Uredba

Afera Jadranka vs. Jadranka me još nije prošla pa eto i teksta sporne uredbe. Naime, umjesto zakonom uredbom vlade je određeno koje vrste provjere postoje i tko takvoj provjeri smije biti podvrgnut. Štivo je zabavno i daje sasvim novi element u priču.
Primjerice, nakon što pročitate ovu uredbu (ili barem dijelove koje ću podebljati), pitam se kako tumačite mišljenje predsjednika Mesića o tome da je cijela provjera napravljena zakonito?
Iz donje uredbe svima mora biti jasno da članovi savjeta za civilno društvo niti pod kojom interpretacijom ne mogu biti predmet provjere, a isto tako piše da kada bi i bili predmet, tada moraju ispuniti upitnik i dati pristanak na takvu provjeru. To se očito nije desilo.
Uočite i da se uredba odnosi na obavještajne službe koje više ne postoje.
(kada su Jadranka Kosor i Ana Lovrin dobile u ruke upitnik koji su dijelile udruge na protestu, pretpostavile su da je to upitnik koji je doista predviđen ovom uredbom, pa su reagirale kako su reagirale)
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 97. Zakona o sigurnosnim službama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 32/2002 i 38/2002), Vlada Republike Hrvatske je, na prijedlog Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi, a uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 15. svibnja 2003. godine donijela

UREDBU

kojom se utvrĐuju duŽnosti odnosno poslovi od posebnog zna Čaja za nacionalnu sigurnost za obavljanje kojih se provodi sigurnosna provjera

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom utvrđuju se dužnosti odnosno poslovi od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost, pobliže se definira i razrađuje pojam sigurnosne provjere, njezini stupnjevi i sadržaj, mjerodavno tijelo te pretpostavke i postupak za provođenje sigurnosne provjere.

Članak 2.

Sigurnosna provjera, u smislu Zakona o sigurnosnim službama, je provjera koja se provodi za osobe koje obavljaju ili će obavljati poslove (u daljnjem tekstu provjeravana osoba):

– čelnika i zaposlenika sigurnosnih službi,

– čelnika i zaposlenika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost,

– predsjednika i članova Vijeća za nadzor sigurnosnih službi,

– u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti, uredima i stručnim službama Vlade Republike Hrvatske, stručnim službama Hrvatskog sabora (u daljnjem tekstu – tijela državne vlasti)

– u pravnim osobama čija je djelatnost od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.

Članak 3.

Pod poslovima od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost iz članka 2. ove Uredbe smatraju se:

– poslovi u kojima je dano ovlaštenje za poduzimanje mjera i postupaka, za pristup podacima, dokumentima i predmetima s oznakom državne, vojne i službene tajne

– poslovi koje je temeljom opsega i značaja protokola povjerljivih informacija Vlada Republike Hrvatske proglasila sigurnosnim područjem.

Članak 4.

Provođenjem sigurnosne provjere prikupljaju se podaci o eventualnom postojanju sigurnosnih zapreka za obavljanje dužnosti, odnosno poslova na koje se provjeravana osoba planira imenovati, odnosno rasporediti, te drugih podataka nužnim za prosudbu sigurnosne pouzdanosti provjeravane osobe.

II. STUPNJEVI SIGURNOSNE PROVJERE

Članak 5.

Sigurnosna provjera prema stupnju može biti:

– potpuna sigurnosna provjera,

– djelomična sigurnosna provjera.

Provjere iz stavka 1. ovog članka mogu se nadopuniti dopunskom sigurnosnom provjerom.

Potpuna sigurnosna provjera

Članak 6.

Potpuna sigurnosna provjera provodi se za:

– čelnike i zaposlenike sigurnosnih službi;

– čelnike i zaposlenike Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost;

– predsjednika i članove Vijeća za nadzor sigurnosnih službi Hrvatskog sabora;

– domaćih pravnih i fizičkih osoba koje su sklopile ugovor o nabavi roba i usluga ili izvođenju radova za državna tijela i prav­ne osobe od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske;

– za druge osobe koje se imenuju na dužnosti ili raspoređuju na određene poslove od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost.

Djelomična sigurnosna provjera

Članak 7.

