Iako očekujem PDF dokumente prezentacije, mogu navesti nekolicinu Venture kapital tvrtki i fondova koje sam uspio zapamtiti. Prvi od njih je SAEF (koji je čini mi se bio uključen i u Iskon internet), Copernicus capital (koji ispada da posluje uglavom u poljskoj ali i u hrvatskoj i rumunjskoj), i jedini u cijelosti hrvatski fond Quaestus (poznatiji po tome što ga vodi Škegro). Postoji i pilot projekt HBORa odnosno BICROa, a navedeno je i još nekoliko tvrtki koje nisam zapamtio.
Venture kapital je jedan od uobičajenih metoda kroz koje osiguravajuća društva i banke plasiraju svoj kapital, no zakonskog okvira do sada nije bilo pa se tek očekuje razvoj VC tržišta, koje je također jako ograničeno tendencijom vlasnika da vlasništvo nad tvrtkom ljubomorno čuva ili se opire partnerskim odnosima.
Berislav je spomenuo i Business angels, što bi trebali biti pojedinci koji investiraju u pojedini projekt i za razliku od VC fonda direktno sudjeluju u formiranju tvrtke. Zamislite to kao situaciju u kojoj imate koncept i ideju, no nedostaje vam kapital kojeg će pružiti business angel no nedostaje vam i neophodno znanje koje je nužno da bi tvrtka profunkcionirala. Business angeli su obično bogati pojedinci koji se posvete nekolicini projekata kroz ovakav sustav financiranja.
Pitanje cijene venture kapitala je zanimljivo. Naime, ciljan rast vrijednosti tvrtke je nekih 30% godišnje, što je ujedno i jedan od važnih kriterija za ulazak u kapital tvrtke. Ako posjedujete tvrtku ili proizvod kroz kojeg možete ostvariti taj rast od 30% godišnje imate prvi preduvjet za ulazak VC fonda u svoju vlasničku strukturu. Drugi kriterij bi bio management, dakle management koji može osigurati takav rast (s time da VC fondovi ne sudjeluju u dnevnom funkcioniranju tvrtke nego u strateškim odlukama) i vjerojatno najvažniji kriterij je exit strategija, dakle kada VC fond odradi svoj dio posla u razdoblju od 3-7 godina tada želi izići iz vlasničke strukture. Ako imate tvrtku koju nitko osim eventualno vlasnika ne želi kupiti tada ste automatski neatraktivni jer će VC fond biti u najnepovoljnijem položaju.
Iako je venture kapital po definiciji rizični kapital, nije baš totalno točno kako se ulaže bez ikakve garancije. Naime prilikom odluke o ulasku (baš kao i u svakoj slijedećoj godini poslovanja) kreira se poslovni plan kojeg uprava društva mora poštivati (i po mogućnosti prebaciti), unaprijed odrediti rast od 30% nije jednostavno i tu treba biti vrlo oprezan. Nadalje, u slučaju neispunjavanja plana, ulagač ima pravo nekih odluka koje im možda suvlasnički odnos ne bi dozvolio (primjerice promjena direktora), a u slučaju da stvar ode van kontrole imaju opciju konvertiranja ulaganja u potraživanje (čime u nekom stečajnom postupku imaju više šanse za naplatu nego kao čisti ulagaču).
Misao dana:
Everyone’s a pacifist between wars. It’s like being a vegetarian between meals.