzavu i ljude u njoj. Slobodno trziste je teorija koju nam prodaju multinacionalke da se mogu siriti. Pri tome ako pogledate strategije sirenja tih istih multinacionalki ne bi rekao da je to bas tako super. Strategije syu uglavnom slicne, saturiraj trziste do maksimuma, povecaj ponudu tako da domaci proizvodjaci jednostavno ne mogu pratiti cijenu ni diverzifikaciju proizvoda zbog rasporeda svojih fiksnih troskova, a onda kad upropastis domace onda si car. S dtuge strane te iste multinacionalke koje toliko propagiraju slobodno trziste itekako stite svoje interese na domacem terenu. Pa pogledajte samo sastav americke vlade i CV clanova vlade – korporacija do korporacije.
Necu nista novog napisati jer je u vecini komentara izreceno i moje misljenje.
Ipak ono sto me odusevilo u cijeloj ovoj stvari jest sto vidim na okupu par ljudi koji vec imaju neki koncept u glavi, iskustvo u praksi ali i svi zele promjene. Kad bi se zaista i upustili u taj projekt, mislim da bih skinula moj osobni veto na izbore i prvi put otisla glasati.
hmm, vidim svakaj sam propustila. zanimljiva rasprava, dobra ideja. mam mi se namecu neke nove ideje vezane uz kampanju, no ne bih o njima sada. zanima me nesto drugo – buduci da si lijepo napisao da kao zemlja nemamo vizije (s cime se u potpunosti slazem i sto ponavljam vec dugo), koja bi bila tvoja? recimo, na cemu bi gradio i sagradio brand RH. koja bi nam bila (bila!) komparativna prednost drzave? jelte, industrija nam bas i nije neka (upad na neka trzista gotovo pa nemoguc), brodogradnja nam cini nekih 12% ukupnih vanjskih razmjena (ne bih je dirala) ..itd. i jos jedno pitanje – na koji nacin bi motivirao ljude da promjene ili barem preispitaju stavove, navike, predrasude… jel, tko u tome uspije, dobija rat a ne samo bitku.
@konspirator, glede brodogradnje – jest, ali brodogradilista su gotovo uvijek i svuda u jako dobrim “odnosima” sa drzavnom kesom. @mrak – zaboravih: vec se vidim kak uz racun i cokoladu u RH dijelim i ala vizitka papir s net adresom – mrak.org. :D))) hocu reci, ideja je odlicna i ostvariva. samo trazi j dobru razradu.
ideje su nerazrađene, ali znam otprilike na šta si mislio. i meni se po glavi vrte slične stvari. bit je da su ljudi na interentu mlađa populacija koja je nezadovoljna sa sadašnjim političkim stanjem, koja (u pravilu) ne izlazi na glasanje i koja bi se dala nagovoriti da izađe zbog nekog dobrog razloga! a to je (konačno) drugačiji način razmišljanja od ovih naših “pofutranih” polu-pismenih i lažljivih političara!
Integracije:..bi bilo kontraproduktivno uletiti unutra prije nego što budemo za EU spremni…
KAKO MISLIS SPREMNI? EU CE STAJATI U MJESTU I CAKATI NA NAS DA IH SUSTIGNEMO.
Znanost/Školstvo traze velike investicije.
Državna uprava, otpuštanje i zbrinjavanje.
Decentralizacija države, aktivno stimulirati decentralizaciju.
Branitelji.
Okoliš, stimulacije i porezne olakšice.
Poljoprivreda, uložiti velike novce.
Internet, internet svima i svakome.
TKO CE SVE OVO GORE NAVEDENO PLATITI. ODAKLE NOVCI?
Sudstvo, nemilosrdno se obračunati s nesposobnim sucima.
Politika, uklanjanje iz političkog života.
Odgovornost, propusti nisu dozvoljeni.
ZAGOVARAS CISTKE, REVOLUCIJU MOZDA?
Nemoj me krivo razumit, ipak, PROGRAM TI JE FINANCIJSKI NEREALAN, POLITICKI TOTALITARAN.
PUT U PAKAO JE POPLOCAN DOBRIM NAMJERAMA.
@konspirator: Opet ja o brodogradilištima; svi stalno spominju postotke gubitaka prema tečajnim razlikama i slično, međutim činjenica je da su naša brodogradilišta u gubitku zbog kriminalaca koji ih vode a ne zbog toga što je brodogradnja u pravilu neprofitabilna. Brodogradnja je veoma veoma profitabilan biznis, u pravilu subvencioniran od države (pogledajmo malo Koreju).
@contreso: Program mu nije financijski nerealan već veoma nerazrađen. Ideje su dobre u načelu, ali svaki program treba imati u sebi i dio kako što napraviti – to je u stvari najveći problem.
Kako se obračunati sa sucima kad je sudstvo veeelika cosa nostra?
O ostalim stvarima neću ni govoriti – sve je kao osinje gnijezdo.
[…] Mračni blog o aktualnim događanjima, medijima, politici, ekonomiji, kulturi, hrani, muzici, literaturi i društvu « Moja politička platforma… […]
@ana, imaš li više informacija o korejskoj brodogradnji i subvencijama? Zanima me da usporedim s našom. Možeš i na mejl da ne pretrpavamo ovaj blog.
[…] I recimo da iz svoje frustracije pokreneš vlastitu političku incijativu s željom da kroz svoj politički program preko vrlo konkretnog pristupa biračima i koristeći metode političke gerile dobiješ izbore. Što onda? […]
Uzroci i posljedice
Cesto citam i slusam u okolini ogorcenost “obicnih” ljudi na politicare, poslodavce i ine relevantne cinitelje naseg vremena.
