Nizozemski premijer prošlog je tjedna neposredno prije nego što je otišao na pregovore rekao kako ključni kriteriji za izradu novog EU proračuna moraju biti pažnja i poštivanje novca poreznih obveznika te modernizacija europskog proračuna. Iako je nizozemska bila načelno protiv zajedničkog duga kojim bi se financirao oporavak, voljni su bili pristati uz striktniju kontrolu trošenja tog novca. Protivnici takvog „strožeg“ pristupa su naravno zemlje na „dobitničkoj“ strani EU proračuna uključivo i Hrvatsku, a kojima predstavnici sjevernih „štedljivih“ i „savjesnih“ zemalja predbacuju neodgovorno financijsko ponašanje i apsolutno nepoznavanje koncepta „odgovornog ponašanja prema novcu poreznih obveznika“. Nije ni čudo što je u finalnim dokumentima kako bi se dobio nizozemski glas ugrađena „ručna kočnica“ koju može aktivirati bilo koja od EU zemalja ako zemlja primatelj nije ispunila svoja reformska obećanja.
Uz kombinaciju protestantsko-liberalnog mentaliteta nije neobično da im kažu da su više Nijemci od Nijemaca, osobito kada je potrošnja u pitanju, no njihova zemlja je bogata. Nizozemska je površinom nekih 10.000 km2 manja od Hrvatske ali na tom teritoriju živi gotovo četiri puta više stanovnika što je čini jednom od najgušće naseljenih zemalja na svijetu. Tih 17 milijuna stanovnika (koji su vlasnici više od 18 milijuna bicikala) godišnje stvore više od 900 milijardi dolara vrijednosti, što njihov BDP čini petnaest puta većim od Hrvatskog, i gotovo četiri puta većim po glavi stanovnika. S 54.4% javnog duga su jedna od najmanje zaduženih zemalja i ispod EU prosjeka. Četvero od deset zaposlenih u nizozemskoj su zaposleni na određeno vrijeme, drugi su najveći potrošači kave na svijetu i najveći uvoznici kakaovca. Imaju najveću koncentraciju muzeja i proglašeni su od UNICEF-a kao najbolja zemlja za život djece. Nizozemska je po svim kriterijima jedna od najslobodnijih, najdemokratskijih i najliberalnijih zemalja svijeta i prva koja je dopustila istospolne brakove (pa ne čudi da je Španjolska inkvizicija u prošlosti jednom prilikom osudila cijelu Nizozemsku na smrt zbog hereze).
Nizozemci su najveći izvoznici tulipana na svijetu (na 11.000 hektara koncentrirano je 90% svjetske proizvodnje tulipana), no sigurno niste znali da 80% svih lukovica cvijeća na svijetu dolazi iz nizozemske (usporedbe radi, Hrvatska je prošle godine ukupno izvezla cvijeća u skromnoj i spomena nebitnoj vrijednosti malo većoj od sedam stotina tisuća eura). Samo industrija cvijeća čini 5% nizozemskog BDP-a. Poznati su i po svojim vjetrenjačama kojih dan danas ima više od tisuću i nijedna od njih nije dobila milijardu kuna subvencija. Vjetrenjače su nekada bile korištene i kao sistem razmjene poruka, pa je postavljanje krila vjetrenjače na odgovarajući način davalo poruku o rođenju, smrti ili svadbi. Prvi javni prijevoz je organiziran u nizozemskoj još u sedamnaestom stoljeću kada su neki putnički brodovi dobili prve plovidbene redove. Nizozemske željeznice dnevno prevezu oko 600.000 putnika (dok naše u cijeloj godini prevezu jedva 20 milijuna), a Amsterdamski aerodrom ima najveći broj direktnih letova prema različitim destinacijama na svijetu (i šezdeset milijuna putnika godišnje u pre-covid periodu). Bez obzira na sjajnu prometnu infrastrukturu, prosječni Nizozemac svakodnevno vozi 3km na biciklu i četvrtinu svih svojih putovanja obavi na dva kotača. Najveći europski pub se također nalazi u Nizozemskoj, a Nizozemci su ujedno i drugi najveći izvoznici piva na svijetu (s više od dvije milijarde dolara izvezenog piva). Također, drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu (s nevjerojatnih 94 milijarde dolara izvoza, njihova poljoprivreda sama je jedan i pol puta veća od cijele Hrvatske). Prvi su na svijetu po dostupnosti, obilnosti i nutricionističkoj vrijednosti hrane. Nizozemska je najveći proizvođač paprike, luka, rajčice i krastavaca (i unatoč tome nisu smislili ajvar) i čine 20% svjetskog izvoza krumpira i rajčice. Najveći su izvoznik piletine u EU, a jaja na cijelom svijetu te drugi najveći izvoznik sira. U nizozemskoj se godišnje proda – uglavnom turistima – više od šest milijuna pari drvenih klompi (primjerice Borovo proizvede jedva četvrt milijun pari cipela godišnje). Klompe su se uglavnom proizvodile od drveta vrbe kako bi bile otporne na vodu budući da je oko trećina površine nizozemske ispod razine mora, a oko polovice na razini mora. Nizozemci svaku uzvisinu veću od jednog metra smatraju brdom ili nazivaju malom planinom. Najveće brdo koje imaju je svega 322 metra visoko i ponekad ga zovu Nizozemske alpe.
Prva prava multinacionalna kompanija Dutch East India Company svoje prve dionice je izdala 1602. godine na Amsterdamskoj burzi koja se danas smatra najstarijom modernom burzom na svijetu. Sjedinjene Američke Države su najveći investitor u Nizozemskoj, a Nizozemci najveći investitori u Ameriku. Strane multinacionalne kompanije čine 1% ukupnog broja registriranih kompanija ali generiraju oko 18% nacionalnog BDP-a, dok multinacionalne kompanije u nizozemskom vlasništvu kontribuiraju dodatnih 12% BDP-a.
Nizozemski Philips je razvio odavno zaboravljene audio kasete, ali i CD, DVD i BlueRay medij. U nadrastanju svoje kolonijalne prošlosti, prvi su osmislili i razvili „fair trade“ certifikate prije četrdeset godina. Prvi mikroskop je napravljen upravo u nizozemskoj krajem šesnaestog stoljeća, a krajem devetnaestog nizozemac Martinus Beijerinick je ukazao kako bolesti mogu uzrokovati i organizmi koji su još manji od bakterije a koje je nazvao virusima. Turizam čini „svega“ 5% nizozemskog BDP-a ali zato zapošljava gotovo 10% radne snage, a makar je broj turista gotovo istovjetan našem svejedno ostvaruju gotovo deset puta veće prihode.
Nizozemska je zemlja koja je kroz stoljeća dobro iskoristila sve prednosti koje su im se pružile i trude se više proizvesti i prodati nego što sami potroše. Stoga, kada kažu da s novcem poreznih obveznika treba postupati pažljivo i s poštovanjem treba ako ništa drugo saslušati.
p.s. ovaj članak je prvo objavljen u Expressu
Misao dana:
In 1978 zip or postcodes were introduced in the Netherlands; they consist of four numbers followed by a space and then to capital letters and are replaced before the name of the town… they referred to the city block in a given street in which the house occurs and thus the Dutch postal code book is the size of a telephone book.