Djelomična sigurnosna provjera provodi se za osobe:

– koje će privremeno i povremeno obavljati poslove u tijelima državne vlasti i pravnim osobama od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske,

– koje se predviđaju za rad u tijelu državne vlasti, odnosno pravnoj osobi iz članka 2. ove Uredbe , a radi se o pomoćno-teh­ničkim poslovima srednje stručne spreme.

– koje imaju pristup štićenim osobama, objektima i prostorima sukladno članku 27. stavku 1. ZoSS.

Dopunska sigurnosna provjera

Članak 8.

Dopunska sigurnosna provjera provodi se kad se dođe do saznanja o novim okolnostima zbog kojih je nužno kvalitativno i kvantitativno nadopuniti potpunu i/ili djelomičnu sigurnosnu kad­rovsku provjeru, odnosno ako sigurnosna služba procjeni da treba obnoviti provođenje provjere zbog starijeg datuma.

III. MJERODAVNO TIJELO ZA PROVOĐENJE SIGURNOSNE PROVJERE

Članak 9.

Za provođenje sigurnosne provjere u smislu ove Uredbe mje­rodavna je Protuobavještajna agencija (u daljnjem tekstu: POA).

U provođenju sigurnosne provjere sudjeluju Obavještajna agencija (u daljnjem tekstu: OA) i Vojna sigurnosna agencija (u daljnjem tekstu: VSA) ukoliko se podaci o provjeravanoj osobi odnose na njihovo područje sigurnosnog djelovanja.

IV. POSTUPAK ZA PROVOĐENJE SIGURNOSNE PROVJERE

Članak 10.

U slučajevima prijama na rad, imenovanja na dužnost ili rasporeda na određene poslove iz članaka 2. i 3. ove Uredbe tijelo državne vlasti ili pravna osoba dužni su pravodobno zatražiti od POA-e provođenje sigurnosne provjere pisanim zahtjevom.

Uz pisani zahtjev za sigurnosnu provjeru osobe koje su u postupku imenovanja za dužnost, odnosno prijama za rad, prilaže se upitnik s podacima o osobi za koju se traži provjera.

Članak 11.

Upitnik iz članka 10. ove Uredbe ispunjava osoba za koju će se vršiti sigurnosna provjera i svojim potpisom jamčiti točnost navedenih podataka te daje pristanak za vršenje sigurnosne provjere.

Ukoliko se tijekom vršenja sigurnosne provjere utvrdi da je osoba dala lažne podatke ili zatajila podatke koji su sigurnosnog značaja, onda će to biti zapreka za njeno imenovanje na dužnost, odnosno prijam na rad.

Članak 12.

U postupku provođenja sigurnosne provjere sigurnosna služba poduzima sljedeće mjere:

– procjenjuje podatke u upitniku iz članka 10. ove Uredbe,

– vrši uvid u baze podatka,

– traži potrebne podatke od tijela državne vlasti, lokalne samouprave i uprave trgovačkih društava, institucija, organizacija i drugih pravnih osoba za koje je prosudi da raspolažu saznanjima značajnim za provođenje sigurnosne provjere, te ih izravno kontaktira, upoznajući ih s razlogom prikupljanja podataka,

– može obaviti razgovor s osobom koja se provjerava,

– ovisno o prosudbi kontaktira s osobama navedenim u upitniku, a koje bi mogle dati šira saznanja o provjeravanoj osobi, kao i drugim građanima koji bi mogli raspolagati saznanjima sigurnosnog karaktera vezanim za provjeravanu osobu,

– mogu poduzeti i mjere tajnog prikupljanja podataka.

Članak 13.

Postupak provođenja sigurnosne provjere smatra se žurnim, a rok za izvršenje ne može biti kraći od 10 dana, niti duži od 30 dana od dana kada je sigurnosna služba zaprimila pisani zahtjev.

U slučajevima kada je na zahtjev potrebno odgovoriti u roku kraćem od 10 dana sigurnosna služba ne može jamčiti da su prikupljeni podaci dostatni za prosudbu sigurnosne pouzdanosti provjeravane osobe.

Članak 14.

O podacima prikupljenim provedenom sigurnosnom provjerom sigurnosna služba izvješćuje podnositelja zahtjeva pismenim putem.

Članak 15.