Uvijek su krivi ti neki politicari koji su zna se – “svi su oni lopovi”. Ipak rijetko cujem da su izbori u zadnjih 15 godina bili namjesteni. To me navodi na pitanje: zasto se vecina onih koji su sami izabrali, zali na kvalitetu svog izbora?! U redu je naime da trpe i “skoluju” se na vlastitim greskama, medjutim zaboravljaju da trpe i oni drugi koje terorizira takav izbor tzv. “demokratske vecine”. A ta je cesto u povijesti sasvim demokratski dovukla svakakve psihopate i kleptokrate na vlast…Iz ovog zakljucujem da
je jedina preostala opcija ( osim apstinencije aka predaje) za one koji su manje naivni: glasati za najmanje lose od punudjenih. A paralelno raditi na svakodnevnom trijeznjenju ove uglavnom neobrazovane vecine.Barem ukazivanjem na greske. Mi jesmo uzasno primitivna sredina. 50% ljudi je bez zavrsene srednje skole, a samo 7% visokoobrazovanih.Tu se krije i jedan dio problema sto ovdje moze proci retorika koju je pregazilo vrijeme u drugim zemljama. Drugi dio problema je upravo u tome sto je tehnoloski razvoj tako brz, da je vrlo tesko ocekivati i uz intenzivno hvatanje u ruke knjiga i interneta one inertne i primitivne mase da bi podigli svoji i opci nivo za zajednicki boljitak.
Naravno zahtjevajuci za pocetak ozbiljnije i konkretnije referentne politicare na vlasti.
Treci je problem srecom opce ljudski i nije samo nama imanentan, a radi se o cisto ljudskim slabostima koje se pojavljuju kod nekih kad se docepaju moci i novca.
Iz ova tri razloga zakljucujem da ne postoji ni jedna stranka na horizontu koja bi bila spremna ponuditi svoje jasne reference i preduvjete za vlastiti odlazak sa scene u slucaju da ne uspiju izvrsiti planirano i obecano.Nisu spremni ozakoniti, ne samo vlastitu jednakopravnost pred zakonom odricuci se zastupnickih imuniteta, nego niti vlastitih privilegija, povlastenih mirovina i neprimjerenih placa i povlastica u nadzornim odborima tvrtki o cijem poslovanju redovno nemaju pojma.
Treba li uopce reci da su im redovito usta puna domoljublja i bogoljublja ili ako su drugi dio trenutno glumatajuci oporbu, nekakvi socijaldemokrati, briga za razne socijalne i druge skupine.Jasno bez opipljivih ucinaka.
I sve se to dogadja zbog upravo takvih glasaca, koji takvi kakvi jesu, nespremni na jednu ozbiljnu kritiku i mobilizaciju u vremenima kada nas sustize globalisticka
problematika profita, konkurentnosti i produktivnosti u sudaru sa vlastitim problemima demografske erozije, sluzenja stranim lobijima multinacionalki i proeuropskoj retorici raznih Obecanovica stranim kompanijama, mogu samo osjecati gorcinu, jer je ona sasvim izvjesna i neizbjezna.
Mislim da smo jedina zemlja na jugu Europe koja je imala odlicne preduvjete biti neutralna i van eurointegracija. Ali…Obecanja, mito i % u dzepove raznih lopova,
ostavljaju nas bez nasih resursa i najvrijednijih kompanija pa nam preostaje samo pristati na bilo koje uvjete da bi vracali desetljecima kredite.
Iskreno me jedino cudi toliko nepoznavanje mladezi u ‘rvata…Naime, velika vecina vec u zadnjem razredu srednje skole jasno vidi svoju “buducnost” ili bolje reci nemogucnost pristojnog zivota. Ideja da se ovdje nesto zavrsi i da petama vjetra preko granice je jos uvijek preizrazena da bi mi spadali u nesto sto se zove EU.
Ocekivanje od mladih da ce godinama biti podstanari i placati visoke drzavne dugove koje je stvorila ova dvojna oligarhija ex. komunjara je zaista naivna. Ne treba drugo nego vidjeti s kojim gadjenjem izgovaraju rijeci: politicar, poduzetnik, zasluzan i dr.
Tragicno je da ove pojmove nisu mogli upoznati u boljem znacenju.Ali od koga su ucili, jos im se treba i diviti na strpljenju i razumijevanju. Ocekivati previse od njih bi bilo tragikomicno i nerealno. Je li to onima “gore” jasno?
Zaboravio sam napisati najvazniji i najeftiniji nacin da se ovdje stvari pocnu odvijati na bolje. Prije svega treba ZABRANITI svima koji nemaju zavrsenu najmanje srednju skolu, pravo glasanja.Kriterij da je netko zreo samo time sto ima 18 godina, uz cinjenicu da nam 50% glasaca nema zavrsenu ni srednju skolu, je uz visestranacki sustav nepremostiva prepreka svima koji suvislim i kvalitetnim programima, prilagodjenim vremenu zele nesto ucuniti za ovu jadnu drzavicu.Naprotiv, mediokriteti nam u sadasnjim uvjetima upravo tjeraju sve pametne i postene u emigraciju.
Evo mali prilog raspravi o programu, držeći se točaka:
– Integracije: teško je reći. Sa EU možda bismo mogli stvoriti neke specijalne odnose, potpisat neki poseban sporazum da nismo ni vani ni unutra. Imaju ogromne fondove i nešto što oni ne bi ni osjetili nama bi moglo dobro doć.
– Znanost/Školstvo: Nema novaca za “velike investicije u školstvo”. Stavio bih “velike olakšice privatnoj inicijativi u školstvu”.
– Državna uprava: sve ok.
– Decentralizacija države: možda je koncentracija racionalnija od disperzije. Ako nismo sigurni, briši ovu točku, da skratimo program. Koncentracija štedljive države, da se razumijemo.
– Racionalizacija regulatornog aparata: sve točno, spomenuto i pod “Državna uprava”.
– Branitelji: nebitno. Izbaci točku ako udio ovog pitanja u proračunu nije prevelik.
– Gospodarstvo: sve ok.
– Okoliš: sve ok.
– Zdravstvo: Naglasimo olakšice za privatne investicije. Država treba ubrzano izlaziti iz ovog sektora: gube se suludi novci tamo gdje bi mogli svi imat koristi od liberalizacije: i davatelji i korisnici usluga.
– Poljoprivreda: Nemamo novaca za : “uložiti velike novce u…”
– Sudstvo: sve ok.
– Politika: sve ok.
– Odgovornost: sve ok.
– Internet: razvit će se i sam, nema potrebe za intervencijom politike, može se brisat točka.
