Prije nekoliko godina sam otkrio kako sam odjednom postao osjetljiv na pelud, najviše reagiram na ljetnu/jesensku sezonu ambrozije koju više ne mogu preživjeti bez redovitog uzimanja lijekova (a povremeno i kortikosteroida u doista lošim danima). Osjetim i ove proljetne peludne groznice (peckanje u očima, smetnje u disanju) ali to mogu prebroditi bez lijekova.
Prirodno je onda da pokušavam kontrolirati svoju okolinu kako bih na razne načine ublažio utjecaje prašine i peludi, pa je tokom vremena nastao cijeli niz raznih mehanizama praćenja kvalitete zraka oko mene.
Većinu svog vremena provodim u uredu pa je puno toga koncentrirano u uredu. Mjerenje sam krenuo raditi uz pomoć Netatmo uređaja koji je zgodan jer mjeri niz elemenata bitnih za kvalitetu zraka u uredu, od kojih je svakako najbitnije mjerenje koncentracije CO2 u prostoru.
Mjerenje CO2 je bitno jer izloženost prevelikim količinama CO2 dovodi do zamora i glavobolja, ali puno bitnije, ako se nalazite u okolini s više od 800ppm-a CO2, tada je narušena vaša sposobnost donošenja odluka (skoro kao da ste pijani tj. pod utjecajem alkohola).
Netatmo, iako brine o mnogo toga vrlo malo kaže o količini nečistoća u zraku pa sam da bih to pokušao riješiti, nabavio Xiaomi Air Purifier Pro. Ovaj pročistač koristi laserski senzor koji mjeri onečišćenja u rangu od 2.5 mikrometara (a koji su najveći izvor problema za disanje) i ovisno o očitanju pokreće filter koji potom filtrira zrak u svojoj okolici. Da bih imao kakav-takav pregled što se događa sa zrakom, kupio sam prošle godine i Ikea Vindriktning senzor, to je vrlo jeftini senzor koji pak koristi IR svjetlo za mjerenje kvalitete zraka (to znači da je za red veličine neprecizniji). Ovaj senzor je zanimljiv zato što na sebi ima mali semafor (zeleno, narančasto i crveno) pa možete lagano vidjeti koja je kvaliteta zraka (iako možda nije najpreciznije izmjerena). Slični semafor ima i Netatmo ali se odnosi samo na koncentraciju CO2 u prostoru.
Ovo se naravno sve odnosi na kvalitetu zraka u samom uredu, no nečistoće dolaze izvana i tu u biti dolazimo do razloga zašto pišem ovaj tekst. Ako se sjećate, tijekom studenog prošle godine imali smo u nekoliko dana niz tekstova koji su govorili o tome kako je Zagreb najzagađeniji grad na svijetu. Problem imamo i s kriterijima što je točno zagađeni zrak, jer kao i u mnogim drugim situacijama postoji niz standarda. Na internetu ćete najčešće pronaći reference na AQI – Air Quality Index što je američka mjera kvalitete zraka, dok bi mi trebali mjeriti po EU AQI indexu (koji je vrlo sličan, razlikuju se u periodima uzorkovanja). U AQI indexu se mjeri štošta, poput ugljik monoksida, ozona, sumpora, NOx, olova i 2.5 i 10 mikrona čestica. Čestice od 10 mikrona se odnose na peludi i prašinu, dok ove od 2.5 se odnose na kemijske spojeve (a manje od 1 mikrona na bakterije i viruse). Jedan od problema s indeksom kvalitete zraka je i nedovoljan broj postaja koje mjere kvalitetu ili mjere samo dijelove indeksa. Ima dosta izvora za kvalitetu zraka, poput Hidrometeorološkog zavoda, Ministarstvo gospodarstva, a postoje i “amaterske” postaje poput one moju je postavio Možemo!.
Jedan od većih svjetskih kontributora je i IQAir, tako da ako imate neku od njihovih stanica za mjerenje kvalitete zraka onda možete odabrati da se podaci izmjereni na vašoj postaji (a riječ je o poluprofesionalnoj opremi) može dijeliti s ostalima. Nakon serije članaka o lošem zraku u Zagrebu, moj prijatelj Nikola Vrdoljak (iz Agencije 404) je bio u kontaktu s ekipom iz IQAir-a te su oni, kako nema dovoljno postaja u Zagrebu donirali nekoliko komada njihovih postaja kako bi ih postavili (veliko hvala IQAir-u). Jedna od njih se nalazi od nedavno i na zidu mog ureda i počela je “dijeliti” svoje podatke sa svijetom, pa tako mjerenja ulaze u svjetsku statistiku. Konkretnije, postavili smo IQAir AirVisual Outdoor stanicu, a koja je opremljena modulima za mjerenje temperature, vlažnosti, pritiska zraka, te mjerenju 10, 2.5 i 1 mikron čestica u zraku.
Rezultati moje stanice koja je non-stop spojena na internet tako postaju dio svjetske statistike, te su uključeni u razmjenu podataka o mjerenju kvalitete zraka u gradu Zagrebu. Ako želite promatrati što se točno događa na mojoj stanici (a koja je locirana otprilike pored raskršća Donjih Svetica i Vukovarske), to možete u bilo kojem času pogledati ovdje. Moj dashboard (vidi sliku gore) je puno detaljniji od ovog javnog, no podaci se i dalje slijevaju gdje trebaju. Kroz praćenje mjerenja posljednjih dana, uočavam da je koncentracija čestica od 10 mikrona kontinuirano u zelenom, dok se koncentracije manjih čestica često dižu iznad optimalnih vrijednosti. IQAir prikuplja podatke iz raznih izvora, ali i dijeli podatke s ostalima pa tako možete dobiti i API ključeve kako bi se zakvačili na njihov API servis i direktno preuzimali željene podatke.
p.s. ovo nije sponzorirani tekst nego moj mali pokušaj da bacite pogled na kvalitetu zraka i da pročitate ovih nekoliko linkova koji se odnose na mjerenja, bitne parametre kvalitete i da (koliko to možete) pokušate utjecati na to da boravite u zdravom prostoru i znate što možete očekivati od dugotrajne izloženosti lošem zraku
Misao dana:
People today have forgotten they’re really just a part of nature. Yet, they destroy the nature on which our lives depend. They always think they can make something better. Especially scientists. They may be smart, but most don’t understand the heart of nature. They only invent things that, in the end, make people unhappy. Yet they’re so proud of their inventions. What’s worse, most people are, too. They view them as if they were miracles. They worship them. They don’t know it, but they’re losing nature. They don’t see that they’re going to perish. The most important things for human beings are clean air and clean water.