Ako tijelo državne vlasti, odnosno pravna osoba, bez obzira na sigurnosnu zapreku, odluče primiti u državnu službu, odnosno zaposliti provjeravanu osobu na poslove iz članka 2. stavka 2. ove Uredbe, dužni su o tome bez odgode izvijestiti POA-u.

Članak 16.

Ako se tijekom postupka provođenja sigurnosne provjere dođe do sigurnosnih podataka koji upućuju na potrebu poduzimanje složenijih načina sigurnosno djelovanja sigurnosna služba će bez suglasnosti i izvješćivanja provjeravane osobe nastaviti s tom djelatnošću.

Ako se tijekom postupka provođenja sigurnosne provjere dođe do podataka koji ukazuju na pripremanje ili počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, POA će o tome izvijestiti Državno odvjetništvo, te nadležno tijelo državne vlasti ili pravnu osobu koja je zatražila vršenje sigurnosne provjere.

Članak 17.

U slučajevima kada se za određenu osobu, u vrijeme dok obnaša dužnost ili obavlja poslove navedene u članku 2. ove Ured­be, dođe do podataka o novim okolnostima koje možebitno predstavljaju sigurnosnu zapreku za obavljanje tih poslova tijelo provesiti će se dopunska sigurnosna provjera.

Članak 18.

Sigurnosnu provjeru potrebno je obnoviti nakon pet godine od datuma njenog nastanka.

Članak 19.

Odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili pravnoj osobi dužna je pravodobno zatražiti obnavljanje sigurnosne provjere u slučajevima navedenim u člancima 16. i 17. ove Uredbe te uz zahtjev dostaviti postojeću sigurnosnu provjeru.

Članak 20.

U slučajevima kada provjeravana osoba ne bude imenovana na dužnosti, primljena na rad ili raspoređena na poslove iz članka 2. ove Uredbe, tijelo državne vlasti ili pravna osoba će u naj­kraćem roku izvršenu sigurnosnu provjeru dostaviti POA-i.

U slučajevima kada provjeravana osoba bude razriješena dužnosti ili prestane obavljati poslove iz članka 2. ove Uredbe, tijelo državne vlasti ili pravna osoba će u najkraćem roku o tome izvijestiti POA-u i dostaviti izvršenu sigurnosnu provjeru.

Članak 21.

Podaci sigurnosne prirode dobiveni provođenjem sigurnosne provjere predstavljaju državnu tajnu te se s njima postupa u skladu s odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Članak 22.

Podaci dobiveni provođenjem sigurnosne provjere pohra­njuju se u dokumentaciji POA.

Pohranjeni podaci moraju se brisati u roku pet godina od trenutka provođenja sigurnosne provjere.

Brisanje podataka se neće izvršiti ako to zahtijevaju sigurnosni razlozi te ako to priječe posebne zakonske odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka i Zakona o arhivskom gradivu u arhivama.

Odluku o postojanju sigurnosnih razloga koji priječe brisanje podataka donosi ravnatelj POA-e uz pismeno obrazloženje.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Tijela državne vlasti ili pravne osobe navedene u članku 2. ove Uredbe dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe popis radnih mjesta koja ispunjavaju uvjete navedene u članku 3. Uredbe te isti dostaviti POA-i.

Članak 24.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. lipnja 2003. godine.

Klasa: 200-01/03-01/04
Urbroj: 5030109-03-16
Zagreb, 15. svibnja 2003.

Predsjednik
Ivica Račan, v. r.

Meni se na kraju priče čini kako se zakoni (a i uredbe) kod nas koriste više kao preporuke nego kao neki osobito čvrsti komad propisa i to je u krajnjoj liniji i zabrinjavajuće.

Misao dana:
We have entered the era of the “imperial” former presidency with lavish libraries, special staffs and benefits, around-the-clock Secret Service protection for life and other badges of privilege.

One Reply to “Uredba”

  1. Nasi zakoni su u biti vrlo dobri I vrlo su dobro pisani. Jedini problem je u tome da ustanove koje provode ili bi trebale provoditi te zakone imaju obicaj svog tumacenja pravnih normi I zakona. To I dovodi do toga da se zakoni na kraju pretvaraju u norme koje pak onda niko ne sljivi 2 posto

Leave a Reply

Your email address will not be published.