– Posebna točka: Obaveza “naše” Vlade da će Proračun ostati 4 godine u lipu isti kao posljednji zatečeni. To je najjednostavnije i najvažnije sidro za sve.
[…] Posljednjih dana sam se na svome blogu bavio tematikom izbora, političkih programa i općenito kako prigrabiti vlast; a sve skupa je krenulo kada je konspirator (inače redoviti komentator poslovnih tema na mome blogu) iznio teoriju kako se do pozicije na vlasti može doći putem dobitka od pola milijuna kuna na Milijunašu. Ideja je doista zanimljiva jer je Milijunaš postao dio večernje kulture četvrtkom i nedjeljom i svaka osoba koja bi postigla imalo značajniji rezultat (a dobitak pola ili svih milijun kuna definitivno spada u takve rezultate) dobila bi puno prostora u medijima koji bi se mogao iskoristiti kao platforma za lansiranje političke platforme i krenulo u osvajanje vlasti. […]
Sa oooogromnim zakasnjenjem procitao sam tvoju platformu. Cinjenica jest da je malo opcenita, ali u ovoj fazi i ne trebaju mi detaljni odgovori. Necu ti pisati hvalospjeve tamo gdje se slazem, pa zato samo ono s cime se ne slazem ili se ne slazem u potpunosti:
Integracije – bojim se usporavanja. Djelomicno zato sto i ovako gubimo korak. Imam dojam da trcimo za tim vlakom i ako brzo ne uspijemo uskociti mogao bi othukati bez nas …
Politika – zabrana politickog djelovanja bilo kome mi je totalno fuj. Ovo bi mogao biti show-stopper. Nikada i ni u kom slucaju ne bih podrzao bilo koju politicku opciju koja i u primisli ima: “uklanjanje iz političkog života osoba za koje su dokazane malverzacije”. Ako netko za njih zeli glasati – neka glasa, ali nikako ne bih nikome branio pravo da bira i da bude biran. Cak niti onima koji su osudjeni za kriminal, a kamoli onima kojima nista nije dokazano
Eto, to bi bili moji opceniti prigovori, na opcenite postavke.
Nedostaje mi program progona mafije iz svih struktura – od zdravstva do nogometa. Mislim na pravu, organiziranu mafijasku strukturu – ne na neki metaforicni naziv.
Imam nekoliko tipicnih pitanja koja bi mozda bilo dobro rijesiti iako spadaju u opca mjesta – nije zgorega znati:
1. Zivot – abortus, kontracepcija, eutanazija?
2. Odnos sa Crkvom – Vatikanski ugovori, vjeronauk?
3. Kupnja nekretnina, rasprodaja otoka?
4. Vizni sustav?
5. Vanjska politika (odnos prema SAD, Rusiji, Kini i Indiji – za EU si vec rekao)?
6. Energetika?
Ako mi jos nesto padne na pamet, probat cu se nadopuniti. Sad idem citati dalje. Nisam htio prvo sve procitati pa onda pisati jer bih sigurno sve zaboravio …
Neutrino, nisam bio dovoljno jasan (kao i obično), ili sam prenaglio.
Dakle, ja također ne vidim načina kako bi zabranio političko djelovanje pojedincima, ono što sam napisao je “ne u smislu zabrane djelovanja suradnika prethodnih režima” i da nema onog veznika “i” bilo bi jasnije – no poanta bi bila kreiranje javnog mijenja koje bi uklonilo i onemogućilo korumpiranim ljudima da obnašaju vlast.
Glede integracija, razumijem tvoju zabrinutost za vlak koji juri i na koji treba stići, no isto tako obzirom da imam prilike puno putovati (ne baš jako puno, no daleko više od velike većine ljudi, no ipak manje od onih kojima je putovanje sasstvni dio posla) i puno razgovaram s ljudima iz inozemstva i puno sam tvrtki obišao – mene iskreno plaši što bi se desilo otvaranjem granica. Moj je zaključak da je rad vani daleko učinkovitiji nego kod nas i da će nas ovi pojesti za doručak u bilo kojoj proizvodnoj grani neovisno o cijeni našeg rada. O nekim primjerima sam već pisao ranije, no mene te stvari doista užasavaju.
Baš sam razmišljao o tim vatikanskim ugovorima (koji se u principu dotiču i točke 1 tvog komentara) i da sam u prilici pokušao bi ih ukinuti ili promijeniti. Naravno, u okviro onoga što je moguće. Siguran sam da bi se s konstruktivnim razgovorom mogli kreirati zajednički kompromisi na te ugovore i bez potrebe za razvrgavanjem ugovora. Doista ne znam koji su mehanizmi za razvrgavanje predviđeni, no sigurno postoje; iako mislim da to ne bi bilo nužno.
Energetika; heh, mislim da bi se primjerom puno toga dalo napraviti, dakle počevši od programa štednje energije na svim razinama, povećanja energetske učinkovitosti svih državnih službi, kriteriji očuvanja energije i okoliša u svim državnim projektima, ulaganja u obnovljive izvore energije (ne razumijem se u to, no čini mi se da bi mogli bolje iskoristiti hidro potencijale, vjerojatno i vjetar, solarnu energiju), no u kranjoj liniji ja osobno nemam ništa protiv niti atomske energije ako se to pokaže i dokaže kao primjereno rješenje (unatoč svim negativnim konsekvencama). Mislim da je daleko bolje imati jednu atomsku centralu nego četiri na ugljen/mazut ili što već.
Kupnju nekretnina ne možeš zaustaviti, postoje uhodani mehanizmi kako se to radi u svijetu i sve da danas istoga časa zabraniš strancima kupnju nekretnina ja ću ti pokazati kako možeš kupiti nekretninu kao stranac u roku od 10 minuta. O otocima također nisam razmišljao, pa nemam neki specijalni stav, no ne vidim što se tu može učiniti; nije da će ga ovi staviti na kamion i odvesti nekuda?
Vizni sustav? Hm, bio sam svojevremeno švercao jednog izraelca preko granice (iz vrlo humanih pobuda), no nemam nekog stava o tome, a da bih ga donio morao bih razumjeti problematiku koja proizlazi iz toga.
Vanjska politika; pa ja sam protiv NATOa i za malo trezveniji pristup EU – to znači bez vojske izvan granica. No sa svima skupa treba biti maksimalno otvoren i prijateljski nastrojen. Ne znam koji bi problem mogli imati s kinom ili indijom (osim što nam nedostaje indijskih restorana u zagrebu koje bih ja rado pohodio), a s amerima također nemam problema iako onu priču o izručenju nikako ne bih potpisao.
Glede organiziranog kriminala, da o tome uopće nisam pisao, no mislim da se to podrazumijeva; kako se bavim businessom i ekonomija, računovodstvo/knjigovodstvo mi je nekako prisilna specijalnost – nakon nekoliko intenzivnih godina bavljenja time iskreno mi nije jasno kako je ilegalne radnje uopće moguće sakriti. Po mojem sudu moraš biti totalni idiot da to ne skužiš. Mislim da bi ukidanjem nepotrebnih zakona i pravilnika ukinio potrebu za mnogim “vanjskim” uslugama, sustavnim i kvalitetnim praćenjem i managementom zdravstva bi se stvari preko noći mogle preokrenuti.
No bottom line svega je da u jednome času treba stvari odrezati oštro i bolno.
Pa sto dalje, sve mi se vise svidja kako razmisljas.
Cini mi se da smo se slozili po pitanju te tvoje “lustracije” – ti tu mislis, ako se ne varam, na nekakvo prosvjetiteljstvo tipa “ne vjerujte lopovima” i ako staje na tome to mi je OK.
Oko integracija – i ja razumijem tebe. Mislim da je pitanje koje je od dva zla manje.
Oko ucinkovitosti – trik je u organizaciji posla, a to te tjera konkurencija a ne izoliranost. Tako da ako nas pojedu ucinit ce to zato sto se nismao znali/htjeli organizirati. Hoce li se to desiti sad ili za 5 godina – u cemu je razlika? Osim ako mislis da bi tvoj politicki program bio natjerajmo tvrtke da se ponasaju racionalno?
Ako bi izbacio vjeronauk iz skole slazemo se po pitanju vatikanskih ugovora, a moja tocka 1 je tu samo zato sto mislim da bi moglo biti jedno od bitnijih pitanja koje bi isto tako moglo utjecati na odluku za koga glasati (osobno ne bih podrzao platformu koja bi isla protiv prava na izbor itd.
Energetika, nekretnine – dobar odgovor, potpisujem
Vizni sustav – ma imam tu frenda iz FSU koji nece doci na more jer mu je prevelika gnjavaza dobiti vizu pa sam gledao mogu li mu ja poslati recimo garantno pismo pa kad sam vidio uvjet smrznuo sam se … onda rekoh, kad vec razgovarama s buducim predsjednikom da i to priupitam ;-))
Nisam mislio na probleme s Kinom ili Indijom (ili bilo kime drugime) – mislio sam gdje bi pozicionirao Hrvatsku izmedju tih velesila?
Hm sad mi pomalo zao da je ovo bila samo mentalna vjezba …
neutrino:
poanta bi bila “razotkriti lopove” i ukazati na neprihvatljiva ponašanja u društvu, dakle stvoriti svijest da ljudi sami ignoriraju takvu ekipu
učinkovitost: organizacija je definitivno ključ, i doista je svejedno ako nas ovi zgaze danas ili za pet godina osim ako tih pet godina iskoristimo da se pripremimo, a to nije naučna fantastika, to su poznate stvari koje se daju riješiti i mislim da bi to mogla biti lančana reakcija, samo da krene pozitivna atmosfera i da rezultati postanu vidljivi
vjeronaku: gle, ja ne mislim da je vjeronauk samo po sebi štetan, dapače smatram da se iz ispravno prezentiranog vjerskog odgoja mogu naučiti samo dobre stvari – no isto tako nemam nikakvog povjerenja da to trenutni vjeroučitelji (čast iznimkama) doista i rade, mislim da je vjeronauk u školama pogrešan i kako je to Puhovski jednom primjetio “i marksizam je bio u školama”
Vizni sustav, ne znam koja je to zemlja FSU? po meni protok roba i usluga mora biti maksimalno jednostavn i transparentan, no vjerojatno u nekim situacijama neki vizni režim ili sustav reciprociteta je nužan.
Glede pozicioniranja; ja bih rekao da sam za slobodno svjetsko tržište i minimalni državni intervencionizam, slažem se s borbom protiv terorizma i borbom za političke slobode, no isto tako sam protiv vojnih intervencija – ali podržavam da država kroz alate koji su joj na raspolaganju čini sve kako bi njezina ekonomija prosperirala na najbolji mogući način
kaže mali Mate, da puno ne znate..o brodogradnji….
Zanimljiva je ovo prijepiska…svoj doprinos ću dati kroz dva komentara:
@Mrak teorija:
Sviđa mi se a i dosta hrvatski zvuči “ugasimo brodogradnju, pošaljimo radnike kućama, to nam se više ISPLATI”…E moj Mrak baš si pravi mrak! Velika većina hrvata na žalost sniva isti san, kako malo raditi ili ne raditi a dobro živjeti. Prava pravcata katastrofa od razmišljanja. Možete li dragi moji zamisliti skupinu spodoba nakon nekog vremena koji bauljaju ulicama ništa ne razmišljajući niti radeći. Budućnost hrvatska bi nam sa tako kreativnim kadrom vjerojatno bila sjajna tako da bismo možda uz dosadašnjih trinaest stoljeća doživjeli još makar trinaest godina. Bože prosti radije bih Hrvatsku prepustio u ruke onima koji tim spodobama idu ulicom nasuprot, umorni od izuzetno strčnog i kreativnog posla.
@ Ana
Ova teorija x4 je donekle kao pogodila dio prednosti zagovornika brodogradnje. Prema njenoj teoriji je jedino šačica direktora odgovorna za gubitke koji se mjere stotinama i stotinama miliona dolara. Rješenje je vrlo jednostavno, ubuduće bi u brodogradilštima trebalo potamaniti sve direktore i njihove zatrovane obitelji a na čelo brodogradilišta postaviti “osobe od najvećeg povjerenja”. Alternativa bi eventualno mogla biti “samoupravljačko” poduzeće.
Dragi moji Mrak, Ana and the others. Brodogradilište je najveće resursno hrvatsko blago, koje izrađuje (i smišlja) veliki broj najrazličitijih hrvatskih struka. Valjda je već svima jasno da neovisno o tehnološkoj razini dominantno mjesto zauzima čovjek stručnjak. Znate li koliko komponenti ima jedan brod…na desetke tisuća. Znate li kolio sposobnijih u svijetu od naših stručnjaka ima …very few. Znate li što je brodograditeljima najviše dizalo “paru”, usporedba sa Krašom, Plivom ili sl. Podsjećam Vas da čokoladica ima
tri premaza a aspirin možda četiri dijela, potpuno uvažavajući razvojnu/inventivnu komponentu. Dragi moji to je nemoguća usporedba, a to mnogi uporno čine već godinama.
Ako bi se mene pitalo radije bih radio u brodogradilištu nego servisirao (bio konobar) svjetskim turistima. Naime, osjećao bih se dosta bolje pa makar i sa tanjim novčanikom.
Jednom drugom prigodom zašto je on doista tanak. Možda dobrim dijelom i zbog razmišljanja Mraka i Ane!!!
mate; no matematika je iznimno jednostavna, ako je 60% svih brodskih komponenti iz uvoza, ako država subvencionira već sada 10% gradnje broda i nakon toga brodogradilišta i dalje gube nekih 20% vrijednosti gdje je tu zdravo tkivo?
Da li mi financiramo strane dobavljače tim potezom? Da li mi plaćamo da ljudi dolaze na posao i dobro se zabavljaju misleći kako proizvode neku vrijednost dok u stvarnosti proizvode gubitke?
Koji je smisao baviti se poslom koji gubi novac? Tko to mora platiti, ti ili ja?
Ne razumijem taj stav, sorry ali ne uspijevam koliko se god trudio.
Imamo problem i problem treba riješiti ili odustati od njega i pokupiti što se pokupiti može, priznati da nismo uspjeli i idemo dalje.
@Mrak
e moj Mrak opet ti u svoje gusle!
Rečenicu si počeo sa ako…ako si ti Mrak loše informiran možeš krivu informaciju poput vjetra (moć i ovog medija) nositi dalje i trovati njome one koji još manje o tome znaju od tebe…
Samo za tebe Mrak: domaći materijal po brodu (ovisi o tipu) iznosi od 47 do 55, a ponekad i više posto. Ozbiljno se vrše pripreme da se taj postotak povećava za daljnjih 10-ak posto (rađanjem malih izvođača…proces je u tijeku..Mrak samo da znaš gradnja samo jednog broda traje otprilike dvije godine…u danu se tu događa svašta i ništa). Mrak to još nije sva domaća komponenta, jer je to i struja i voda, i guzic papir, i kahva u kahviću, i polu-bijeli kruh, i poklon za ljubavnicu, cipele za dječicu itd. Tu su Mrak i kooperanti, osiguravajuća društva, i mnogi drugi “žmikaći” i naposlijetku država…ista ona koja vraća spomenutih 10%. Znaš li Mrak koliko se uložilo prije 5 do 6 godina u Korejsku brodogradnju…nekoliko desetaka milijardi dolara. Mrak znš li kada će koreanski brodograditelji vratiti uloženo…za nekolio desetaka tisuća godina…dakle Mrak nije ti to ona tvoja i još uz to jako pogrešna matematika.
Znaš li Mrak što je u večini brodogradilišta bio najveći problem prije otprilike 25 godna u jednoj federalnoj zajednici…kako potrošiti novac. E moj Mrak sad si ti možda zbunjen. Ona država je imala za izvoznike druga pravila igre, tako da su (zamisli Mrak) isti zavarivači, brodomonteri, inženjeri sa starijom tehnologijom tako dobro zarađivali (tvoja matematika zadovoljena) da je u samo jednom brodogradilištu 1983. godine podjeljeno 750 stanova. Pola jednog grada je izgradilo to isto poduzeće i isti udarnici-paraziti.
Dakle Mrak englezi bi rekli up side down! Meni to Mrak liči i na ono usamljeno stablo u Teksasu. Objesili kauboja al jebi ga pogriješi se!!!
Mrak možda je ovo za tebe ipak previše, a možda je i malo kasno…uostalom uhvati se kojeg drugog predmeta…jebo matematiku.
mate, koliko je meni poznato u hrvatskoj nema više nijedne željezare koja može proizvesti čelik za oplatu broda a to je veliki dio komponenti, 60% udjela uvoznog materijala je podatak koji se povlačio po novinama i na temelju toga donosim mišljenja
to što je bilo prije 25 godina više nikoga ne zanima, osim da se neki sa suzom u oku sjete kako im je bilo, danas je danas i danas to isto brodogradilište mora konkurirati koreancima ili kome već… dakle prilagodi se ili umri i tu nema sentimenta; dakle tkogod je zadužen za brodogradnju neka taj problem riješili, neka da ostavku i prepusti mjesto boljem od sebe ili neka sjednemo i priznamo da nismo u stanju napraviti brod pod konkurentnim uvjetima
Vidm da je još netko prihvatio raspravu o brodogradnji koja se razvila prije nekog vremena.
@ mrak: Već znaš da se nećemo složiti oko brodogradnje – već sam napisala da je to bitna grana industrije koju svaka iole pametna država drži u svojim rukama i ne gasi. Bilo bi dobro kad bi se malo više upoznao s tom opširnom temom jer stvarno je neozbiljno samo nabrajati postotke o uvoznim komponentama. ali barem si spreman na raspravu i različita mišljenja. To je pozitivno – kad pobijediš na izborima, morat ćeš mene uzet za savjetnika (ministra šta li već) za pitanja mora, pomorstva, brodogradnje i slično. Dogovoreno?
@mate: Odgovaram ti sa zakašnjenjem, ali ako si shvatio iz svega što sam napisala – ja sam zagovornik brodogradnje i to ne bih nikada ugasila. Mislim da nisi shvatio što sam htjela reći s pojmom multiplikativnog faktora, ali nije bitno – vidim da razumiješ o čemu se radi.
ana, moja percepcija brodogradnje je da je to jedna neprofitabilna djelatnost kojom većinom financiramo inozemne dobavljače i banke koje zarađuju na tečajnim razlikama
dakle, može se lagano dogoditi da je s tim gubicima koje ionako imamo jeftinije plaćati socijalne programe nego štancati minus platne bilance i uvoz; isto tako ti resursi gašenjem brodogradnje ne bi nestali nego bi se prenamjenili u nešto drugo…
postoji puno načina da se problem riješi i sigurno da bi bilo najbolje da brodogradilišta postanu profitabilna, činjenica je da su neka profitabilna a neka druga nisu, treba vidjeti zašto – no ono što je sigurno je da su ta brodogradilišta privatna da se takva situacija ne bi događala
problem s brodogradilištima je između ostalog i to što ona zapošljavaju neke velike količine ljudi i kada dođeš u takvu poziciju a istovremeno imaš idiote na vlasti, onda je vrlo često rješenje prolongirati problem nego zagristi i riješiti ga
moj je stav da se problem treba prelomiti danas, ako to već jučer nismo napravili i onda na zdravim temeljima vidjeti što se spasiti može; brodogradnja nije djelatnost čije gubitke moramo trpiti (iskreno, nije nijedna djelatnost takva ali na nekima bih to bio voljan trpiti)
Mrak, tvoja percepcija brodogradnje je ispravna što se tiče trenutačnog stanja brodogradnje u nas. Ali ja se jednostavno ne mogu i ne želim složiti sa zatvaranjem brodogradilišta. Ponovit ću što sam već rekla, svaka iole pametna država čuva svoje resurse a brodogradnja je jedna od ključnih grana čitavog industrijskog sustava države. Ok, možemo ih privatizirati kao što kažeš – ali kako? Vrlo, vrlo oprezno. Ne ih dati nekome u ruke ko se nikad nije bavio time i/ili je lopov, ne želimo novi Lenac, oko toga se možemo složiti.
I problem s brodogradilištima nije što ona zapošljavaju neke velike količine ljudi već je to njihova pozitivna stvar. Vidim da nisi nikad živio u pomorskom gradu koji ima brodogradilište pa da si doživio koliko obitelji (i kooperantskih i dobavljačkih i inih tvrtki) živi od škvera.
Taj problem se ne može prelomiti kako ti kažeš – ugasiti i gotovo. Čini mi se da se stalno ponavljam – to je veoma kompleksan problem koji jednostavno traži kompleksno rješenje.
Možda bi bilo najbolje da se spustiš u neki škver i malo prošetaš tamo pa da jednostavno vidiš veličinu toga.
napomena: Splitski škver je prije domovinskog rata imao dvije godine za redom proglašen brod godine (na svijetu) u svojoj klasi. Zašto ne bi ponovno težili tome? To je, po meni, bolje od zatvaranja. Barem čuva radna mjesta i egzistenciju ljudi ako ništa drugo.
[…] * Na žalost, loših je vijesti uvijek više. Olgica Spevec iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja još uvijek ne radi ništa po pitanju akvizicije Iskona, unatoč odredbama Zakona o zaštitu tržišnog natjecanja, a u reforni zdravstva predložen je još jedan “brilijantni” zakon koji će mnoge doktore iz službi medicine rada u Hrvatskoj ostaviti bez posla. Oduvijek sam htio znati kako takve besmilice nastaju, tko to piše, po čijoj direktivi i koji se sve sitni interesi igraju ulogu u tom postupku. Dobrobit države i njenih stanovnika sigurno ne. Stoga sam i skeptičan prema paklenom političkom planu Mračnog, čovjek je jednostavno prepametan i prepošten da bude političar. Inače, i Mračni je našao jednu novu zakonodavnu brljotinu. […]
@mrak
idemo probati malo jednostavnijim argumentima, jer ove koji ti se iznose (Ana,Mate) za sada još ne prihvaćaš ili ne razumiješ.
Dakle, spustimo za trenutak loptu na zemlju i humor u zbilju. Dakle Mrak doista svašta brkaš. Odakle ti ideja da je vlastita željezara nužan preduvjet za uspješnost brodogradnje.Moram opet malo na vic…nekada je tzv.ruski model idealnim brodogradilištem zamišljao ono poduzeće koje ima pored osnovnih resursa, kantinu, dječiji vrtić, sportska borilišta, mala poduzeća koja izrađuju od igle do lokomotive za brod, crkvu, itd. Onda se pojavio “surovi” kapitalizam pa je sve rečeno i učinjeno moralo biti drugačije. Valjda je svakome jasno pa i tebi Mrak da ondašnja logika nikakve veze sa tržištem nije imala. Tu si Mrak na dobrom putu ali blagi bože nećemo valjda poravnati Lijepu našu kako bi neka nova djeca došla sa svojim igračkama, a sve što se zove znanje, vještine, tradicija, iskustvo, baciti u jamu. Novi klinci po principu sve obrnuto opet isto…krasna budućnost. Ili Mrak misliš da bi tvoja veličanstvena ideja živjela vječno!! Dragi Mrak valjda ti je poznato da se telad najčešće hrani kravljim mlijekom. Dakle nužni preduvjet života teleta je krava. Prevedeno na gospodarski rječnik Mrak nije jednostavno kako se tebi čini doći na svjetski nivo s bilo kojim proizvodom. Što bi se dogodilo Mrak da raja čeka godinama takve genijalce kao ti dok stvaraju “lijepe a dobre i profitabilne” proizvode…mrak ne bi mogli jesti ali takva ideja bi živjela kratko. Dakle umjesto dum-tras postoji u životu i slijed. Neki (ne recimo najpametniji) zamišljaju postupni prelazak ka tržišnom gospodarstvu…step by step, a ne kao Rojs. Prema toj ideji bi veliki dio proizvodnje bio prepušten privatnom sektoru (proces u tjeku). Kapitalne vrijednosti bi ostale u državnom vlasništvu do daljnje pretpostavke a stvorili preduvjeti da niču brojne male firmice koje bi proizvodile sve više i više proizvoda za brodogradilišta. Ovo nije nedokazana utopija već model koji dosta dobro u Italiji funkcionira a i ima svoju logiku. Nastavak te ideje je da se naravno rade složeni (sofisticirani) proizvodi a ne “kante”. Kada se to jednom dogodi onda ima logike u nekoj perspektivi “pokopati” kravu muzaru i razmišljati o uvođenju još složenije tehnologije i proizvodnje. Bez poduzeća preko kojega se afirmiraju (stvaraju reference na svjetskom tržištu) te firmice nemaju nikakve šanse ili im tate trebaju biti Rokfeleri (ako jesu onda bi radije ne radili). To se Mrak treba znati ili pitati a ne čitati po novinama od kojih najčešće želudac boli. Vjeruj mi čitajući (neselektivno) njih nećeš postati pametan. Međutim i ova prijepiska može pomoći.
Mrak promašio si temu glede one federacije. Ako je u onoj zemlji i u ono vrijeme i ona vlast smatrala da ima smisla hraniti kravu dok doji, mislim da to ima smisla činiti i u ovoj našoj, u kojoj bismo dojili, ali i štedili na hrani ili ronzali kad se nosi svaki zalogaj. Mrak još jednom za tvoje dobro, nauči se čitati između redaka…kada ti ponestane razumijevanja pitaj one koji više o tome znaju…a ne čitati iz novina jer tamo je netko napisao sa argumentom “majke mi”. Nemoj molim te meni za ljubav iznositi ponovno makar one lažne postotne brojke kao ključni argument za svoju brodograđevno-zamisao. Mrak tko tebe zapravo zavadi sa samim sobom. Ti MISLIŠ da neki jesu profitabilni a neki ne pa si zbunjen, ni drugi nisu ali bi njima LAKŠE oprostio pa bi nešto (ali što) prelomio, onda bi kako ne zbrisao potpuno već bi sa tim resursima radio nešto profitabilnije…predlažem npr.na prvom navozu cipele duljine 250 m (ograničenje dizalica je oko 200t), ili od bazne masti majonezu, ili kišobrančiće za sladolede to je danas u modi (prijevoz velikim 100 tonskim transporterima)..Mrak lupaš ga lupaš…ali nisam rekao da nisi simpatičan. Ima u tebi killing efekta. Baviš li se možda ultimate fight-om. Koliko sam shvatio nisi imun ni na politiku. Da li si uvijek protiv onih na vlasti ili samo sada? Ako si uvijek draži si mi…ali kako će bezglava država? Ugasiti brodogradnju, započeti nešto novo poslije bismo vidjeli što, kupili svaki po dva kolta ako se koji ploitičar još mrda, mijenjali plahte turistima (obvezna visoka stručna sprema),…ipak na kraju malo šale da ne misliš da ja sve ozbiljno. Nemoj sad odmah …”nećemo mi u našoj skoroj i sofisticiranoj državi imati svete krave, zgaziti ćemo mi i kravu i tele i nihovo tele u teletu”…ako tako nastaviš ja se neću javiti više od straha…
mate, ovaj tekst baš kao i diskusija oko njega je intelektualna vježba, i da se meni ne da polemizirati tada bih pobrisao komentare ili zatvorio diskusiju (usput rečeno, ako bi ostavio email adresu, tada bi ti komentari automatski bili objavljivani nakon što ja odobrim prvoga)
Glede željezare, mislim da je očigledno kako se brod uglavnom sastoji od čelika i za proizvodnju broda su ti potrebne velike količine tog materijala. I ako želim opravdati onu brojku od 60% uvoznog materijala morao sam konstatirati da ključne sirovine za proizvodnju tog broda u hrvatskoj više nema. (u međuvremenu sam naletio na neki članak u večernjem koji ima bitno drugačije brojeve, no njega je iznio neki direktor koji se bori za svoje mjesto, tako da nam treba još podataka)
U svakome slučaju, nadam se da je svima jasno kako nije logično niti na duži rok održivo tolerirati gubitke u brodogradnji, osobito, ako su ona toliko veliki generator dobre volje u hrvatskoj (kako to neki tvrde, odnosno kako piše okolo).
Mate i Ana, argumenti vam nisu dobri :-)
I meni bi bilo draže da Hrvatska ima jaku brodogradnju nego da nema, ali radi se o ogromnom novcu za zemlju ove veličine i jednostavno ih moramo opravdati dobrim argumentima, a ne emocijama i anegdotama.
Od racionalne analize ovdje ne vidim ni r.
Hajdemo sa manje anegdota ali za Šimuna ne znam što bi bio pravi tekst. Nadam se da se intelektualci mogu složiti da se mudre izreke, umjetnički radovi, visokosloženi proizvodi ne mogu stvoriti preko noći. Idemo ovako; Što Vi Mate i Šimune mislite da može nahraniti hrvate…ideje valjda se slažemo ne. Dosadašnje tvrdnje nisu puno komplicirane da se ne bi mogle razumjeti. Dragi, mi to imamo i tu smo u samom svjetskom vrhu…to definitivno nije sporno. Govorim o tehničkim i zanatsko proizvodnim parametrima. Znate li Vi kolika je to vrijednost…očito se na tu temu sprdate. Probajte nabrojiti što je hrvatska alternativa, ali ne samo u uslužnoj djelatnosti, hotelijerstvo, konobarenje, najstariji zanat, kupi-prodaj…pa to ljudi stvara u generaciji, dvije ili tri kretene i kretenčiće. Nema budućnosti bez inventivnog i proizvodnog rada. Kako preko noći zaposliti stotine tisuća hrvata u tom sektoru. Opet vam kažem Vi očito spadate u generaciju video igara…probaš…pogriješiš…delete…iznova…
E sad Šimun kaže da su ovo anegdote a ja se ovakvih razmišljanja užasno plašim…plašim se odluka o budućnosti hrvatske bez upliva najpametnijih stručnjaka iz različitih područja već ovakvih koji se baziraju na novinskim člancima i riječima UGLAVNOM, OVE VELIČINE, OGROMNOM NOVCU, DOBRI ARGUMENTI (čiji),…
Evo jedna za Šimuna: da li je logično Šimunu (ili i ovo drži anegdotom-zajebancijom) da je cijena vode poduzeću koje stvara izvozni proizvod velike vrijednosti jednaka kao i pijančini koji njome bevandu pravi? Koliko ovakvih detalja u brodogradnji ima -jako puno. Tko je tu neefikasan radnik državnog poduzeća, škverska ili državna administracija, zakonodavstvo, ostale institucije pravne države…ne žuriti s odgovorom. Ekonomisti to dobro znaju da bi svima a naročito izvoznicima bilo lakše da je država manje zadužena. Tko je najzaslužniji za to…ne žuriti s odgovorom. Znate li koje su malobrojne mogućnosti vraćanja inozemnog duga…kakvim novčanicama…gdje i kako se one skupljaju…za to bi trebalo malo mnogo sjajnih inovatora i proizvoda poput čačkalica, sladoleda, čarapa,čokoladica…sve prodano za eure ili dolare…mali žuti jedva čekaju da im mi dođemo osvojiti to tržište…
Molim boga da dođe dan kad će brodogradnju zamjeniti nešto kvalitetnije što imamo, kompjuterska tehnologija, automobilska, oprema za zdravstvo, komponente za avio industriju, razvijena kemijska industrija,…znate li uopće koji je to put, potrebno vrijeme-novac…Na našu nesreću brzi razvojni put sa proizvodima minorne vrijednosti ka nacionalnom prosperitetu možete gledati samo na filmu. Puno smo mi gladni i dužni za taj film. Volio bih i ja (čisto materijalno gledano) da nisam rođen u radničkoj obitelji koja ima kukuruzište i veliki vrtal u koji uglavnom možemo saditi kupus. Puno bih radije da imamo polja naranči, avokada i banana na egzotičnom otoku prepunom plesačica. Razmišljao sam i o tome i donekle imao rješenja za sve osim za plesačice!
Politika je puno vise od lijepih zelja. Ono gdje svi sa dobrim zeljama padaju jeste manjak sposobnosti za borbu sa stvarnoscu koja je daleko od simpaticne i koja zahtjeva prilicna odricanja da bi se deralo naprijed.
Zato Mrak jedan prijedlog. Ako si idealist i ako nisi voljan podloziti svoj zivot za politicki uspjeh, budi suport onima koji jesu. Ako si pak voljan posvetiti se svome politickom cilju, rado cu s tobom napraviti suradnju kada za to dodje vrijeme.
Pozdrav.
Gale
U turizmu?
@šimun
samo se ti smješkaj talijanima , nosi piće i ceri se austrijancima, mijenjaj čehinjama pelene, onda ćemo imati jako puno novaca, lješkariti ćemo i bauljati pijani, jesti grožđe iz pozlačenih posuda, a žene oko tebe će isto biti pijane i one neće ništa raditi…ima to smisla u subotu i liječiti se u nedjelju…a ponedjeljak?
Nema ozbiljne zemlje niti NAPRETKA bez pameti i proizvodnje.
Naša lijepa zemlja može kroz ekskluzivni turizam imati dodatnu ljepotu ali to nije formula za budućnost. Dovoljno je da more procvjeta, regija postane iz bog zna kojih razloga risk zone ili se pojavi ozbiljna nestašica goriva (to je nešto što sigurno dolazi….), i što ćemo onda Šimune? Jesti sike i borove! Nova tehnologija nas može “spasiti” ali ona mora na nećemu počivati.
A ti meni objasni koja je razlika između brodogradnje i tekstilne industrije? I ova druga propada zbog dalekoistočnih konkurenata pa se nitko ne uzrujava oko toga.
@šimun
e šimune pretjerao si..
košulja kada se namoči ne pliva…eto razlike!!!
Košulja ima niti poprečne i udužne, i dugmeta.
Prosječni brod ima od 50 do 100.000 komponenti. I Šimun pita koja je to razlika. Šimun užasno riješi kada spominje razloge propasti tekstilne industrije. pa to su sasvim različiti proizvodi u smislu plasmana. Glavni izazov spomenute industrijeske grane je plasman proizvoda…u pravilu to rezultira uspjehom ili neuspjehom. Šimune u našem slučaju brodovlasnici dolaze nama, znači znaju tko smo i kakav kvalitet možemo postići….za sve ostalo pročitati prethodne komentare…pažljivije.
Ne brine mene što to Šimun ne razumije. Nije zamjeriti da osoba koja nije stručnjak za pojedino područje to razumije. Vrlo česte su slične paralele onih koji određuju našu budućnost.
Brodovlasnici dolaze nama? Ma o čemu ti to?
Prodavaj bilo što ispod cijene (kao mi brod) pa ćeš vidjeti navale!
Ponovno se uključujem u raspravu o brodogradnji. Izgleda da vas je svih mate malo naljutio, ali u globalu slažem se s njim. Svi koji su ostavljali komentare o brodogradnji izgleda da se vrlo malo (ili uopće ne) kuže u tu problematiku. Brodogradnja jest jedna od najbitnijih industrijskih grana općenito – u svakoj zemlji. (Isto kao što nijedna normalna zemlje ne prodaje svoje cementare a mi smo svoje prodali) Brodogradnja je generator mnogih popratnih sadržaja – od popratne industrije (koja mora većim ili manjim dijelom biti uvozna), kooperantskih firmi do kafića pored škvera. I da, brodovlasnici dolaze nama, ne zato što je brod ispod cijene ( za neupućene pogledati malo fluktuaciju cijena vozarina i cijena brodova) već zato što su naša brodogradilišta na cijeni (možda ćete reći da žive na staroj slavi, ali se neću složiti s vama). Ja priznajem da se ne razumim u dosta područja (poput npr. poljoprivrede) ali zato nedajem svakakve izjave o tome. Molila bih vas da se malo raspitate, pogledate nešto, prije nego što dajete svakakve komentare. Nisu dnevne novine jedini izvor informacija. Neki od nas su se školovali godinama i učili o tim stvarima i još ne znamo dovoljno. Ali znamo bar reći da se ne može sve riješiti jednom rečenicom – ‘treba to zatvoriti, to je neprofitabilno’. Kako se mjeri profit u brodogradnji te kako se mjeri profitabilnost i benefiti brodogradnje u jednoj državi? Znate li odgovore na ta pitanja, tu nema jedinstvene jednostavne formule, valjda vam je svima to jasno.